Nedjelja, 19 Maja, 2024
Rubrika:

Konferencija o ekonomiji u organizaciji PKCG: Ekonomski horizint regiona

Naglašava da su se ekonomije Zapadnog Balkana i Crne Gore impresivno oporavile u odnosu na period pandemije, te da su pokretači rasta bili lična potrošnja, izvoz i investicije. Takođe ukazuje na veliki efekat rata u Ukrajini na rast cijena energenata i hrane, sveopštu nesigurnost i rigidne finansijske uslove, što se osjetilo širom Evrope, a takođe i na Zapadnom Balkanu.

Tradicionalna Konferencija o ekonomiji Montenegro 2023, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, održava se 11. i 12. oktobra u hotelu Splendid, na temu „Ekonomski horizont regiona”.

“Riječ je o jednom od najznačajnijih ekonomskih skupova i događaja na Zapadnom Balkanu, u čijem radu učestvuju predstavnici poslovne i akademske zajednice Crne Gore i regiona, ekonomski i eksperti međunarodnih institucija”, saopšteno je iz Privredne komore.

Konferenciju obuhvata pet panela „Kriza traje“, „Zelena tranzicija u EU i na Zapadnom Balkanu – de iure i de facto“, „Kreatori politika, da li se čujemo“, „Inovacije: Pre(D)uzmi ideju“ i „Održivost evropskih integracija i perspektive članstva u EU“, a tokom njenog trajanja organizuju se bilateralni susreti privrednika regiona, što je šansa za uspostavljanje saradnje na konkretnim poslovnim aranžmanima.

Skup su otvorili predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić i direktor Asocijacije privrednih komora Evrope Eurochambres Ben Butters.

Otvarajući Konferenciju, predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić je kazala da nakon dvije decencije otkako je na Solunskom samitu izgovorena rečenica: „Budućnost Balkana je u Evropskoj uniji“, ne možemo govoriti sa mnogo optimizma o ovoj temi, te da je poruka, u susret Samitu Berlinskog procesa o Zapadnom Balkanu u Tirani, da su privredi regiona potrebni konkretni koraci i uključenje u ekonomsku zajednicu EU.

Prema njenim riječima, aktuelna svjetska dešavanja kao nikada ranije ukazuju na to koliko je važna dvosmjernost u odnosima regionalne i evropske ekonomije, a Zapadni Balkan se nameće kao integralni dio rješenja za globalne izazove.

“Mislim da treba da iskoristimo šansu koja nam se ukazuje, i to stvaranjem ambijenta koji će biti stimulativan, predvidljiv, što će voditi i ka većim ulaganjima u infrastrukturu. Vjerujem da će i lideri naših zemalja, na predstojećem Samitu, jasno saopštiti takvu poruku svojim partnerima iz EU”, poručila je Drakić.

Najavljujući diskusiju o krizi iz ugla ekonomije i finansija, predsjednica je kazala da crnogorska ekonomija bilježi pozitivne trendove u 2023. godini i realnu stopu rasta BDP od 6,9 odsto, najveću u Evropi, ali da je to velikim dijelom rezultat povećanja broja zaposlenih, ličnih dohodaka i intenzivnog kreditiranja, turističke i potrošnje velikog broja stranih državljana koji usljed globalnih političkih kretanja borave u Crnoj Gori, te da podaci pokazuju da nažalost nije vraćeno povjerenje i interesovanje stranih investitora. Upravo investicije iz inostranstva su bile nosilac razvoja i anulirale izuzetno visok deficit na tekućem bilansu u prethodnom periodu, podsjetila je ona.

“Uz pad obima investicija i uopšte interesovanja za ulaganja, narušila se i njihova struktura koja i ranije nije bila dovoljno diversifikovana, pa sada najviše ulaganja imamo u nekretnine. Taj trend, imam bojazan, neće biti lako promijeniti, a posljedice ćemo osjetiti u narednim godinama”, smatra predsjednica Komore, dodajući da se crnogorska privreda i dalje suočava sa sistemskim izazovima, kojima se rješenje dugi niz godina ne nazire.

U osvrtu na to što će se Konferencija baviti i pitanjima zelene tranzicije, predsjednica je ocijenila da nakon pandemije COVID-19 i energetske krize, ona nije samo dio naših opredjeljenja, „već je jedini mogući put održivog razvoja“.

“Sada je važno definisati kako zelenu tranziciju sprovesti što brže i na najefikasniji način, a da se ni u jednom momentu ne ugroze ekonomski procesi”, poručila je ona, istakavši da se čini da Zapadni Balkan, ali i EU imaju brojne izazove na tom putu.

Još jedna važna i aktuelna tema Konferencije su inovacije. Predsjednica ističe da su donošenje Strategije pametne specijalizacije u Crnoj Gori i niz inicijativa proisteklih kroz djelovanje međunarodnih institucija učinili da se ojačaju inovaciona infrastruktura i kultura u našoj zemlji i Regionu. Uvjerena je da će predstavljanje uspješnih priča iz ove oblasti ohrabriti prije svega mlade ljude da oblikuju i unaprijede inovativne ideje koje mogu doprinijeti razvoju privrede.

“Vjerujem da ćemo ovako koncipiranom Konferencijom otvoriti najaktuelnije teme, prodiskutovati brojne izazove, a i dati predloge za odgovor na njih”, zaključila je predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić.

Ben Butters, direktor asocijacije privrednih komora Evrope Eurochambres, u pozdravnoj riječi je istakao da se Konferencija Privredne komore održava u vrijeme kada je proširenje EU vjerovatno najviše pozicionirano na agendi Brisela u posljednje dvije decenije.

“Od početka rata u Ukrajini, proces proširenja je dobio novi zamajac, kako za ovu državu, tako i za zemlje kandidatkinje sa Zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru. Evropska unija će usvojiti strategiju proširenje za nekoliko sedmica, a postoje signali da će ovo omogućiti procesima pristupanja da napreduju nakon godina mirovanja”,  rekao je Butters.

Prema njegovim riječima, Eurochambres podržava proces proširenja, prepoznajući moćan transformativni efekat perspektive članstva u EU. Ova asocijacija pomaže komorama članicama, uključujući PKCG ali i kompanijama koje Privredne komore okupljaju u prevazilaženju ekonomskih i društvenih izazova pristupanja Uniji.

Naglašava da su se ekonomije Zapadnog Balkana i Crne Gore impresivno oporavile u odnosu na period pandemije, te da su pokretači rasta bili lična potrošnja, izvoz i investicije. Takođe ukazuje na veliki efekat rata u Ukrajini na rast cijena energenata i hrane, sveopštu nesigurnost i rigidne finansijske uslove, što se osjetilo širom Evrope, a takođe i na Zapadnom Balkanu.

“Ohrabruje otpornost i ubrzanje ekonomskog rasta u Crnoj Gori i vidimo da se jaz između vaše i brojnih EU država sve više zatvara. Ali, potrebno je još raditi na unapređenju poslovnog okruženja, borbi protiv korupcije, zelenoj tranziciji i otklanjanju barijera koje ograničavaju učešće mladih i žena na tržištu rada. Moramo više učiniti kako bi mala i srednja preduzeća našla izvore finansiranja i gradila konkurentnost kompanija kako bi one doprinosile ekonomskom razvoju i oporavku od brojnih izazova sa kojima se EU poslovna zajednica sreće”, kazao je prvi čovjek Eurochambresa.

Istakao je ponos što su komore Zapadnog Balkana dio evropske porodice i snažno vjeruje da se jačanjem biznisa u regionu i saradnje između njegovih poslovnih zajednica i EU, može znatno doprinijeti tom procesu.

“Mreža komora je posvećena izgradnji kapaciteta ne samo komora već i biznisa koji su njihovi članovi. Privredna komora Crne Gore je jedna od ključnih komponenti u Mreži komora Evrope”, zaključio je Ben Butters.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve