KO ĆE BITI NOVI GUVERNER CENTRALNE BANKE CRNE GORE: U igri Damjanović, Radović, Drecun…

Nakon potvrde da će predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povući iz skupštinske procedure prijedlog za imenovanje Radoja Žugića za guvernera Centralne banke, koju je uputio tadašnji predsjednik Milo Đukanović, u javnosti je počelo da se spekuliše ko će biti novi kandidat za tu funkciju. Po važećem Zakonu o Centralnoj banci, guvernera predlaže predsjednik države, a imenuje Skupština Crne Gore.

Iako je Zakon o Centralnoj banci bio u skupštinskoj proceduri u vidu izmjena i dopuna člana koji definiše način izbora guvernera, koje su usvojene u najvećem zakonodavnom organu nakon njegovog raspuštanja, te izmjene nijesu stupile na snagu, jer ih nijesu potpisali ni Đukanović, ali ni njegov nasljednik Milatović. Tako je Milatoviću ipak ostalo pravo da predlaže guvernera.

Nezvanične informacije tvrde da za ovu prestižnu funkciju vlada veliko interesovanje u dijelu političkih partija koje smatraju da mogu da obezbijede skupštinsku većinu. Iako Crna Gora nema samostalnu monetarnu politiku, niti primarnu emisiju novca, jer nema svoju valutu, Centralna banka ima nadležnosti regulatora u monetarnom, finansijskom i najvažnije bankarskom sektoru. Tako CBCG ima svoj budžet, a plate u ovoj instituciji uveliko prevazilaze zarade u javnom sektoru, čak i one na najvišim funkcijama.

Sve ovo je primamljivo za političke oportuniste, pa se kao kandidati pominju aktuelni ministar finansija Aleksandar Damjanović, direktorka Investiciono razvojnog fonda Irena Radović i, kako sebe voli da naziva, ekonomski analitičar Predrag Drecun.

Šef državne kase Damjanović odavno mjerka poziciju guvernera, jer je još uvijek aktuelnom Radoju Žugiću mandat istekao u oktobru prošle godine. Zbog političkih okolnosti, ali i, kako mnogi tvrde, sopstvene sposobnosti za očuvanjem pozicije, Žugić još uvijek pokriva to mjesto. Ovo je i jedna od rijetkih funkcija koja nije pretrpjela promjene nakon 30. avgusta 2020. godine.

Damjanović se, po tvrdnjama poznavaoca političkih prilika, primakao mjestu guvernera još tokom predsjedničkih izbora kada je hvalio Jakova Milatovića kao predsjedničkog kandidata na raznim međunarodnim adresama. Osim toga, Damjanović je i inicirao najmanje dva od tri istražna postupka u Specijalnom tužilaštvu protiv Milojka Spajića, drugog lidera Pokreta Evropa sad. Kao ministar finansija, dostavio je dokumentaciju u vezi sa sporazumom o raskidu BOT aranžmana za put Meljine – Petijevići, po kojoj je formiran krivični predmet radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti iz stvarne nadležnosti ovog tužilaštva. Taj sporazum je potpisao upravo Spajić. Pored toga, Damjanović je tužilaštvu predao i dokumentaciju o emitovanju obveznica, čuvenom „tajnom i organizovanom“ zaduženju od 750 miliona eura tvrdeći da je tom prilikom bivši ministar finansija Milojko Spajić fiktivno na račun Centralne banke Crne Gore prenio 3,5 miliona eura.

Ukoliko su tačne informacije da je Milatović u sukobu sa Spajićem i da planira osnivanje nove partije, Damjanović se ovim potezima dobro pozicionirao kod predsjednika države. Njemu navodno neće biti problem da obezbijedi skupštinsku većinu, jer je „svačiji drug“, odnosno, održava veze na svim stranama političke scene Crne Gore.

Pored Damjanovića, za guvernersko mjesto se bori i izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda Irena Radović. Kadar Milana Roćena iz njegovih diplomatskih dana ima, kako se čuje u javnosti, dobre lične veze sa Milatovićem ali i dobrim dijelom javne sfere Crne Gore kao i nekim diplomatskim krugovima. Ako se ima u vidu da mjesto guvernera, posebno jer Crna Gora koristi euro, ineteresuje međunarodnu zajednicu, sposobnosti Radovićeve da stvara lične kontakte mogle bi joj dobro doći. Ona je već bila u Centralnoj banci na mjestu viceguvernerke do 2018. godine kada je pokrenula spor protiv Radoja Žugića i te institucije za mobing i diskriminatorsko ponašanje nad njom kao ženom i zaposlenom u periodu od 27. oktobra 2017. do 5. jula 2018. godine, kao i naknadu nematerijalne štete što je Osnovni sud u Podgorici odbacio kao neosnovano. Ovaj slučaj je intrigirao pažnju javnosti a pojedini mediji su pokušavali da je prikažu kao žrtvu i prije početka suđenja.

Posljednji kandidat a mnogi kažu i sa najmanje šansi je Predrag Drecun. Nekadašnji političar Narodne stranke na braniku sirotinje, postao je ekonomski analitičar kojeg je najbolje opisao njegov partijski šef, pokojni Novak Kilibarda koji je jednom prilikom svog stranačkog kolegu, Drecuna, prokomentarisao riječima: „Nije imao ništa protiv da se nađe tamo gdje su pare”.

I zaista, od narodnjaka do bankara, direktora, analitičara, Drecunu još samo nedostaje da bude – guverner. I on je tu funkciju počeo da mjerka odavno, a kada je vidio izvjestan uspon Milatovića i Spajića na političkoj sceni, Drecun je snažno zagovarao Program Evropa sad. Međutim, u dijapazonu zanimanja kojima se do sada bavio, ostaće čuven po predlogu iz prošle godine o isušivanju Skadarskog jezera.

“Evo ideja Vladi – isušivanjem Skadarskog jezera, o čemu je razmišljao i kralj Nikola, za nekoliko metara spuštanjem nivoa vode dobili bi 20-ak hiljada hektara nove kvalitetne obradive zemlje sa tri roda godišnje. Jedan rod bi bio za domaće potrebe a dva za izvoz. Iznenadili bi se kako izgleda izvoz poljoprivrednih proizvoda u svijetu. Sve to možemo da radimo ovdje”, kazao je Drecun.

L.P.Đ.