Privredna komora je organizovala okrugli sto na temu „Javno privatno partnerstvo kao šansa za valorizaciju potencijala Crne Gore”. Privrednici su, kako je saopšteno iz Privredne komore, tokom skupa upoznati s pravnim okvirom koji reguliše oblast javno privatnog partnerstva, investicionim potencijalima koji bi mogli da budu valorizovani kroz ovaj koncept, te sa uspješno realizovanim projektima.
Predsjednica Privredne komore Nina Drakić je ocijenila da javno privatno partnerstvo u Crnoj Gori još nije dovoljno zastupljeno, s obzirom na višestruke prednosti koje nudi.
“Za realizaciju ove vrste ugovora usklađen pravni, regulatorni i politički okvir je neophodnost i jedan od uslova za privlačenje stranih investicija”, ocijenila je Drakić.
Prema njenim riječima, iskustva zemalja EU i regiona pokazuju da izbor projekata javno privatnog partnerstva treba temeljiti na sveobuhvatnim i sistemskim analizama, uz odgovarajuću procjenu rizika, te da projekti na lokalnom nivou moraju biti usklađeni sa prostornim planovima lokalne uprave.
“Uspješno realizovani projekti pokazuju da je primjena javno privatnog partnerstva dovela do efikasnijih usluga javnih preduzeća, i unapređenja tehnologija, osavremenjavanja prozvodnih procesa i usvajanja novih standarda kvaliteta kod privatnog sektora. Na ovaj način privatni sektor unapređuje svoju konkurentnost, povrat investicija može biti veći a omogućen je i lakši pristup finansijama”, naglasila je predsjednica Komore.
Direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić prezentovala je pravni okvir za javno privatno partnerstvo u Crnoj Gori. Zakon o javno privatnom partnerstvu je donijet 2019. godine ali, prema riječima Jovetić, još nije zaživio u punom kapacitetu zbog nedovoljno prakse i novih projekata.
“Kada smo pripremali ovaj zakon imali smo želju da u njega prenesemo međunarodnu praksu, te uključimo i određene naše specifičnosti”, istakla je Jovetić.
Prema njenim riječima, zakonom se željela osigurati podjela prava i rizika između javnog i privatnog partnera.
“Htjeli smo da podijelimo teret realizacije javnih usluga sa ciljem obezbjeđivanja njihovog kvaliteta, jer bez njih modalitet javno privatnog partnerstva nema svrhu, odnosno nema elemente dobrog ugovora i projekta”, kazala je ona.
Jovetić je navela da je specifičnost javno-privatnog partnerstva zaključivanje ugovora na rok do 30 godina, što je evropski standard. Takođe, ukazala je da važan segment svakog projekta javno-privatnog partnerstva predstavlja analiza opravdanosti.
“Važna novina je da Zakon obuhvata i finansijere, odnosno banke, što je važno sa aspekta sigurnosti, održivosti i finansija. Takođe, veoma je bitno što regulativa ostavlja mogućnost da zainteresovana lica iniciraju projekat javno-privatnog partnerstva sa ili bez elemenata koncesije. To je od suštinske važnosti jer se daje prostor da svako od nas podnese inicjativu i učestvuje u procesu javno privatnog partnerstva.”
Jovetić je apostrofirala da je cjelokupna svrha projekata javno privatnog partnerstva da se održi kontinuitet u pružanju javnih usluga, jer je cilj povećanje njihovog kvalieta za krajnjeg korisnika.
Mladen Grgić, direktor Agencije za investicije, govorio je o valorizaciji potencijala Crne Gore kroz javno privatno partnerstvo.
On je tokom svog izlaganja predstavio djelokrug rada i aktivnosti ove agencije, ističući da je, između ostalog, njen fokus i na promociji javno privatnog partnerstva.
“U proteklih šest mjeseci obišli smo sve crnogorske opštine, odnosno potencijalne javne naručioce, gdje smo prezentovali značaj javno privatnog partnestva”, kazao je on, dodajući da je napravljen normativni okvir koji će Agenciji omogućiti da evaluira projekte.
Grgić je istakao da cilj javno privatnog partnerstva nije da država prebacuje odgovornost na nekog drugog, već da podijeli rizik i ne bavi se uslugama za koje nije obučena, već da to efikasno sprovodi privatni partner.
“Država treba da se bavi suštinom, a to je praćenje i kontrola projekata javno privatnog partnerstva, vodeći računa da se ugovori poštuju”, zaključio je on.
Miloš Laković iz advokatske kancelarije „Moravčević, Vojnović i partneri, u saradnji sa Schoenherr”, predstavio je uspješne projekte i iskustva iz prakse u implementaciji javno privatnih partnerstava i koncesija u Crnoj Gori i regionu.
On je kazao da je koncept javno privatnog partnerstva i koncesija u posljednje vrijeme postao privlačan i poželjan način finansiranja izgradnje, održavanja i rada javne infrastrukture i javnog servisa u regionu. Kao primjere dobrih projekata kroz javno privatno partnerstvo naveo je predstojeću izgradnju podzemnih garaža na trgovima Nezavisnosti i Božane Vučinić u Podgorici, te Deponiju Vinča u Beogradu.
Kako bi sprovođenje ovako realizovanih projekata bilo uspješno, on je istakao da je neophodno imati strukturu projekta i pravnu provjeru koja uključuje izvodljivost, isplativost i blagovremenu pripremu, te zemljište (eksproprijacija, hipoteka), dozvole i licence.
“Takođe mora postajati i odgovarajući ugovor, koji treba da ponudi i mogućnost izmjene tokom trajanja projekta, strane arbitraže, izmjene po zahtjevu zajmodavca, obezbjeđenje kolaterala nad imovinom u svrhu finasiranje, ali i direktan (step-in) sporazum”, istakao je Laković.
On je zaključio da javno privatno partnerstvo donosi nove industrije i mogućnosti, kao i šanse za zapošljavanje, te koristan način upotrebe javnih infrastruktura i javnih usluga.
Uslijedila je diskusija tokom koje su privrednici dobili potrebna dodatna pojašnjenja o modelu javno privatnog partnerstva i mogućnostima da se uključe u realizaciju projekata na ovaj način.
Skup je moderirao potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović koji je istakao otvorenost ove asocijacije da povezuje zainteresovane privrednike sa javnim sektorom u cilju implementacije zajedničkih projekata po ovom modelu.