Elektro inženjeri bi trebalo da dobiju veći značaj u donošenju odluka koji im i pripada, da preuzmu aktivnu ulogu i predvide održive scenarije kada je u pitanju izgradnja obnovljivih izvora energije, poručeno je na stručnom skupu Sedmi dani elektro inženjera Inženjerske komore Crne Gore (IKCG).
Predsjednik Skupštine IKCG Srđan Laković istakao da se u IKCG trude da poboljšaju položaj inženjera u društvu.
„Imali smo u zadnjih nekoliko godina izuzetno dobru saradnju i podršku od resornog Ministarstva. Mislim da smo na pravom putu da inženjeri dobiju još veći položaj u društvu, koji im i pripada“, naveo je Laković.
Predsjednica Strukovne komora elektro inženjera IKCG, Sandra Šipčić, kazala je da se Dani elektro inženjera organizuju sedmu godinu sa sve većim brojem posjetilaca i sve većim brojem privrednih društava koja iskazuju interesovanje da se pojave na ovom skupu.
„Upravo se ovaj događaj istakao kao jedan od najznačajnih u organizaciji IKCG i kao nešto po čemu je IKCG poslednjih godina prepoznata. Trudili smo se da izvršimo odabir najboljih stručnih radova, koji će biti predstavljeni tokom ova dva dana“, navela je Šipčić.
Smatra da će posebno interesovanje pobuditi paneli na teme: zelene tranzicije, razvoja širokopojasnog pristupa i vještačke inteligencije.
„Cilj nam je da ove godine, kao i narednih, održimo i unaprijedimo kvalitet događaja, prateći aktuelne trendove.Takođe, cilj nam je i da podstaknemo sve veći broj kolega da predstave svoje radove i dostignuća u okviru ovog skupa“, rekla je Šipčić.
Predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Marina Izgarević-Pavićević kazala je da se suočavamo sa značajnim ekonomskim promjenama i da moramo da se prilagodimo tržištu rada i novonastalim uslovima.
„Optimizam je uvijek potreban u svakoj oblasti, tako i u ovoj našoj. Stoga moramo uložiti napor da Crna Giora i u ovim teškim vremenima ide naprijed. U svemu tome svoj doprinos daće i elektro struka čija su ovlašćenja u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izradnji objekata, ne samo po pitanju planiranja i izgradnje objekata, vrlo značajna i velika, već i ona koja mogu da utiču na razvoj države i društva“, rekla je Izgarević-Pavićević.
Istakla je da je Strukovna komora elektro inženjera posebna u odnosu na ostale strukovne komore u IKCG i da je lokomotiva razvoja.
Dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Saša Mujović, istakao je da Dani elektro inženjera postaju tradicija, navodeći da je još važnije što postaju potreba i vijesnik tog esnafa.
„Imamo događaj koji je kohezivna sila svih inženjerskih snaga Crne Gore i na nama je da tu snagu trasformišemo u energiju i poruku koja će imati jasnu težinu. Smatram da je došlo vrijeme da „skinemo rukavice“ i da jasno i glasno zatražimo adekvatan tretman elektro energetike“, kazao je Mujović.
Smatra da se elektro inženjeri ne mogu više zadovoljavati samo floskulama da je elektro energetika najveća razvojna šansa, da su energija i ICT naša najmoćnija izvozna oružja.
„Treba sa riječi preći na djela, a to nije lako i taj put nije kratak. Nije kratak zato što kod nas nema prečice, nema instant uspjeha i sve je stvar strateškog promišljanja“, istakao je Mujović.
Poručio je da bi elektro inženjeri trebalo da preuzmu aktivnu ulogu i predvide održive scenarije kad je u pitanju izgradnja obnovljivih izvora energije, ističući da ovu oblast ne poznaje niko bolje od ljudi iz te struke.
Predsjednik Organizacionog odbora Stručnog skupa SEDMI DANI ELEKTRO INŽENJERA IKCG, Željko Maraš, istakao je da su zacrtani cilj sa početka organizacije događaja ispunili i čak ga i nadmašili, navodeći da je taj skup tokom sedam godina prerastao u jedan od najznačajnih elektro inženjerskih skupova u Crnoj Gori.
„Trudimo se da na Danima razgovaramo ne samo o važnim temama i trendovima u elektro struci, već i o društveno-u značajnim pitanjima i dilemama. I ove godine ćemo tome svjedočiti, jer ćemo osim stručnih radova i sponzorskih prezentacija i ove godine tokom tri panela prisustvovati diskusijama iz oblasti zelene tranzicije, širokopojasnog pristupa i vještačke inteligencije“, naveo je Maraš.
Ukazao je da je i ove godine prisustvo skupu besplatno, za najveći broj prijavljenih i da nema kotizacije, zahvaljujući sponzorima.
Predsjednik Odbora direktora CGES-a, Aleksandar Mijušković, u ime Generalnog sponzora Sedmih Dana, koji je svečano otovrio ovogodišnji skup, rekao je da je Crna Gora postala energetsko čvorište izgradnjom podvodnog kabla prema Italiji, navodeći da je to dio Trans-balkanskog koridora Faze 1.
„Naporno radimo i trudimo se da završimo i Fazu 2, koja bi trebalo da podrazumijeva završetak projekta 400 kilovoltnog (kV) dalekovoda od Lastve do Pljevalja. Radi se o imponzantnom projektu koji prolazi kroz osam opština i dva nacionalna parka, za koji smo, uz dosta problema, završili 95 odsto radova“, naveo je Mijušković.
Podsjetio je da CGES pravi 110 kilovoltni dalekovod od Ulcinja do Velipoja.
„Radimo mnogo kad su u pitanju nove trafostanice i pojačanje sistema. Pravimo 400 kilovotni prsten. Napravićemo veliko rasklopno postrojenje na Čevu. To će biti impozantan objekat sa šest dalekovoda, a na njega će da se priključi nekoliko solarnih elektrana“, kazao je Mijušković.
Istakao je i da je CGES za 2021. godina imao dobit od 17 miliona eura, za 2022. preko 20 miliona eura, navodeći da očekuju da će ove godine biti rekordna dobit.
U okviru panela „Zelena tranzicija – dosadašnja iskustva i problemi u realizaciji“, predstavnica Ministarstva kapitalnih investicija Merisa Zoronjić je, govoreći o međunarodnim obavezama koje je preuzela Crna Gora, a koje se tiču zelene tranzicije, kazala da je cilj smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. godine..
„Što se tiče energetske efikasnosti, Crna Gora se obavezala da će imati maksimalnu potrošnju energije do 2030. godine od 0,92 megatona ekvivalentne nafte i maksimalnu potrošnju energije do 2020. godine 0,72 megatona ekvivalentne nafte“, navela je Zoronjić.
Predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Marina Izgarević-Pavićević kazala je da kodifikaciju propisa u oblasti prostornog planiranja predstavlja Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekata.
„Prilikom izrade planske dokumentacije imamo obavezu u skladu sa Zakonom da od svih nadležnih institucija pribavljamo mišljenja koja su input za planiranje sadržaja. Ovim Zakonom bila je planirana izrada dva planska dokumenta – Prostornog plana Crne Gore i Plana generalne regulacije“, podsjetila je Izgarević-Pavićević.
Ukazala je da je, u skladu sa zakonom, zakonska obaveza rukovodioca planskih dokumenata bila da se u skladu sa Nacionalnom strategijom za borbu protiv klimatskih promjena do 2030. godine uticaj klimatskih promjena svede na minimum .
„Samim tim svi planski dokumenti daju preporuku kako se boriti protiv klimatskih promjena. Sa druge strane imamo obavezu da štitimo životnu sredinu. Ali nisam sigurna da imamo dovoljno razvijenu svijest o tome šta znači planska dokumentacija, na prvom mjestu Prostorni plan Crne Gore koji je trenutno u izradi i on nam daje strateški okvir razvoja države do 2040. godine“, rekla je Izgarević-Pavićević.
Predstavnik CEDIS-a Boris Ostojić kazao je da je energetsku traniziciju moguće uspješno sprovesti jedino u uslovima visokog stepena digitalizacije i automatizacije distributivnog sistema.
„Treba krenuti od osnova i prikupljanja statičnih podataka. Naredni korak je integracija mnogobrojnih baza podataka, koja bi bila uvezana da se podaci mogu međusobnio razmjenjivati. Sljedeći korak je daljinski nadzor i upravljanje. Sva ova tri segmenta imamo započeta. Stepen je vrlo nizak, ali makar nismo na nuli“, naveo je Ostojić.
Ukazao je da su ambicije za izgradnju distribuiranih izvora energije ogromne.
„Sa druge strane, imamo prenosnu mrežu, u kojoj postoji izuzetno interesovanje, tako da će ditributivni sistem naći u „sendviču“ i moraćemo se snalaziti i ići ka definciiji distribuiranih izvora da se ne troši na mjestu proizvodnje, a ono što ne može i ne treba da pređe u prenosni sistem, da vidimo šta sa tim da radimo“, naveo je Ostojić.
Ukazao je da su skladišta energije jedan od načina da se problem premosti.
„Da bi sve to radili digitalizacija i automatizacija su sistemi iz kojih je to moguće“, naveo je Ostojić.
Izvršni direktor CGES-a, Ivan Asanović, kazao je da je Evropa danas u intenzivnom i nezaustavljivom procesu zelene tranzicije, navodeći da je borba za ekološkije okruženje teška.
„CGES ima privilegiju, kao član Evropske asocijacije operatora prenosa, da prati kako savremeni operatori prenosa to rade i kako prolaze kroz zelenu tranziciju. Moramo da poboljšamo niz aspekata u elektroprenosnom poslovanju i sistemu. Smatramo da su tri najbitnija: ubrzanje investicionih ulaganja, poboljšanje adekvatnosti sistema, kao poboljšanje upravljanja sistemom i održanje pouzdanosti“, naveo je Asanović.
Istakao je da CGES nema velikih potrošača, navodeći da tu ne postoje veliki izazovi.
„Planiranje proizvodnje je sad postao najveći izazov za nas, jednako kao što je izazov i grupisanje stanovništva u veće gradove, što je opterećenje za sistem. Znali smo koje izvore energije treba da gradimo, ali ti izvori se nisu gradili i to nam je remetilo planove i posao. Sad je situacija takva da imamo veći broj prijavljenih izvora električne energije“, rekao je Asanović.
Predstavnik EPCG, Ivan Mrvaljević, kazao je da ta kompanija čvrsto stoji uz TE Pljevlja.
„Zadnje dvije, tri godine su nam dokazale koliko je važna za elektroenergetski sistem Crne Gore. EPCG će učiniti sve da energetska tranzicija bude pravedna i da bude održiva i ne bude izostavljenih u tom postupku“, naveo je Mrvaljević.
Ukazao je da se EPCG drži četiri ključne komponete prilikom planiranja: kreiranje energetskih politika, zaštita životne sredine, finansijska podška i ljudi.