Zemljotres se ne može predvidjeti, ali se seizmički rizik može smanjiti planiranjem prostora, a nadležni treba da se zapitaju koliko je mjera i zakona usvojeno te da li se dovoljno kontroliše stručna praksa – to su neke od poruka sa međunarodne konferencije Inženjerske komore ,,Seizmički rizik u Crnoj Gori danas“.
Novica Mitrović, predsjednik Strukovne komore arhitekata, kazao je da je seizmički rizik skup uticaja mnogih faktora. Istakao je da je ono, na što može da se utiče, otpornost objekata i gustina naseljenosti koje direktno povećavaju seizmički rizik.
Objasnio je da je epicentar posljednjeg katastrofalnog zemljotresa u Turskoj bio između dva velika grada gdje je linija rasjeda tektonskih ploča.
”Čitava naselja su podignuta na tom rasjedu. Planiranje treba da bude važno i ne treba dozvoliti da se prave naselja na rasjedima. Mi kroz projektovanja i izgradnju objekata vodimo računa o tome. Različite vrste hazarda se dešavaju u različitim trenucima i kroz prostorno planiranje to moramo spriječiti”, poručio je Mitrović.
Kazao je da je za smanjivanje seizmičkog rizika veoma bitno da ima što više zelenih, javnih površina, da ne bude prenatrpana gradnja i da se radi pravilno planiranje ulica.
Potpredsjednica Inženjerske komore Maja Velimirović-Petrović je podsjetila da teritorija Crne Gore pripada perifernom dijelu zemljotresnog područja Mediterana, koje se smatra jednim od seizmički najaktivnijih područja na Zemlji. Zbog toga je, smatra ona, pripremljenost države na zemljotrese od ogromnog značaja.
”Treba se zapitati koliko smo mi u Crnoj Gori danas usvojili i primijenili dovoljno mjera, u okviru poželjne politike seizmičke sigurnosti, koje treba da obezbijede sve društvene ciljeve u smanjenju ljudskih, materijalnih i ekonomskih gubitaka pri zemljotresu. Pitanje je da li smo usvojili i primijenili dovoljno kvalitetne zakone u oblastima upravljanja prostorom, da li dovoljno promovišemo i kontrolišemo stručnu i profesionalnu praksu u oblastima planiranja i prostora i izgradnje objekata, da li posjedujemo mehanizme monitoringa i kontrole svih procesa promjena u prostoru, bilo da su te promjene izazvane prirodnim procesima ili ljudskim aktivnostima”, kazala je Velimirović-Petrović.
Dipl. inž. građevine Jadranka Mihaljević iz Zavoda za hidrometeorologije i seizmologije kazala da je zemljotres poznata pojava, ali da je priroda nepoznata u ovom procesu. Istakla je da ispitivanja ne mogu da prognoziraju da li će se zemljotres i kada desiti i ponovila riječi sagovornika da se seizmički rizik može smanjiti planiranjem.
Kalkavan: Crna Gora pružila pomoć mnogo veću nego što su njeni kapaciteti
Ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan kazao je da je u njegovoj zemlji više od 60.000 poginulih i više od 100.000 povrijeđenih i da te cifre predstavljaju veliku tragediju. On je zahvalio Crnoj Gori na pomoći koja je među prvim zemljama uputila.
”Crna Gora je pružila pomoć u veoma teškom trenutku mnogo više nego što su njeni kapaciteti. Poslato je na desetine šlepera, avona… iz svih područja Crne Gore. Tu su mnoge priče, gdje morate pustiti suzu. Sa druge strane, među prvim zemljama ste koja je poslala ekipu ljudi koja je rizikovala svoje živote da pomogne spašavanju stanovnika. Oni su se vratili kao naša braća i junaci Turske. Zahvaljujem se njima”, poručio je Kalkavan i dodao da je velika čast biti u Crnoj Gori i biti dio ovog društva.