Kao što se iz reakcije finansijskih tržišta na prvi paket sankcija Zapada prema Rusiji u srijedu moglo iščitati da su one ocjenjene blažima nego što je većina investitora očekivala, tako je početak ruskog napada na Ukrajinu snažno obilježio tržišna gibanja.
Pad cijena dionica, rast cijena nafte i zlata, jačanje dolara i jena, slabljenje eura, pad kriptovaluta.
U bijegu od rizičnih klasa imovine prinosi na npr. 10-godišnji američki ili njemački dug su pali. Istovremeno, zbog zabrinutosti oko novih poremećanja tokova sirovina, porastom cijena nisu zahvaćeni samo energenti već i žitarice, metali, piše “Poslovni dnevnik”.
“Reakcije nakon objave prvog talasa sankcija Rusiji zapravo su pokazale da je tržište podcijenilo rizik ruske invazije”, mišljenja je ekonomski analitičar Goran Šaravanja. Osim što će daljnji tok sukoba u Ukrajini odrediti i kratkoročna tržišna kretanja, evidentno je i da će se rast cijena energenata i ostalih roba odraziti na inflaciju, kaže.
A s obzirom da su cijene plina i nafte već tokom tokom 2021. prilično porasle, sad se posebno nameće i pitanje kretanja cijena hrane u ovog godini. Upravo tu sad bi mogao biti najveći rizik za inflaciju, kaže taj ekonomista.
“Uzme li se u obzir rast cijena energenata i hrane, izgledno je da slijedi pad raspoloživog dohodak domaćinstava, odnosno pad lične potrošnje u globalnoj ekonomiji. Dugoročnije gledano, EU će zasigurno povećati napore kako ne bi bila toliko zavisna o Rusiji za svoje energetske potrebe, ali to takođe ima svoju cijenu. Sve u svemu, i tržišta i politika moraće preispitati svoje pretpostavke kretanja globalne ekonomije”, zaključuje.
Na tragu ocjena da aktuelna kriza dodatno potencira izazove za globalni oporavak povezane s inflatornim pritiscima i pooštravanjem monetarne politike su i smanjenja “oklada” tržišta u vezi s Fedovim povećanjima referentnih kamatnih stopa u 2022.
“Ako se sukob nastavi, tržište će morati uzeti u obzir ekonomsko usporavanje uz strah od stagflacije”, upozoravaju strani ekonomisti.