Četvrtak, 8 Decembra, 2022
Rubrika:

CEES: Iz budžeta potrebna veća podrška zapošljavanju, a ne veći broj korisnika socijale

Predlog budžeta za 2023. godinu je na prvi pogled socijalni, ali suštinski nije ni to jer sadrži mjere koje ne stimulišu nova zapošljavanja, povećavajući izdatke za socijalu, usmjeravajući je i onima kojima suštinski ne treba, saopštili su iz Centra za evropske i ekonomske studije

Crnoj Gori je potreban razvojni budžet koji će kreirati uslove za rast i razvoj privrede i otvaranje novih radnih mjesta i time poboljšavati životni standard stanovništva. Predlog budžeta za 2023. godinu je na prvi pogled socijalni, ali suštinski nije ni to jer sadrži mjere koje ne stimulišu nova zapošljavanja, povećavajući izdatke za socijalu, usmjeravajući je i onima kojima suštinski ne treba. Time se umanjuje mogućnost veće pomoći države za socijalno najugorženiju kategoriju stanovništva kojoj je ona najpotrebnija, saopštili su iz Centra za evropske i ekonomske studije, osvrćući se na Predlog budžeta za 2023. Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu.

“Povećanje tekuće budžetskih izdataka za socijalnu i dječju zaštitu i bruto zarada, ne prate mjere koje bi obezbijedile pravedniju raspodjelu ovog novca i njegovo dejstvo time učinili efikasnijim. Takođe, nema ni mjera ušteda na nekim drugim pozicijama tekuće budžetske potrošnje, koje bi nadomjestile značajno povećanja izdataka za socijalnu i dječju zaštitu i doprinijele sprečavanju daljeg rasta deficita budžeta.

Iako će u 2023. izdaci za socijalnu i dječju zaštitu u odnosu na 2022. godinu biti povećani za oko 45 miliona eura odnosno za preko 100 miliona eura u odnosu na 2021, oni neće učiniti da se značajnije smanji nivo siromaštva u Crnoj Gori. Povećanje izdataka za ovu namjenu koje se finansira iz zaduženja države, može jedino imati efekta, ukoliko je ono adekvatno targetirano. Međutim, danas u Crnoj Gori djeca i bogatih i siromašnih imaju pravo na dječji dodatak i socijalnu pomoć, koja će se finansirati iz zaduženja države”, ocjenjuju iz CEES-a.

Stopa rizika od siromaštva u našoj zemlji je prema posljednjim zvaničnim podacima, podjećaju, iznosila  22,6% , dok je stopa rizika od siromaštva djece bila 32,6%, i najviše se odnosi na djecu nezaposlenih lica, zaposlenih lica sa nižom ili srednjom stručnom spremom itd. Pri tome, djeca u riziku od siromaštva primaju dječje dodatke u rasponu od 30 do 60 eura mjesečno, dok sva ostala djeca koja nijesu izložena riziku od siromaštva primaju po 30 eura mjesečno. Bolje targetiranje je neophodno i kod ostalih izdataka za socijalnu zaštitu, gdje spadaju i naknade za majke sa troje i više djece.

“Imajući u vidu ukupnu fiskalnu poziciju zemlje, postojeće stanje raspodjele socijalnih davanja nije fiskalno održivo, te će, uz odsustvo reformi, samo voditi većoj tekućoj potrošnji i daljem rastu javnog duga. Dodatno, treba imati u vidu, da iznos neadekvatno targetirane socijalne pomoći koja se daje iz budžeta, u periodu od 5-6 godina može dostići vrijednost neke od neizgrađenih dionica auto-puta ili više razvojnih projekata u obrazovanju i zdravstvu”, zaključili su oni.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve