Sjever Crne Gore zaslužuje i očekuje dodatna i intenzivna ulaganja u kapitalnu, razvojnu, turističku i društvenu infrastrukturu, poručeno je sa 4. Bjelopoljskog biznis foruma koji ova opština organizuje u saradnji sa Privrednom komorom (PKCG) i Investiciono razvojnim fondom (IRF) Crne Gore u hotelu „Franca“.
Fokus skupa je, kako je saopšteno iz PKCG, na održivom razvoju, posebno sjevera Crne Gore kako bi se smanjila uvozna zavisnost i iseljavanje stanovništva, a samim tim dao doprinos cjelokupnom ekonomskom i društvenom prosperitetu Crne Gore.
Dvodnevni događaj, koji je okupio više od 100 učesnika iz Crne Gore i regiona, među kojima su predstavnici donosilaca odluka na državnom i opštinskom nivou, domaćih i međunarodnih finansijskih institucija, kompanija, stručne i naučne javnosti, otvorili su predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, predsjednik Odbora direktora IRF Velizar Kaluđerović, kao i savjetnik predsjednika Crne Gore za regionalni razvoj Aleksandar Stijović.
Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić je kazala da je na Sjeveru skoncentrisan značajan dio ukupnog razvojnog potencijala Crne Gore, te da je njegov doprinos ekonomiji veći sa začetkom kapitalnih investicija i ulaganja u razvojne projekte.
Ona se osvrnula na podatke Uprave prihoda i carina i Uprave za statistiku koji pokazuju da je na sjeveru 10 odsto ukupnog broja crnogorskih kompanija, koje su ostvarivale šest odsto ukupnih prihoda, odnosno pet odsto dobiti, te zapošljavale 30.740 ljudi, odnosno imale 14 odsto ukupnog broja zaposlenih na nivou države.
“Ovi podaci govore dovoljno sami za sebe. Sjever Crne Gore, sa evidentnim prirodnim resursima, sa ljudskim potencijalom koji, iz iskustva govoreći, u svakoj prilici i na svakom mjestu bilježi uspjeh i rezultat, ima i pravo, obavezu i potrebu da se razvija ukorak sa državom”, rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, tri pitanja se nameću kao krucijalna – evidentno nedostatna razvojna infrastruktura, nedostatak stručne radne snage uz negativna demografska kretanja, te nedovoljno sinhronizovan sistem ili aktivnosti koje omogućavaju bolju saradnju privrede i finansijskih institucija.
Drakić se osvrnula na rezultate posljednjeg istaživanja koje je realizovala Komora, a pokazuju da preduzeća iz sjevernog regiona nepovoljnije ocjenjuju fiskalne i parafiskalne namete od onih iz centralnog i južnog. Kompanije sjeverne regije lošije od ostalih ocjenjuju efikasnost finansijskih institucija te iskazuju određenu skepsu po pitanju rasta zaposlenosti i očekivanog prometa. Ocjena privrede je da su najveće biznis barijere: siva ekonomija, nedostatak radne snage, neadekvatna zakonska rješenja, spora naplata potraživanja i neefikasna državna administracija.
“Realna ekonomija traži reakcije u realnom vremenu, i mi iz Privredne komore ova pitanja otvaramo, i potenciraćemo ih sve dok zajednički ne dođemo do adekvatnih odgovora ili pretpostavki za razvoj biznisa”, kazala je Drakić.
Naglašava benefite razvojnih projekata, poput izgradnje auto-puta za biznise na sjeveru države.
“Projekti proširenja kapaciteta i modernizacije puteva i pruga te drugih sadržaja od značaja za ukupnu infrastrukturu, moraju biti u vrhu agende donosilaca odluka kako bismo imali ravnomjerniji regionalni razvoj. Potrebno je ići ka snažnijoj zastupljenosti javno-privatnog partnerstva na ovim projektima, a uvjerena sam da Bijelo Polje, sjeverna regija, i Crna Gora u cjelini imaju pojedince i kompanije spremne da dio kapitala i profita usmjere u konkretne projekte vezane za sjever zemlje”, kazala je Drakić.
Istakla je veliki razvojni potencijal poljoprivrede, kao i značaj snažnijeg promovisanja i korišćenja gastronomskih specifičnosti sjevera u turizmu i ugostiteljstvu.
“Sa ovog foruma treba poručiti donosiocima odluka da sjever Crne Gore zaslužuje i očekuje dodatna i intenzivna ulaganja u kapitalnu, razvojnu, turističku i društvenu infrastrukturu”, zaključila je Drakić.
Petar Smolović, predsjednik Opštine Bijelo Polje istakao je u svom uvodnom izlaganju da je ovo grad otvorenih vrata i multikulturalnosti, koji baštini dugu tradiciju ekonomskog razvoja, ali prije svega dobrih međuljudskih odnosa.
“Bijelo Polje predstavlja centar sjevera Crne Gore, a samim tim i centar ekonomskog razvoja, stoga nam je i pripala čast da organizujemo jedan ovakav forum”, kazao je on.
Prema njegovim riječima, kada su prije četiri godine odlučili da naprave forum u Bijelom Polju, imali su snažnu podršku 41. Vlade, kao i njenog tadašnjeg predsjednika, Duška Markovića.
“Željeli smo da na jednoj strani spojimo lokalnu i državnu vlast, akademske, finansijske i međunarodne institucije, te sve donosioce odluka, zajedno sa nosiocima privredne aktivnosti, koji predstavljaju ključ i suštinu privrednog razvoja”, istakao je Smolović.
On je posebno apostrofirao da se bjelopoljskim forumom želi ukazati na to šta koči razvoj sjevera i koji su njegovi suštinski problemi.
“Danas smo ovdje da razmijenimo argumente i vidimo koje su to spone i zajednički interesi privrede, vlasti, ekonomije i finansijskih institucija, kako bi sinergisjkim djelovanjem prevazišli probleme i dali dodatni impuls Sjeveru”, poručio je Smolović.
Kako je kazao, mora se više raditi na valorizaciji Sjevera, jer je u svim državama svijeta sjever taj koji je bogat.
Predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore, Velizar Kaluđerović je poručio da je IRF igra ključnu ulogu u podržavanju ekonomske politike Vlade Crne Gore, usmjerene ka postizanju održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta.
“Naša posvećenost razvoju zelene ekonomije, digitalne transformacije, regionalnoj saradnji i povezanosti, kao i unapređenju konkurentnosti, ostaje nepokolebljiva”, istakao je on.
Prema njegovim riječima, moramo biti svjesni da neujednačen regionalni razvoj u Crnoj Gori predstavlja kontinuiran izazov, stoga je neophodno ulažiti dodatne napore za podršku njegovom prevazilaženju.
“Sjeverni region, obilježen bogatstvom prirodnih resursa, ali i izazovima, nudi izuzetan potencijal za investiranje i razvoj u sektorima poput turizma, poljoprivrede, drvne industrije i energetike”, kazao je Kaluđerović.
On je istakao da osiguravanje adekvatnih resursa, infrastrukture i podrške ovom području može stimulisati stvaranje novih radnih mjesta, unapređenje životnog standarda stanovništva, te stvaranje dodatne vrijednosti za crnogorsku ekonomiju u cjelini.
U ime predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, uspješan rad učesnicima bjelopoljskog biznis foruma poželio je njegov savjetnik za regionalni razvoj Aleksandar Stijović, riječima da svi, kroz institucije koje predstavljaju, treba da utiču na poboljšanje investicione klime i uklanjanje biznis barijera kako bismo privukli održive investicije i kredibilne investitore neophodne za dalji razvoj države.
“Crnoj Gori su potrebna održiva radna mjesta i nove fabrike, dodatno potrebno je da jačamo i diversifikujemo turističku privredu i razvijamo ruralni, sportski i zdravstveni turizam”, rekao je Stijović.
Smatra da na polju poljoprivrede i trgovine treba da doprinijeti boljoj povezanosti i saradnji poljoprivrednih proizvođača sa potrošačima, kao i sa sektorom turizma. Pored toga, razvojne šanse su na polju energetike i energetske efikasnosti, kao i IT tehnologija i digitalizacije.
“Naš zajednički zadatak je da promovišemo dobre prakse, da predstavimo rešenja i vizije razvoja svih ovih sektora u našoj zemlji. Da u saradnji sa bankarskim sektorm i investicionim fondovima stvorimo poslovno okruženje koje će podsticajno djelovati na razvoj posebno malog i srednjeg biznisa”, rekao je on.
Takođe, potrebno je da se na nivou države i opština urade prostorno planski dokumenti, neophodna infrastruktura i digitalizuju servisi, kako bismo konkretnim rešenjima i mjerama podstakli i velike investitore da ulažu kod nas.
Na panelu „Stanje ekonomije na sjeveru Crne Gore” govoriće predsjednici opština Mojkovac, Berane, Gusinje i Bijelo Polje – Ivan Ašanin, Vuko Todorović, Anela Čekić, Petar Smolović, te privrednik Miroje Zejak.
O mogućnostima za implementaciju i finansiranje investicionih i razvojnih projekata će biti riječi tokom drugog panela a učestvovaće izvršna direktorica IRF dr Irena Radović, šef Evropske banke za obnovu i razvoj u Crnoj Gori Remon Zakaria, generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore Mišela Manojlović i predsjednik OU bankarstva PKCG Miloš Miketić.
Na temu “Nove prilike za razvoj zasnovane na znanju i inovacijama” razgovaraće ministarka nauke Crne Gore dr Biljana Šćepanović, izvršni direktor IPC Tehnopolis Đorđe Malović, izvršna direktorica Fonda za inovacije dr Bojana Femić Radosavović i predstavnica Digitalne akademije “Digital bee” Valentina Radulović.