U razgovoru za NBC News, dvojica radnika koji rade za startap OpenAI, tvorca popularnog četbota ChatGPT, otkrili su da su oni samo mali dio gomile radnika koji pomažu softveru četbota u sređivanju podataka. To je proces obuke četbota da bolje odgovara na zahtjeve korisnika, što je u stvari, kažu, ključna stvar da bi ChatGPT radio kao što radi sad.
„Mi smo krucijalni radnici i bez posla koji mi radimo ne bi postojali jezički sistemi vještačke inteligencije…bez nas nemate ChatGPT“, izjavio je jedan od radnika. I povrh ovako bitnog zadatka, oni su za njega plaćeni svega 15 dolara po satu, što je malo iznad minimalca u nekim američkim saveznim državama.
Zasluge ljudi koji rade za male plate
Sređivanje, odnosno moderiranje podataka je integralni proces razdvajanja uzoraka podataka koji potom pomaže automatizovanim sistemima da bolje uoče neke stavke u skupu podataka. Radnici koji ih moderiraju će označiti određene stavke tako da mašine mogu da nauče da ih posle lakše samostalno identifikuju. Upravo uz pomoć ovoga, četbotovi mogu preciznije da odgovaraju na zahtjeve svojih korisnika.
Ipak, kada pogledamo istoriju kompanije OpenAI ovo djeluje kao napredak – posao moderiranja podataka je prvobitno bio u rukama radnika u Africi kojima je satnica bila samo 2 dolara, što je mnogo manje od američke satnice. OpenAI je ranije sarađivao sa firmom Sama koja je poznata po povezivanju velikih tehnoloških giganta sa niskoplaćenim radnicima u zemljama takozvanog Trećeg svijeta, podseća Gizmodo.
Upravo niskoplaćeni afrički radnici iz Kenije pomogli su četbotu firme OpenAI da izbaci uvredljiv i uznemirujuć materijal koji su mu korisnici slali, što je podrazumijevalo modereiranje na hiljade podataka istog tog uznemirujućeg materijala, piše Gizmodo.
Vještačka inteligencija i dalje ne funkcioniše skroz samostalno, da bi radila sve što danas može da radi, u tome joj pomažu gomile, izgleda, niskoplaćenih radnika, dok se paralelno u kompanije koje razvijaju veštačku inteligenciju ulažu milijarde.