Optužiti Zavod za školstvo da je uz uprave škola jedini odgovoran za loš rezultat naših učenika na PISA testiranjima, paušalan je i u stručnom smislu neargumentovan stav. Da bi neko dao relevantno mišljenje o svim aspektima realizacije našeg kurikuluma, za to mora prevashodno imati stručne reference, navodi se u reagovanju Zavoda za školstvo na izjave Slobodana Savovića koje su objavljene u dnevnom listu Dan.
“Naime, to podrazumijeva da je prepoznatljiv u stručnim krugovima kao važan subjekt, iza koga stoje rezultati rada, da razumije sadržaj tih znanja, da ih primijeni u novim situacijama, da analizira uzročno-posljedične veze u obrazovnim postignućima, da stvori ili kreira nešto novo u skladu sa autonomijom nastavnika, pa tek onda može imati pravo da stručno prosuđuje”, ističu u Zavodu za školstvo.
Oni navode da “Gospodin Savović, po našim saznanjima, u izvještajima Odsjeka za utvrđivanje kvalitata nastave nije prepoznat kao nastavnik koji može doprinijeti pozitivnim promjenama, odnosno biti vjesnik unapređenja nastavnog procesa. Možda tome dodati da je i sami snimljeni čas za potrebe projekta „Uči doma“ pokazao njegovu stručnu nespremnost da odgovori zadatku koji je bio postavljen pred njim.”
“Naš savjet njemu je da se više posveti stručnom usavršavanju i napredovanju, jer je moguće da mu angažovanje u Sindikatu oduzima previše vremena za kvalitetno obavljanje profesije nastavnika. Zavod za školstvo, kao i svi bitni faktori koji doprinose holističkom razvoju svakog učenika, može uvijek bolje i možda brže da unapređuje obrazovni sistem. Bilo bi od pomoći da nam svima gospodin Savović objasni na koji način bi se primjenjivali diferencijalni nastavni planovi ako imamo u vidu zakonsku odredbu da svaki učenik ima jednako pravo na obrazovanje, kao i da nam objasni kako se eventualno sprovodi reforma jednog državnog organa”, napominju u reagovanju.
Podsjećaju stručnu i ukupnu javnost da je naš kurikulum u potpunosti kompatibilan sa obrazovnim sistemima okruženja, što ukazuje da je glavni problem rezultata na PISA testiranjima, u implementaciji reformskih rješenja od strane jednog broja nastavnika.
“Nastavnici, po prirodi stvari, moraju biti nosioci aktivnosti svake reforme u obrazovanju. Da bi bili spremni da to urade, treba analizirati koliko su podržani u našem društvu, kakav je sistem vrijednosti, koliko su plaćeni, koliko stručno osposobljeni dolaze sa inicijalnog obrazovanja, kakva je uloga roditelja, političara, medija, nevladinih organizacija, vjerskih zajednica itd. Kada je sistem vrijednosti u pitanju, on je u proteklim decenijama prilično promijenjen, pa se znanje, vještine, kompetencije ne cijene u dovoljnoj mjeri. Učenici izuzetno dobro percipiraju stvarnost i prema njoj se adekvatno odnose”, piše u reagovanju.
Zavod za školstvo je kao arhitekta koji je dobro projektovao kako bi trebalo da izgleda most, a da li će most takav biti i u stvarnosti, zavisi od vještina radnika, šefova gradilišta, plata koje radnici primaju, ambijenta u kojem se sve ukupno odvija i sl.
“Naravno, mi smo uvijek spremni da kritički analiziramo sve naše aktivnosti i da uključimo sve zainteresovane i relevantne subjekte, kao što smo činili i do sada”, zaključuju u Zavodu za školstvo.