Iako je od stupanja na snagu Odluke o izmjeni kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom Ministarstvu unutrašnjih poslova podnijeto je ukupno 477 zahtjeva. Iz MUP-a za Gradsku TV je saopšteno da na osnovu te odluke do sada ni jedno lice nije steklo crnogorsko državljanstvo, a najčešći podnosioci zahtjeva su državljani Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova.
Iako je od stupanja na snagu Odluke o izmjeni kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom prošlo samo mjesec dana interesovanje je veliko, potvrđeno je Gradskoj televiziji iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
“Na osnovu ove odluke do sada ni jedno lice nije steklo crnogorsko državljanstvo. Najčešći podnosioci zahtjeva su državljani Republike Srbije, zatim Bosne i Hercegovine, Republike Albanije i Republike Kosovo”, podaci su MUP-a.
Sagovornici Gradske televizije ocjenjuju da je odluka koja je donešenu na elektronskoj sjednici u vrijeme kada se odlučivalo o izglasavanju nepovjerenja Vladi, pokušaj da se izmijeni struktura biračkog tijela uoči izbora, zbog čega se, kažu, osnovano može smatrati da je riječ o izbornom inženjeringu.
“Ovakav pristup sticanja državljanstva nije poznat u našem okruženju, i nije usklađen sa standardima Evropske unije. Za posljedicu će imati dvojno državljanstvo tih lica koja budu po ovim kriterijumima kod nas aplicirali za državljanstvo. I ta lica će u dvije države imati ličnu kartu i ostvarivati biračko pravo”, kazala je Ana Stanković Mugoša iz Udruženja pravnika Crne Gore.
“S razlozima je to napravljeno kako bi se stvorio srpski svet i da bi se Crnogorcima u dijaspori oduzelo pravo državljanstva i glasanja”, smatra Predrag Marković, predsjednik crnogorsko-američke asocijacije u Los Anđelesu.
Emira Ličina iz Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj vjeruje da je odluka donesene u cilju izbornog inžinjeringa.
“Vjerujemo da je odluka donešena u cilju izbornog inženjeringa, odnosno obezbjeđivanja novog biračkog tijela, uglavnom iz zemalja regiona. Želi se umanjiti politički uticaj manje brojnih naroda”, naveo je on.
Predsjednik crnogorske etničke zajednice u Australiji Mihailo Mandić poručuje da je riječ o bezakonju.
“Ovakvo bezakonje teško je zamislivo u državama koje imaju i najmanji minimum moralnog i pravnog kodeksa ponašanja”, kazao je Mandić.
Izmjenom kriterijuma skraćen je rok za sticanje uslova za crnogorsko državljanstvo, jer je ranije bilo neophodno deset godina neprekidnog boravka u Crnoj Gori, a sada se traži minimum pet godina privremenog boravka.
Predsjednik crnogorsko-američke asocijacije u Los Anđelesu Predrag Marković kazao je :
“Odlazeći premijer Zdravko Krivokapić nije sposboban da takav zakon lično donese i potpiše. On je napravljen u Beogradu i sproveden preko Crkve Srbije. Sve važne odluke koje je donosila njegova vlada planirane su preko Crkve Srbije”, kazao je Marković.
Stanković Mugoša je dodala da će liberalan pristup sticanja državljanstva imati posljedice:
“Ovakav liberalan pristup sticanju crnogorskog državljanstva i restriktivan pristup za crnogorske državljane po nacrtu zakona o registrima prebivališta i boravišta imaće za posljedicu nejednakost građana u ostvarivanju elementarnih prava”, kazala je ona.
Sagovornici Gradske televizije naglašavaju da se tom odlukom dugoročno urušavaju interesi Crne Gore, koja zbog malog broja stanovnika treba da ima restriktivnu politiku po pitanju uslova za sticanje crnogorskog državljanstva.