Postojeći zakoni o državnom tužilaštvu realan su osnov za funkcionisanje tužilaštva i sudova, a česte izmjene onemogućavaju normalno funkcionisanje tih institucija, saopštio je u izjavi za Dnevnik redovni profesor Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić.
Vučinić je bio gost Matice crnogorske i Śednika četvrtkom.
Česte izmjene sistemskih zakona nijesu dobre i mogle bi da upućuju na pravnu nesigurnost, kaže profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, komentarišući izmjene i dopune zakona o Državnom tužilaštvu i Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju.
“Mislim da je to suvišno trošenje energije jer kroz postojeće propise se sve moglo postići. Ja se slažem da tu treba promjena, u djelovanju tužilaca i specijalnog tužioca – tu dileme nema oko neophodnih promjena, ali ja mislim da se to moglo postići i kroz adekvatnu primjenu postojećih zakona”, kaže Vučinić.
Da Crna Gora već ima uspostavljena tijela i mehanizme za obezbjeđivanje sudske i tužilačke nezavisnosti i odgovornosti, koja treba dosljedno da koristi, nadograđujući ono što je do sada postignuto u reformi pravosuđa i ostvarujući dodatne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, podsjetili su i iz Evropske komisije.
Žele, kako su saopštili, da Crna Gora napreduje, a ne da nazaduje. I to je najbitnije, napominje i Vučinić.
“To je suština kritike i EU. Dakle, veoma česte promjene stvaraju nesigurnost i onemogućavaju normalno funkcionisanje tih institucija”, navodi Vučinić.
S druge strane, Vučiniću je opravdana inicijativa da se smanji broj tužilaca u Tužilačkom savjetu, a poveća broj uglednih pravnika.
“Jer svaka profesija nastoji da se zatvori u sebe, to se zove korporativni klijentelizam, da se odvoji od društva i od države, tako je i sa sudijama i tužiocima. Ja se zalažem ne samo za to nego i da u sudovima, naročito u Višim, uvijek bude jedan broj sudija koji nije iz sudijskog sastava. U Evropskom sudu za ljudska prava recimo imate krivičare, parničare, stručnjake za upravno pravo, profesore Univerziteta, pravnike iz NVO. Zato taj sud ima širinu i dubinu u promišljanju svojih odluka”, istakao je.
U kontekstu promjena, odgovarajući na pitanje o opozivu ambasadora, Vučinić kaže da nije neuobičajeno kada se promijeni vlast da se mijenja i jedan broj ambasadora ali svi, i to bez odgovarajućeg obrazloženja, jeste.
“Ako neko ne radi dobro treba da kažemo zbog čega i šta je uradio protivno interesima Crne Gore, za svakog pojedinačno ambasadora. I tu se bojim da se nešto tu iza brda valja. Ne znam opet koliko su to autonomne odluke nove vlasti ili neko drugi na to utiče, a da bi ostvario svoje strateške uticaje”, ocjenjuje Vučinić.
A Crna Gora još je sekularna država, poručuje Vučinić. No, kako zaključuje, postoji realna opasnost da ubuduće to više ne bude.