piše: Nataša Pešić
Svjedoci smo vremena u kome se javno hapsi, tuži i presuđuje na konferencijama za štampu i putem tvita. Vremena u kome svakodnevno umiru na desetine naših građana, uz nemušte isprike i drskost koja prati neznanje. Nije nikakvo čudo što je u takvim okolnostima, koje je sama kreirala, vlast zaboravila na osnovne odredbe Ustava Crne Gore princip podjele vlasti i međusobne kontrole.
Član 11 Ustava Crne Gore, između ostalog, propisuje da je vlast uređena po načelu podjele vlasti na: zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Vlast je ograničena Ustavom i zakonom, a odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Jasno je da bi najavljivanim konceptom Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu i Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, došlo do narušavanja i kršenja osnovnog načela koje bi trebalo da važi u svim demokratskim društvima samostalnost Državnog tužilaštva.
Narušavanje ovog načela je nepobitna činjenica zamišljenog koncepta koji ni u jednom segmentu nije vodio računa o odredbama članova 134 i 136 Ustava Crne Gore kojima je definisano da je Državno tužilaštvo jedinstven i samostalan državni organ koji vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti, kao i da Tužilački savjet obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva.
Ovakvo opredjeljenje predlagača pratilo je i normativno rješenje da sastav Tužilačkog savjeta proglašava predsjednik Skupštine Crne Gore, nedvosmisleno ukazujući da se zakonodavna vlast postavlja kao superiorna u odnosu na druge grane vlasti. Normativna rješenja Predloga zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju imala su samo jedan cilj. Po ugledu na akte o sistematizaciji organa državne uprave, promjenom imena tužilaštva, ostaviti neraspoređene glavnog specijalnog tužioca i specijalne tužioce.
Ništa novo u nadležnostima Specijalnog tužilaštva. Osim jedne poruke. Ona se čitala ovih dana, ne mogu reći između redova jer je jasna i nedvosmislena samostalnost tužilaštva treba da bude onakva i onolika koliko odgovara vladajućoj većini. Ne sporeći pravo poslanika da predlažu zakone, kao i njihove kompetencije, jasno je zašto su snažne poruke poslali naši međunarodni partneri. “Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji treba da postigne dalji napredak u reformi vladavine prava, uključujući napredovanje, a ne nazadovanje u sprovođenju reformi pravosuđa…
Crna Gora već ima uspostavljena tijela i mehanizme za obezbjeđivanje sudske i tužilačke nezavisnosti i odgovornosti. Crna Gora se ohrabruje da dosljedno iskoristi ove mehanizme i nadgrađuje ono što je postignuto, u cilju ostvarenja daljih rezultata i bilansa uspjeha u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Naši evropski partneri nam jasno poručuju. Unaprijedite napore u već postojećem okviru i poboljšajte rezultate.
(Autorka je savjetnica predsjednika Crne Gore za saradnju sa državnim organima)