Ljudski faktor kao uzrok nesreća na moru teško da je moguće sasvim eliminisati ni rigoroznim obukama za sticanje zvanja, niti neposrednom kontrolom saobraćaja, ali svakako da je u toj oblasti neophodno dodatno uticati i doprinijeti samoj sigurnosti plovidbe, ocjenjuju predstavnici institucija koje je Pobjeda kontaktirala, ali i sami skiperi koji su na moru svakodnevno.
Ne dijele, međutim, svi jednake poglede na situaciju koja vlada kod nas, odnosno smatraju da se u nekim nivoima pretjeruje sa rigoroznim mjerama, dok na drugoj strani fale oštrije sankcije za saobraćajnu nekulturu na vodi.
Tu, kako tvrde, leže ključni razlozi za pomorske nesreće koje, iako nijesu česte, nailaze na jak odjek u javnosti, kao što je to bio slučaj sa nesrećom na otvorenom moru, na osam milja od zaliva Trašte, gdje je u direktnom sudaru motorne jahte, kojom je upravljao crnogorski skiper, i jedrilice pod poljskom zastavom, dvoje poljskih turista sa jedrilice izgubilo život.
Prema podacima koje je Pobjeda objavila, protiv skipera jahte je već bilo podnijetih prijava za prekoračenje brzine.
– Zakon i pravilnici o obuci i sticanju zvanja pomoraca obuhvataju sve međunarodno prihvaćene mjere sigurnosti plovidbe, tako da kandidati jedino nakon uspješno položenog ispita dobijaju ovlašćenja za upravljanje plovilima. Da li, međutim, svoje stečeno znanje pomorci primjenjuju ili ne primjenjuju u kasnijoj praksi, sve zavisi od samih kandidata – rečeno je Pobjedi iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.
Zavisno od vrste prekršaja, odnosno od odgovornosti pojedinca ili pravnog lica, kazne se za različite vidove narušavanja Zakona o sigurnosti plovidbe kreću od 200 pa do 15.000 eura.
Jedan od čestih, ako ne i najčešćih prekršaja koji se evidentiraju u unutrašnjem moru, odnosno Bokotorskom zalivu je nepridržavanje propisane sigurne brzine plovidbe koja je svedena na 10 čvorova, odnosno šest u Kumborskom i tjesnacu Verige.
Samo Uprava pomorske sigurnosti nadležnoj je inspekciji dostavila čak 72 prijave o prekoračenju najveće dozvoljene brzine plovidbe u unutrašnjem moru u periodu od 1. maja do 2. avgusta.
Kako je saopštio direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan, nemaju, međutim, informacija koliko je prekršilaca kažnjeno osim povratne informacije da je prijava primljena i da će se po njoj postupati.
Poznati skiper koji ima dugogodišnje iskustvo u upravljanju motornim jahtama ističe da se svakodnevno, kao i u drumskom saobraćaju, srijeće sa različitim ćudima i ljudima.
– More treba poštovati, a oni koji ga poštuju, poštuju i druge s kojima dijele to prostranstvo. U praksi, nerijetko nailazite na situaciju da vam turistički brodići ili neka druga plovila sijeku put ispred prove iako se zna kako se na vodi ponaša i da se obilaženje odvija kod motornjaka ,,po krmi“ – navodi neimenovani sagovornik Pobjede.
On, međutim, smatra da neki naši rigorozni limiti imaju dvostruka ograničenja i da vode apsurdnim situacijama.
– Svuda u svijetu postoji zabrana glisiranja ispod 300 metara od obale. U Boki je limit brzine 10 čvorova, a u tjesnacima (Verige i Kumbor) šest. I to se ne zna tačno gdje počinje, a gdje prekida ograničenje brzine, a prekršaj se definiše na osnovu AIS uređaja na brodu. Tom brzinom izračunajte koliko je potrebno da od Kotora, vozeći turiste, recimo, dođete do Ponte Veslo ili da ne idemo tako daleko, već samo do uvale Žanjic. Nerealno dugo traje plovidba. Razumijem potrebu da se reguliše sigurna plovidba, ali takve stvari prave više konfuzije nego koristi – navodi skiper.
Prema njegovim riječima, bizaran je primjer kažnjavanja hrvatskog jedriličara koji je prije neku godinu pod udarima vjetra od 32 čvora, pod olujnim jedrom, dakle skraćenim jedrima i radnim flokom, kretao brzinom od 7,6 čvorova i za to platio žestoku kaznu.
– Nijesam pobornik divljanja na moru, ali ni toga da se od Kotora do Dobreča vozi tri i po sata sa motornom jahtom, isto kao i sa barkom koja na krmi ima vanbrodski motor od 6 konja. Drugim riječima, onda brze barke i plovila ne bi trebalo ni da postoje u zalivu – zaključuje sagovornik.
Tragedija u Hrvatskoj
Jedna od najtežih pomorskih nesreća proteklih godina dogodila se u Koločepskom kanalu u dubrovačkoj regiji u Hrvatskoj kada je brod Lučke kapetanije u aprilu prošle godine po lošem vremenu i noću udario u neoznačen gumenjak na kojem je bilo devet putnika, od kojih je pet poginulo a dvoje nestalo u moru, dok su dvije osobe teško povrijeđene.
Bizaran je to bio primjer da je jedan od katera bio brod lučke kapetanije. Tužilaštvo u Dubrovniku je slučaj tretiralo s posebnom pažnjom i pokrenulo je istragu protiv zapovjednika broda lučke kapetanije M. K. (40). On se teretio da je olako shvatio opasnost plovidbe u otežanim uslovima i zbog neprilagođene vožnje izazvao tragediju u kojoj je smrtno stradalo pet osoba, a nestale dvije.
– Osnovano se sumnja da nije vizuelno i putem instrumenata na plovilu procijenio rizik sudara s drugim plovilom i nije brodom upravljao takvom sigurnosnom brzinom da bi mogao poduzeti pravilnu i djelotvornu radnju za izbjegavanje sudara, s obzirom na slabu vidljivost zbog noćnih uvjeta plovidbe, jakog jugoistočnog vjetra i valova te karakteristika i ograničenja radarskog sustava motornog broda ,,Danče“ i učinka stanja mora na radarsko otkrivanje i postojanje mogućnosti da mali brodovi ne budu otkriveni radarom na odgovarajućem dometu, olako smatrajući da takvom plovidbom neće izazvati opasnost za život i tijela ljudi i druge plovne objekte – pisalo je u saopštenju tužioca u Dubrovniku.
autor: Igor Perić
izvor: Pobjeda