Četvrtak, 7 Jula, 2022
Rubrika:

NA LUČINDAN, DAN SVETOG PETRA CETINJSKOG Obnovljena CPC, umro Petar Drugi Petrović Njegoš…

Podsjećamo, na Lučindan, 31. oktobra 1993. obnovljena je autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva kada je Crnogorski zbor usvojio je prijedlog Odbora za obnovu autokefalnosti CPC i za duhovnog poglavara aklamacijom izabrao mitronosnog arhimandrita i vikarnog episkopa Edmontona Američke pravoslavne crkve, njegovo preosveštenstvo gospodina Antonija Abramovića.

Na današnji dan 1851. umro je Petar II Petrović Njegoš, crnogorski pjesnik, episkop i vladar.

Rođen je kao Rade Tomov Petrović 1. novembra (po julijanskom kalendaru) 1813. u Njegušima pod Lovćenom, glavnom selu Katunske nahije. On je drugi sin Tome Markova Petrovića, najmlađeg brata vladike Petra I i Ivane Proroković. Tomo i Ivana imali su petoro djece; njihov najstariji sin bio je Petar, Rade je njihov srednji sin, a Jovan najmlađi. Ćerke su se zvale Marija i Stana; Marija je bila u braku s Andrijom Perovićem, dok je Stanu oženio Filip Đurašković.

Na krštenju je dobio ime Rade (Radivoje). Rođen je u porodici koja je Crnoj Gori više od sto godina davala vladike – dobio je monaško ime po stricu, vladici i vladaru Crne Gore Petru Prvom, koji ga je odredio za nasljednika.

1825. godine vladika Petar I, dovodi Rada k sebi u Cetinjski manastir da ga školuje i pripremi za nasljednika. Stric je ranije za nasljednika spremao Njegoševog brata od strica, ali je ovaj više volio vojsku i oficirski poziv. Njegoš se nije redovno školovao. Kod cetinjskih i bokeljskih kaluđera učio se samo osnovnoj pismenosti. Tih godina Rade sastavlja svoje prve pjesme. Poslije mu je stric doveo za učitelja Simu Milutinovića Sarajliju. Sima Milutinović upućuje Rada u klasiku, umjetnost, istoriju, filozofiju i književnost. Njegoš je bio pod jakim uticajem Sarajlije pod čijim uticajem je razvio ljubav prema narodnoj poeziji. Njegoš je zaneseno volio narodne pesme, skupljao ih i sam stvarao nove.

18. oktobra 1830. preminuo je njegov stric, vladika Petar, nakon čega je sedamnaestogodišnji Rade Tomov proglašen za „namjesnika mitropolita crnogorskog“. Dva dana kasnije, Rade se zakaluđerio, uzeo ime Petar i primio episkopsku upravu nad Crnom Gorom.

1833. putovao je u Petrograd, gde bude zavladičen. Iste godine je zaveden porez, koji je počeo da se naplaćuje naredne godine. Po zavladičenju uzima ime Petar i od tada se potpisivao vladika Petar Petrović, ali ga je narod zvao vladika Rade (vladikom Petrom je nazivan njegov stric). Na Cetinje donosi nekoliko stotina knjiga za potrebe Crkve i škole. Tokom tog putovanja, Njegoš nabavlja štampariju koja je na Cetinje donijeta početkom januara 1834.

Cetinjski manastir, sjedište crnogorskih vladika, sada pod okupacijom srpske crkve

1834. objavljuje na Cetinju prvu zbirku pjesama Pustinjak cetinski, odštampanu u svojoj štampariji. Iste godine objavljuje drugu zbirku Lijek jarosti turske.

Njegovo najuticajnije pjesničko djelo je Gorski vijenac, objavljeno 1847. godine. Ostala djela: filozofski ep “Luča mikrokozma”, spjev “Lažni car Šćepan Mali”, misaone i lirske pjesme.

Kao državnik je udario temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i senat, gvardiju i perjanike organizovao sudove i uveo poreze. Takođe je podigao prvu osnovnu školu, a 1834. je osnovao štampariju.

Njegoš je udario temelje moderne crnogorske države uspostavljanjem organa vlasti: Senata, Gvardije Perjanika i uvođenjem plaćanja poreza.

Šesnaestogodišnji Njegoš Nemanjiće smatrao neprijateljima Crnogoraca

Sarajlija je u časopisu “Golubica” br. V, za 1843/44 objavio istinitu anegdotu sa Cetinja iz 1829. godine. Njegov učenik Njegoš mu je govorio da u srpstvu (tu riječ je već naučio od Sarajlije), ni približno nema junaka kao što su Crnogorci. Sarajlija se pobunio protiv tih Njegoševih riječi, rekao mu da ima i drugih Srba koji po junaštvu nijesu ništa gori od Crnogoraca. Na to mu je Njegoš rekao:

A da čoče, božija ti vjera, znam ja tu veselu Srbadiju, nu kud su joj ti junaci sinovi bili, dok joj nije Bog dâ Karađorđa? Ta vi svi fastaste tamo jednoga njega junaštvom; a kad vi Bog njega uze između vas, a vi svi sunovrat u turski jaram opet! No kršna i siromašna Crna Gora ne haje ni za Nemanje, ni za Murate, pa ni za Bonaparte; svi oni biše pa i preminuše, i mač svoj o Crnogorce đekoji opitaše, pa nestaše, a Crna Gora ostade do vijeka i strašnoga Suda u svojoj volji i slobodi, a to ti je u slavi.” (GOLUBICA, za 1843/44, 5, 18-22)

Prema načinu na koji ovo današnje srpstvo klasifikuje, Njegoš bi danas zbog ovih riječi odmah trebao biti smatran za Dukljanina ili Milogorca, jer je  svrstao Nemanju u neprijatelje Crne Gore, u isti koš sa Turcima i Napoleonom!

Kaže da su se svi oni (i Nemanja) śekli sa Crnogorcima, te prema tome, jasno je da je Rade Tomov Petrović sa svojih 16 godina smatrao da su Crnogorci starośedioci, jer ga je tako naučio – ili njegov prvi učitelj Josif Tropović, ili njegov stric Petar I Petrović Njegoš.

Uloga u usponu južnoslovenskog nacionalizma

Do sredine 1840-ih, ideja ujedinjenja svih Južnih Slovena u zajedničku državu dobila je veliku podršku od Srba, Hrvata i bosanskih Muslimana.

Njegoš je smatrao i Hrvate, Srbe,  Bošnjake, svojom braćom, inače, najviše se družio sa Hrvatima, pisao pisma podrške i nudio vojnu pomoć Crnogoraca hrvatskom banu Josipu Jelečiću, znao je napisati da su naša »braća sokolovi, Dalmatinci i hrabri Hrvati«, itd.

Njegoševa putovanja u Austriju i Italiju doprinijeli su stavu da svi južni Sloveni dijele zajedničku kulturnu i jezik. Njegova je korespondencija s južnoslovenskim vođama u susjednim zemljama poremetila Austrijance koji su željeli izbjeći južnoslovenske ustanke na Habsburškoj teritoriji.

Njegoš podržavao napore hrvatskog bana Josipa Jelačića da se odupre sprovođenju mađarskog kao službenog jezika Hrvatske. Tokom revolucije 1848. u Austriji, Njegoš je nudio banu Jelačiću vojnu pomoć od dvije hiljada ljudi. U pismu od 17. novembra 1848. Njegoš guverneru Dalmacije odgovara:

„Istina je da su Crnogorci spremni da budu u pomoći svojoj braći Hrvatima, jedno po jedinoplemenosti, a drugo po njihovoj prirođenoj naklonosti vojničke trudove snositi.“

“Njegoš nikad nije kročio nogom na teritoriju Srbije, bio je suprotan politici koju je vodio vazalski Miloš Obrenović, koji je prijetio da će sa turskom vojskom napasti Crnu Goru, navodi Mr. Sci. Novak Adžić u tekstu “Njegoš nije bio etnički Srbin, niti je ikad kročio na tlo vazalne osmanske kneževine Srbije”.

Kraj života i smrt

Krajem 1850. godine odlazi u Beč i Italiju radi liječenja. Početkom 1851. godine boravi u Napulju i Rimu, teško bolestan. Bolovao je od teške bolesti, tuberkuloze, od koje je preminuo 31. oktobra (19 oktobra po starom, Julijanskom kalendaru) 1851. na Cetinju.

Umro je okružen rodbinom i najbližim saradnicima, samo nekoliko dana prije 38. rođendana. Naslijedio ga je sinovac knjaz Danilo.

CRNOGORSKA CRKVA DANAS SLAVI LUČINDAN

Crnogorska pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju danas Lučindan, praznik koji je posvećen Svetom apostolu i jevanđelisti Luki i Svetom Petru Cetinjskom.

Apostol i pisac jednog od četiri jevanđelja, Sveti Luka je rođen u Antiohiji u 1. vijeku. Jevanđelje po Luki je treće jevanđelje u Novom zavjetu. Smatra se da je napisano oko 60. godine. Sveti Luka je bio među prvim propovjednicima hrišćanstva, savremenik Isusa Hrista i jedan od pisaca četvoro jevanđelja.

Smatra se osnivačem hrišćanskog ikonopisa, jer je lično naslikao tri ikone Bogorodice, a vjeruje se i da je tvorac ikona apostola Petra i Pavla. U 84. godini obješen je u Tebi u Grčkoj, na drvetu masline zbog njegovog propovijedanja. Njegove mošti su sačuvane Carigradu i vjeruje se da su čudotvorne.

Petar I Petrović Njegoš, kanonizovan kao Sveti Petar Cetinjski (Njeguši, 8. novembra 1748. – Cetinje, 31. oktobra 1830.) bio je svjetovni i duhovni vladar Crne Gore i vladika Crnogorske pravoslavne crkve od 1784. do 1830. godine.

Umro je na Lučindan, 31. oktobra 1830. godine. Njegove mošti počivaju u Cetinjskom manastiru. Crnogorska crkva, po Njegoševom prijedlogu, kanonizovala ga je kao sveca (Sv. Petra Cetinjskog) 1834. godine.

Sv. Petar Cetinjski jedna je od najvećih, ako ne i najveća, ličnost crnogorske nacionalne istorije. Smatra se utemeljivačem moderne Crne Gore.

Poslanicama, koje je upućivao Crnogorcima, uspijevao je da miri zavađena plemena i uspostavi pravila. Za njegove vladavine napisan je prvi zakon u Crnoj Gori – Zakonik opšti crnogorski i brdski koji je donesen na Crnogorskom zboru u Manastiru Stanjevići 1798. godine. Iste godine je takođe oformljeno Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog, čime je skupa sa u Zakoniku inkorporiranom Stegom, udaren pravni temelj crnogorskoj državi.

Napisao je više od tri stotine poslanica, koje imaju ne samo istoriografsku već i literarnu vrijednost.

Čuvena poslanica Svetog Petra Cetinjskog danas je aktuelnija nego ikada!

O CRNOGORCI!!!

O CRNOGORCI!!!

Tako vi svega što vam je najmilije,

tako vi ovoga i onoga svijeta,

tako vi duše i obraza,

tako vi jučerašnjice i sjutrašnjice,

tako vi dana današnjega.

Tako vi vaše djece,

tako vi neba i mora na njinim rukama,

tako vi dana na njinom licu,

tako vi sunca u njinom glasu.

Ne budite tuđa metla i lopata,

ne ližite tuđe šake,

ne obijajte tuđe pragove,

ne dajte se varati,

ne dajte se kupovati,

ne budite tuđa sreća,

vrćite se sebi i svome.

Tako vi ljeba i vode,

tako se lako s dušom rastajali,

tako vi zemlje u koju ćete.

Ne režite jedan na drugoga,

ne pijte krv jedan drugome,

ne kopajte jamu jedan drugome,

ne radite za svoju pogibiju.

E vi sve ponesoše,

e vi sve popiše,

e vi mozak popiše,

e vi strv poginu,

e ve iskopaše iz amina,

da vi nema ni imena, ni pomena.

POD SVOJE NEBO!

NA OKUP OKO SVOGA SUNCA CRNOGORCI!!!

O CRNOGORCI!!!

Lučindan, časopis Crnogorske pravoslavne Crkve

Podsjećamo, na Lučindan, 31. oktobra 1993. obnovljena je autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva kada je Crnogorski zbor usvojio je prijedlog Odbora za obnovu autokefalnosti CPC i za duhovnog poglavara aklamacijom izabrao mitronosnog arhimandrita i vikarnog episkopa Edmontona Američke pravoslavne crkve, njegovo preosveštenstvo gospodina Antonija Abramovića.

Sveti Petar Cetinjski je jedan od pet crnogorskih svetaca. Ostali su Sveti Vladimir Dukljanski, Sveti Vasilije Ostroški, Sveti Stevan Piperski i Sveti Ivan Crnojević.

Najnovije

Aerodromi: Telefonska linija za izgubljene i pronađene prtljage

Tokom trajanja ljetnje sezone strankama Aerodroma Crne Gore biće na raspolaganju telefonska linija putem koje će moći da dobiju informacije o zagubljenom prtljagu i...

Vodeni terminal – još jedno Abazovićevo lažno obećanje?

Premijer Dritan Abazović sa saradnicima juče nas je obradovao viješću kako Tivat dobija vodeni terminal, te kako njegovom posjetom zvanično počinje i investicioni ciklus...

Miličković: Crnogorci ne ljube lance

piše Maja Miličković, građanska aktivistkinja Potpisivanje tkz.temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije nesumnjivo je epilog formiranja Vlade koja je sastavljena pod Ostrogom 2020. godine, Vlade veleizdaje, Vlade...

BIH: Djevojka ošamarila Draška Stanivukovića na koncertu Bajage

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oglasio se povodom incidenta koji se dogodio sinoć na koncertu Momčila Bajagića Bajage kada ga je jedna devojka ošamarila. „Što se...

Vučinić: Radnička partija podržava protest policijskih službenika

Radnička partija, kao istinski borac za prava radnika, podržava protest pripadnika policijske službe zbog nezavidnog položaja u kojem se nalaze, poručio je poslanik te...

Najčitanije

Povezano

Zirojević Vladi: Poništite odluku u četvrtak, Uprava za katastar i državnu imovinu nezakonito oduzela Cetinjski manastir Prijestonici

Portparol Socijaldemokrata Crne Gore, Nikola Zirojević, još jednom je pozvao Vladu da na prvoj narednoj sjednici koja bi, kako kaže, trebala da se održi preksjutra,...

Cetinje očekuje pravdu za Manastir

Pitanje svojine nad Cetinjskim manastirom neupitno je i on isključivo mora biti vlasništvo Cetinja, rečeno je Pobjedi iz nove gradske uprave Prijestonice koja je,...

Zirojević: Vlada da Cetinjski manastir vrati Prijestonici

Portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević pozvao je Vladu da Cetinjski manastir vrati Prijestonici. "Pozivamo Vladu da odmah i bez odlaganja, na prvoj narednoj sjednici, izmijeni zaključak broj...

Srpske pjesme ispred Cetinjskog manastira: Evo zašto je kamenovan autobus na Cetinju

Vozač autobusa koji je prijavio policiji da je kamenovan danas, prevozio je grupu koja je prethodno ispred Cetinjskog manastira igrala i pjevala uz pjesmu...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve