Crna Gora ostala je bez kandidata za generalnog sekretara Savjeta za regionalnu saradnju jer u Vladi nijesu mogli da se dogovore koji bi, od interno predloženih kandidata Nebojša Kaluđerović ili Đorđe Radulović, predstavljao zemlju u ovoj važnoj organizaciji.
Prema saznanjima Pobjede, crnogorski kandidat trebalo je da preuzme rukovodeće mjesto u RCC, nakon što aktuelnoj generalnoj sekretarki Meljindi Bregu istekne mandat.
Kaluđerović, dugogodišnji diplomata i bivši ambasador Crne Gore u Vašingtonu, bio je kandidat ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, dok je Đorđa Radulovića, bivšeg ministra vanjskih poslova, predložio premijer Dritan Abazović.
Ni Kaluđerović ni Radulović nijesu odgovarali na pozive Pobjede. Pobjeda je pitala MVP zašto Crna Gora nije delegirala svog kandidata, ali iz ovog resora nijesmo dobili odgovor.
Propuštena šansa
Izvor Pobjede iz Vlade kazao je da je Crna Gora imala sve šanse da preuzme mjesto generalnog sekretara RCC.
“Poziciju je trebalo da preuzme bilo koji od kandidata, manje je važno koji. Važnije je to što smo imali sve pretpostavke da dobijemo tu poziciju u ime države jer je bio red na Crnu Goru da preuzme rukovođenje RCC. Propustiti takvu šansu je nedopustivo”, kazao je Pobjedi sagovornik uključen u izbor kandidata za RCC.
Upitan zašto na kraju Crna Gora, i pored dvojice predloženih diplomata, nije delegirala kandidata kaže da nije moglo da se dođe do dogovora.
Na pitanje ko je kriv za to, izvor Pobjede kaže da je manje važno ko je kriv, ali da je mnogo važnije što je Crna Gora propustila priliku koja se rijetko dobija.
“A to je da, u trenutku kada predsjedavamo i SEECP, propustimo šansu da budemo na čelu ove izuzetno važne organizacije. To je prosto nedopustivo. Postojala su još tri ili četiri kandidata, ali sa njima bi se dalo nositi”, zaključuje sagovornik Pobjede, dodajući da su imena bila manje važna.
Revanšizam 42. vlade
Sporenja oko mjesta generalnog sekretara RCC počela su još ranije, kada je prethodna vlada Zdravka Krivokapića blokirala kandidaturu Igora Lukšića, a umjesto njega predložila Irenu Radović, direktoricu IRF-a.
Na 10. godišnjem sastanku samita šefova država i vlada Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi, koji je održan 23. aprila 2018. na Brdu kod Kranja, donesena je odluka o imenovanju Majlinde Bregu za generalnu sekretarku Savjeta na mandat od 2019. do 2021, a Igora Lukšića za generalnog sekretara RCC-a s mandatom od 2022. do 2024. godine. Odluke su potvrđene Deklaracijom koja predstavlja međunarodni ugovor čije se odluke moraju poštovati.
Prema Statutu RCC-a mandat generalnog sekretara traje tri godine s mogućnošću rotacije. Prije Bregu ovo mjesto je pokrivao Goran Svilanović iz Srbije u dva mandata. Svilanović je, između ostalog, bio ministar inostranih poslova u Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Na samitu u okviru slovenačkog predsjedavanja na Brdu kod Kranja 24. aprila 2018. godine, donijeta je odluka o konsekutivnim mandatima generalnog sekretara RCC i to za albansku kandidatkinju Majlindu Bregu u periodu od 2019. do 2021. i tadašnjeg crnogorskog predstavnika Igora Lukšića (bivši premijer i bivši ministar finansija) za period od 2022. do 2024. godine. Nova vlada premijera Zdravka Krivokapića nije dala podršku Lukšiću, već je za kandidata predložila Radović.
Šta je RCC?
RCC osnovan je 27. februara 2008. godine odlukom članica Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) i Evropske unije o transformaciji Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, tadašnje inicijative EU za prevenciju konflikata i izgradnju povjerenja u ovom regionu, u mehanizam ,,regionalnog vlasništva“.
Djeluje kao operativno tijelo SEECP, s osnovnim ciljem promocije i jačanja regionalne saradnje u JIE i pružanja podrške zemljama na putu evropske i evroatlantske integracije.
RCC ima 46 učesnika: zemlje članice SEECP1, Evropska komisija, države donatori, međunarodne organizacije i međunarodne finansijske institucije.
Sekretarijat RCC se nalazi u Sarajevu, a Kancelarija RCC za vezu u Briselu.
RCC djeluje u okviru pet glavnih oblasti zajedničke saradnje: konkurentnost, razvoj ljudskog kapitala, digitalna transformacija, pravosuđe i unutrašnji poslovi i zaštita životne sredine, dok se među najznačajnijim aktivnostima koje sprovodi izdvajaju izrada Strategije JIE 2030, primjena Višegodišnjeg multinacionalnog akcionog plana za regionalni ekonomski prostor (MAP REA), Zajedničko regionalno tržište i Zelena agenda za Zapadni Balkan.