U čuvenom rimskom Panetonu juče je održana sveta misa, povodom godišnjice smrti kraljice Jelene Petrović Savoja. Kao i prethodnih godina, ovaj objekat, poznatiji kao „hram svih bogova“ zatvara se za turiste tokom trajanja mise.
Interesantno je da niko od prestavnika crnogorske delegacije u Rimu nije prisustvovao tom događaju ni juče, ali ni prethodnih deset godina. Ipak, jedna Nikšićanka Tanja Vorotović Barbetti, koja posljednju deceniju živi i radi u glavnom gradu italije, Panteon posjećuje svakog 28. novembra –na dan kada je preminula Jelena Savojska.
Tako je bilo i juče, kada je u Panteonu zapalila svijeću sa Ostroga.
Misu su organizovali predsjednica udruženja „Amici del Montenegro“ Maria Satta i predsjednik Nacionalnog Instituta „Počasne staze kraljevske familije Savoia“ dr Ugo d Arti.
Jelena Petrović Njegoš (it. Elena del Montenegro, ili Elena di Savoia) crnogorska princeza, italijanska kraljica, brižna majka, supruga i baka, veliki dobrotvor, svestrana umjetnica (muzičar-učila je klavir i violinu, slikarka, pjesnikinja, fotograf, arheolog i pokrovitelj umjetnosti).
Rođena je na Cetinju 28. decembra 1872. g odine kao šesto dijete a peta kćerka knjaza Nikole i knjeginje Milene. Njen otac knjaz Nikola u braku sa knjeginjom Milenom imao je dvanaestoro djece (devet kćeri i tri sina).
Princeza Jelena bila je od sve ženske djece najpoželjnija, jer se već bio rodio sin, prijestolonasljednik Danilo. Knjaz je odlučio da je krsti ruski car Aleksandar II Romanov. Car je prihvatio kumstvo i povlastio ruskog konzula iz Dubrovnika Aleksandra Jorina da dođe na Cetinje i u njegovo ime obavi kršćenje i da joj da prekrasno ime Jelena. Obred kršćenja obavljen je u Vlaškoj crkvi za koju predanje kaže da je najstarija zgrada na Cetinju.
Sa deset godina princezu Jelenu su uputili na školovanje u Rusiju, u Petrograd, na institut Smoljni, koji se nalazio pod caričinim patronatom i bio organizovan za princeze i djevojke iz uglednih evropskih porodica. Princeza Jelena se zbližila sa princom Viktorom Emanuelom III na balu u Rusiji 26. maja 1896. godine, upriličenom povodom krunisanja Nikolaja II za cara Rusije. Baš tu na dvoru, za vrijeme svečanosti, odmjerena i odvažna princeza rekla je sudbonosno “da” princu od Savoja, budućem kralju Italije i toga dana odredila svoj životni put.