Ove godine Svjetski dan zdravlja 7. april 2023. ujedno predstavlja i 75-godišnjicu osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije, koja slavi rođendan pod sloganom „Zdravlje za sve“. Još 1948. godine zemlje svijeta su se udružile i osnovale Svjetsku zdravstvenu organizaciju kako bi unapređivali zdravlje, svijet učinili bezbjednim mjestom i služili ranjivim društvenim grupama tako da svako i svuda može da postigne najviši nivo zdravlja i blagostanja.
Svjetska zdravstvena organizacija se na sedmodecenijskom putu, bavila ključnim izazovima u svojoj misiji poboljšanja uslova u društvu tako da se ljudi rađaju, rastu, žive i stare dobrog zdravlja i blagostanja, uz promociju rodne ravnopravnosti i inkluzije osoba sa invaliditetom. Taj napredak je konstantno ugrožavan postojanošću zdravstvenih nejednakosti.
Glavni cilj SZO je postizanje zdravlja za sve, koji je usklađen sa svim Ciljevima održivog razvoja do 2030. godine.
Zdravlje za sve je koncept koji predviđa da svi ljudi imaju dobro zdravlje za ispunjen život u mirnom, prosperitetnom i održivom svijetu. Pravo na zdravlje je osnovno ljudsko pravo. Uživanje u dobrom zdravlju znači ne samo život bez bolesti, već i postizanje stanja potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja.
*U skladu sa nevedenim neophodno je raditi kontinuirano na poboljšanju zdravlja i blagostanja stanovništva kao i smanjivanju zdravstvene nejednakosti.
*U tom cilju je neophodno sprovoditi mjere za jačanje i zaštitu zdravlja, prevenciju bolesti i poboljšanje zdravstvene pismenosti.
*Za ostvarenje ovog cilja neophodni su kvalifikovani zdravstveni radnici koji pružaju kvalitetnu uslugu usredsređenu na ljude; kao i motivisani kreatori politike posvećene ulaganju u univerzalnu zdravstvenu pokrivenost.
*Univerzalna zdravstvena pokrivenost sadrži mnogo više od samog zdravlja, to je politički i drušveni izbor. To je vizija u kojoj svi ljudi i zajednice imaju pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama kad god da su im potrebne, bez finansijskih poteškoća. Uključuje čitav spektar mjera za očuvanje i unapređenje zdravlja, od promocije zdravlja do prevencije, blagovremenog i efikasnog liječenja, rehabilitacije i palijativnog zbrinjavanja.
Iskustva pokazuju da zdravstveni sistemi zasnovani na integrisanim i koordinisanim sistemima u čijem središtu je primarna zdravstvena zaštita predstavljaju najefikasniji i najefektivniji način da se usluge za zdravlje i dobrobit približe ljudima. Podaci pokazuju da 30% svjetske populacije nije u mogućnosti da pristupi osnovnim zdravstvenim uslugama, suočavajući se sa značajnim nejednakostima koje utiču na stanovništvo u najugroženijim okruženjima.
Zemlje koje napreduju prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti će napredovati i u postizanju ostalih ciljeva vezanih za zdravlje. Dobro zdravlje omogućava dugoročni ekonomski razvoj i dobrobit članova zajednice.
Pandemija COVID-19 je usporila put svake zemlje dostizanju „Zdravlja za sve“.
Svjetski dan zdravlja je ujedno i prilika da se osvrnemo na uspjehe javnog zdravlja koji su poboljšali kvalitet života. Osim toga, ovaj datum je prilika da se daju preporuke zemljama za suočavanje sa zdravstvenim izazovima danas i sjutra.
Deset najvećih dostignuća u javnom zdravlju:
*Smanjenje smrtnosti djece i majki
*Smanjenje bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama
*Pristup bezbjednoj vodi i kanalizaciji
*Prevencija i kontrola malarije
*Prevencija i kontrola HIV/AIDS-a
*Kontrola tuberkuloze
*Kontrola zanemarenih tropskih bolesti
*Kontrola duvana
*Povećana svijest i poboljšanje globalne bezbjednosti na putevima
*Poboljšana spremnost i odgovor na globalne zdravstvene pretnje
Ključne poruke za države članice:
· Ulaganje u jake zdravstvene sisteme ključno je za prosperitetno društvo. Povećanje javnog finansiranja zdravstva i smanjenje troškova za zdravstvenu zaštitu „iz sopstvenog džepa“ – spašava živote.
· Jaki zdravstveni sistemi potrebni su kako bi se obezbijedila univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom i spremnost za hitne slučajeve.
· Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom je politički i društveni izbor. Potrebna je snažna politička podrška i vođstvo usklađeno sa zahtjevima u društvu.
· Zdravo životno okruženje unapređuje zdravlje svih ljudi.
· SZO preporučuje povećanje tzv. „zdravstvenih poreza/taksi“ na duvan, alkohol, namirnice sa dodatim šećerom i fosilna goriva.
· Između 2023-2030. godine predviđa se manjak od 10 miliona zdravstvenih radnika širom svijeta. Potrebna su ulaganja u obrazovanje i otvaranje novih radnih mjesta za zdravstveni sektor.
Akcije koje države treba da preduzmu:
*Prelazak sa ekonomija vođenih profitom i zagađenjem životne sredine na ekonomije vođene pravednošću i blagostanjem.
*Mjerenje uspjeha blagostanjem ljudi i zdravim okruženjem.
*Angažovanje i osnaživanje pojedinaca, porodica i zajednica za povećanje društvenog učešća i poboljšanu brigu o sebi u pogledu zdravlja. Osigurati informisano i aktivno učešće, sa ljudima u centru zdravstvenih odluka i ishoda.
*Ojačati integrisane nacionalne zdravstvene sisteme koristeći pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti za pružanje kvalitetnih usluga, uz finansijsku zaštitu i tehnologijama orijentisanim ka pravičnosti, rodnoj osjetljivosti i zasnovanim na ljudskim pravima, s ciljem dostizanja i angažovanja onih koji su u najvećoj potrebi i poboljšanja zdravlja i blagostanja svih ljudi u svim uzrastima.
*Omogućiti nevladinom sektoru da učestvuje u planiranju koje vodi vlada, u nadziranju napretka ili implementaciji ka univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenom zaštitom