Ne može se odgovoriti koliko ima slučajeva kršenja akademske čestitosti u Crnoj Gori jer samo dio njih bude prijavljen. Postoji ih mnogo, pogotovo sada sa razvojem novih tehnologija, ocijenila je, gostujući na Adria televiziji, predsjednica Etičkog komiteta Mara Šćepanović.
Ona je ukazala da imamo vrlo problematičan odnos prema tome, počev od osnovnoškolskih dana do zvanja profesora.
“Koliko ja znam, niko nikad nije ostao bez akademskog zvanja, mogao je samo da napreduje u zvanje ambasadora“, rekla je Šćepanović, ističući da niko nikad nije odgovarao zbog kršenja akademskog integriteta.
Nadležnost komiteta na čijem je čelu je od marta 2019. godine. Na pitanje da li to znači da svi slučajevi kršenja akademskog integriteta koji su se desili ranije neće imati posledice, odgovara da ne znači i da su postojala druga tijela koja su bavila tim i prije Etičkog komiteta.
“Mislim da ne bi trebalo da ostanu nekažnjena djela koja su se dokazano desila u smislu kršenja akademske čestitosti“, napominje.
Pojašnjava da Zakon o akademskom integritetu propisuje da je Etički komitet nadležan za kršenja akademske čestitosti koja su se desila u radovima objavljenim u časopisima, master, magistarskim ili doktorskim tezama van Crne Gore.
“Unutar Crne Gore šta se dešava – to je nadležnost univerziteta ili samostalnih fakulteta“, dodaje.
Osvrnula se i na slučaj profesora Živka Andrijaševića, protiv koga je podnijeta prijava da je prekršio akademski integritet.
“Ta prijava je došla do nas. Etički odbor UCG-a je proslijedio, upoznali smo se sa njom. S obzirom na to da se to desilo prije desetak godina – ne može biti predmet našeg odlučivanja. I da se juče desilo – ne bi moglo jer je u prijavi primjer jednog čudnovatog popunjavanja formulara kada se prijavljujete za sledeće akademsko zvanje“, kaže Šćepanović.
Ukazala je i na to da Zakon o akademskom integritetu ima određene manjkavosti u kaznenom dijelu.
“Kada bismo zaključili da je prekršena akademska čestitost mi bismo napisali odluku i jedan primjerak poslali onome na koga se prijava odnosi i jedan onome ko je prijavio. Tu se naša ingerencija završava. Mislim da bi trebalo da se nekako povežemo pa ta naša odluka da ide po automatizmu na univerzitet ili samostalni fakultet na kom radi ta osoba i da bude procesuirana do podnošenja ostavke, davanja otkaza“, naglašava predsjednica Etičkog komiteta.
No, kako kaže, nije sigurna da bi se bilo koji univerzitet ili samostalni fakultet mnogo zabrinuo zbog odluke nekog etičkog komiteta.
“U zakonu se kaznena mjera pominje samo u pretposljednjem članu, u kom se kaže da se na prekršaje primenjuju kaznene mjere iz ovog zakona, a nigdje drugo se kaznene mjere ne pominju“, zaključuje Šćepanović.