Ovo je najgora poljoprivredna sezona, a pamtim bar 35 godina poljoprivredu, ovo nikada nije bilo ovako, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Budimir Mugoša, poljoprivrednik i inženjer agronomije, koji je nekadašnji ministar poljoprivrede u Vladi Crne Gore.
Kombinacija suše i visokih temperatura u Crnoj Gori posljednja tri mjeseca prepolovila je usjeve, a cijene kabaste stočne hrane značajno su uvećane, što se direktno reflektuje na prinose i zarade stočara i poljoprivrednika.
Željko Milković, predsjednik Udruženja stočara sa sjevera Crne Gore, za RSE kaže da je bilo sušnih perioda i ranijih godina, ali prema njegovom iskustvu i onome što kažu poljoprivrednici dugo nije bilo ovako ekstremno visokih temperatura u kombinaciji sa dugim periodom bez kiše.
“Suša je prepolovila rod sjena a u nekim mjestima manje ga je za dvije trećine. Tako da stočari koji su ionako teško obezbjeđivali hranu ove godine će biti u velikim problemima”, riječi su Milkovića.
To, kaže, prati i veliki rast cijena žitarica i koncentrovane stočne hrane.
“Tako da bez jedne ozbiljne intervencije države stočari će biti prinuđeni da svoja stada, nebitno da li se radi o kravama, ovcama, kozama, pošalju na klanice i ugase proizvodnju ili da je značajno redukuju”, kaže Milković.
Iako ne mogu precizirati da li je u Crnoj Gori ovo rekordno sušna godina, meteorolozi naglašavaju veliki deficit padavina.
“U Podgorici je u junu deficit padavina iznosio blizu 90 odsto, u julu oko 48 odsto. Dakle, definitivno ljetnje padavine spadaju u kategoriju ekstremne meteorološke suše”, ističe za RSE meteorolog Dragan Burić i objašnjava da su svi ljetnji mjeseci bili topliji nego što je to uobičajeno.
“U Podgorici je srednja temperatura juna mjeseca bila viša za oko tri stepena, jula za oko 3.5 stepena, dosadašnji dio avgusta je za nešto preko četiri stepena topliji u odnosu na prosječnu temperaturu”, zaključuje Burić.
Stočari najugroženiji
Milković objašnjava da je zbog lošeg kvaliteta kabaste hrane stoka daje manje mlijeka.
“Tako da od svih nedaća koji prate stočare imamo i smanjenu proizvodnju mlijeka i zbog visokih temperatura ali i zbog nedovoljne količine i lošeg kvaliteta kabaste hrane. Pošto su osnovni troškovi porasli od 40 do 100 odsto to se direktno reflektuje na zaradu stočara koja se sada svela na minimum ili su proizvođači na pozitivnoj nuli”, kaže Milković.
Da će zbog suše najveći problem imati stočari u Crnoj Gori smatra i Budimir Mugoša koji objašnjava da je za razliku od juga na sjeveru Crne Gore podbacio rod kabaste hrane: sijena i lucerke za više od 50 odsto.
“Oni će imati ogroman problem da obezbijede tu hranu. S druge strane, u okruženju i Evropi imamo strašne suše. U Srbiji, gdje mi nabavljamo žitarice, koje se koriste za proizvodnju koncentrovane stočne hrane, prinosi će drastično da podbace. Mislim na kukuruz i soju, jer balkanske države nemaju sisteme za navodnjavanje i prepušteni su milostima prirode. Tako da će posljedice biti drastične”, dodaje Mugoša.
Paradajz u avgustu po dva eura
Mugoša kaže da su sušom pogođeni i proizvođači povrća zbog čega građani Crne Gore sezonsko povrće kupuju po visokim cijenama.
“Kod visokih temperatura fiziologija paradajza, paprika, krastavaca staje, i mi zbog toga imamo kilogram paprika po cijeni od dva eura, a paradajza sa našeg područja gotovo da nema. Ovaj iz uvoza iz Srbije je od euro i po do dva, i to je nenormalna cijena. Ja govorim sa aspekta proizvođača i meni je skupo a zamislite kako je onima koji kupuju taj proizvod”, navodi Mugoša.
“Imamo problem s paritetima jer imamo otkupnu cijenu mlijeka od 33 centa za litar, a kilogram paprike dva eura. Šest litara mlijeka treba da damo za kilogram paprika.”
Mugoša zaključuje da crnogorska poljoprivreda nema samo problem sa klimom već i sistemske probleme u oblasti pariteta cijena.
Suša podiže cijene žitarica
Jedan od najvećih proizvođača žitarica u Crnoj Gori Željko Macanović, koji na nekoliko desetina hektara proizvodi heljdu, ječam i raž, kaže da je ova godina katastrofalna za poljoprivredu te da su prinosi značajno manji.
“I proizvodnja žitarica je veoma ugrožena odnosno, rod je dosta manji. Ali je na ovako sušnim godinama kvalitet zaista vrhunski. Tako smo mi proizvođači žitarica, da kažem, nešto manje ugroženi jer imamo dobar kvalitet od ovog što ćemo ubrati, ali prinosi su svakako mnogo manji”, kaže Macanović za RSE i dodaje da će zbog toga će cijene žitarica biti veće.
Pomoć države?
Poljoprivrednici očekuju hitnu pomoć države kaže Milković iz Udruženja stočara.
“Skoro je bio jedan razgovor sa predstavnicima Ministarstva i stočarima iz centralnog dijela, koji je završen obećanjima od strane predstavnika ministarstva da će pokušati da pomognu. Međutim, poljoprivreda ne može da funkcioniše na taj način, ona ne može da čeka. Mora se hitno, urgentno ljudima dati signal da će im biti pomognuto i hitno krenuti u akciju da se obezbjeđuje kabasta hrana”, tvrdi Milković.
Načelnik Direkcije za stočarstvo Ranko Bogavac iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za RSE kaže da je taj resor i do sada pomagao stočarima povećavši premije za mlijeko, za dva centa po litru, u odnosu na predviđene Agrobužetom.
“Shodno tome, analiziramo i trenutnu situaciju na terenu kada je u pitanju uticaj suše na kabastu stočnu hranu. Još je rano da se utvrdi koliko je suša uticala na proizvodnju kabaste stočne hrane, ali smo u stalnoj komunikaciji sa poljoprivrednim proizvođačima, kao i sa stručnim službama Ministarstva, od kojih sa terena dobijamo informacije i ako se pokaže da je pad značajan Ministarstvo će reagovati u skladu sa situacijom i potrebama”, kaže Bogavac.
On podsjeća da je ministarstvo u prethodnom periodu u cilju podrške stočarskom sektoru reagovalo i kod poskupljenja koncentrovane stočne hrane.
Nova vlast stari problemi
Vlada Crne Gore premijera Zdravka Krivokapića je 8. jula usvojila agrobudžet u iznosu od gotovo 45 miliona eura. Agrobudžet je prethodnih godina bio usvajan u januaru, pa su mnogi poljoprivrednici negodovali zbog kašnjenja.
Mugoša smatra da je kasno za pomoć države poljoprivrednicima za ovu godinu. On ukazuje da šteta je već učinjena, a građani i poljoprivrednici sada plaćaju cijenu, kako kaže, kasnog usvajanja agrobudžeta.
“Zato sada građani plaćaju paprike dva eura, paradajz dva eura… To je tipična posljedica neusvojenog agro budžeta. Jer ljudi nisu znali šta će biti ponuđeno od strane države, nisu zasadili i sada imamo posljedicu – enormno visoke cijene povrća”, rekao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, ova godina je već izgubljena jer “sve što se mislilo zasaditi i zasijati je učinjeno, sezona je prošla”, no brine ga sljedeća godina jer pripreme za narednu poljoprivrednu sezonu moraju početi najkasnije početkom septembra.
Crna Gora nema strategiju razvoja poljoprivrede, jer je stara istekla prije godinu dana, a “nove nema na vidiku i ne zna se da li se uopšte radi”.
Mugoša smatra da su problemi evidentni od ranije.
“Prethodni ministar je crnogorsku poljoprivredu osudio na smrt, a novi je samo formirao streljački vod”, zaključuje Mugoša.
Prethodni ministar bio je iz Demokratske partije socijalista, koja je na avgustovskim izborima prošle godine nakon tri decenije izgubila vlast.
Novu Vladu premijera Zdravka Krivokapića su, nakon izborne pobjede 4. decembra prošle godine, u Skupštini izabrali poslanici Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA, a za ministra poljoprivrede imenovan je Aleksandar Stijović.
[…] Aktuelno […]