Na panelu „Rodna ravnopravnost u fokusu: Analiza Izveštaja Evropske komisije” Centar za ženska prava predstavio je smjernice za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodno zasnovanog i porodičnog nasilja, u procesu evropske integracije. Smjernice su namijenjene državnim institucijama i rezultat su Analize Izvještaja Evropske komisije, koju je Centar za ženska prava uradio uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva evropskih poslova kroz projekat EU4ME.
Na panelu, koji je moderirala moderirala Maja Raičević, izvršna direktorka Centra za ženska prava, govorili su ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović i njemački ambasador Peter Felten.
Ministarka Gorčević je istakla da, iako ima napretka u ovoj oblasti, veliki broj zakona, Nacionalna strategija i sve što Vlada donosi nisu dovoljni da bismo riješili izazove sa kojima se suočavamo.
„Ne želimo da budemo deklarativni. Želimo da budemo realni u ostvarivanju zacrtanih ciljeva“, kazala je Gorčević.
Ona je iznijela očekivanje da će politička volja i stabilnost koja u Crnoj Gori trenutno postoji odblokirati stvari na terenu kada su jednakost i ljudska prava u pitanju i najavila da će Ministarstvo evropskih poslova tokom februara pokrenuti širi dijalog sa nevladinim organizacijama, između ostalog i u vezi sa pitanjima rodne ravnopravnosti.
„Pokazali smo da smo kredibilan partner EU i da dajemo sve od sebe da sve što smo najavili i obećali i sprovedemo. Naš fokus u narednom periodu će biti na poglavljima 23 i 24, odnosno vladavini prava. U tom smjeru, u najskorijem roku očekujemo i formiranje Savjeta za vladavinu prava u čiji će rad biti uključena tri predstavnika NVO sektora“,poručila je ministarka.
Ministar Šaranović je kazao da Ministarstvo unutrašnjih poslova kontinuirano, u skladu sa preporukama koje dobija od Evropske komisije i međunarodnih partnera, posvećeno radi na jačanju kapaciteta, u smislu osposobljavanja i profesionalizacije policijskih službenika i službenica za rad na suzbijanju slučajeva rodno zasnovanog i porodičnog nasilja. Pored unapređenja kadrovskih kapaciteta, radili su i na unapređenju uslova za prijem žrtava.
„Podsjetiću da je ministarstvo prije više godina formiralo i Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, a u planu je formiranje takvog tima na nivou Vlade, čime bi se osnažio mandat ovog tijela“, kazao je ministar Šaranović.
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović je skrenula pažnju da je rodna ravnopravnost jedan od ključnih kriterijuma za zatvaranje poglavlja 23 i da se moramo s posebnom pažnjom pozabaviti tim pitanjem. Kazala je da Evropska komisija s pravom ukazuje na značaj ove oblasti i na konkretne mjere kako bi žene koje žele da se bave poliitkom bile kvalitetno i predstavljene i kako bi imali adekvatnu zastupljenost žena u politici.
„U javnom životu Crne Gore ima mnogo žena koje su obrazovanije, stručnije i sposobnije nego što su muškarci. Ono što ih sputava da se bolje politički pozicioniraju je govor mržnje i rodno zasnovano nasilje i to su stvari koje moramo regulisati i naći način da spriječimo govor mržnje na portalima“, poručila je Popović.
Ona je prenijela svoje iskustvo u učešću u pregovorima o formiranju 44. Vlade istakavši da je bila jedina žena koja je, uz deset muškaraca učestvovala u tim pregovorima.
„Važno je da se čuje naš glas, da nas shvate ozbiljno, ozbiljnije nego do sada. U novom skupštinskom sazivu, imamo 22 parlamentarke. Prvi put u kolegijumu predsjednika Skupštine imamo tri žene. Takođe u Odboru za bezbjednost i odbranu imamo tri žene, ali nemamo dovoljno žena predsjednica odbora“, poručila je Popović.
Ambasador Felten je pojasnio da je ravnopravnost polova međusektorsko pitanje.
„Naći ćete ga u mnogim poglavljima nedavnog Izvještaja EU o napretku Crne Gore. Stoga je uključivanje prava, resursa i zastupljenosti žena u sve politike način za sveobuhvatno promovisanje rodne ravnopravnosti. Rješavanje nasilja nad ženama, uključujući nasilje u porodici; borba protiv govora mržnje i mizoginije; jačanje zastupljenosti žena u političkom i ekonomskom životu; promovisanje jednakih prava, ljudskog dostojanstva i poštovanja i uvažavanja različitosti kao kamena temeljca školskog obrazovanja zasnovanog na vrijednostima – ovo su ključni elementi na putu ka rodnoj ravnopravnosti i društvu bez diskriminacije“, poručio je njemački ambasador.
Raičević je tokom prezentacije Analize naglasila četiri ključne smjernice. Kao prvu je navela hitno imenovanje radnog tima Vlade koji će analizirati postojeći, kako je navela, neefikasni sistem za zaštitu i podršku žrtvama, osigurati kontinuirani nadzor i procjenu rada nadležnih institucija i ustanoviti program za reintegraciju žrtava nasilja.
Potrebno je takođe usaglasiti zakonski okvir sa međunarodnim standardima za zaštitu od diskriminacije i rodno zasnovanog nasilja i realizovati obavezujuće preporuke međunarodnioh tijela (CEDAW, UPR, GREVIO), organizovati obuke i ojačati kapacitete nadležnih institucija za prepoznavanje nasilja i rodne diskriminacije u oblasti rada i zapošljavanja.
Kao treću preporuku, Raičević je navela izmjene izbornog zakonodavstva, čime bi se povećalo političko učešće žena i propisao jasan i efikasan mehanizam sankcija u slučaju nepoštovanja kvota. Potrebno je i unaprijediti zakonodavni i institucionalni okvir, kojim se reguliše saradnja između države i civilnog društva, posebno Zakon o NVO.
Centar je najavio da će i formalno predati Set preporuka za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti u procesu evropskih integracija i pratiti njihovo sprovođenje u okviru nadležnih državnih institucija.