Privremeno ograničenje izvoza šumskih sortimenata biće produženo za još dvije godine, najavljeno je na sjednici Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore održanoj 27.marta 2019. godine.
– Odluka o tome je u pripremi. Ovim se podržavaju zahtjevi privrednika iz sektora šumarstva i drvne industrije – kazao je Milosav Anđelić, državni sekretar za oblast šumarstva, lovstva i drvne industrije.
Odluka o privremenom ograničenju izvoza šumskih sortimenata ističe u maju 2019. godine, i u poslednje dvije godine značajno je doprinijela stabilizaciji tržišta drvnih sortimenata (trupaca za rezanje, piljevine, letve i ogrevnog i jamskog drveta).
Na sjednici je istaknuto da je stepen finalizacije proizvodnje u ovom sektoru na niskom nivou.
-Moramo da unapređujemo i finalizujemo proizvodnju i osvajamo nova tržišta – smatra Anđelić.
Najavio je raspisivanje javnih poziva za šumsko područje Rožaja i na drugim gdje nije bilo zainteresovanih ponuđača.
Odbor je razmotrio Informaciju o privrednim kretanjima i Izvještaj o radu za 2018. Predstavljeni su godišnji Program gazdovanja šumama za 2019, Izvještaj o realizaciji programa gazdovanja šumama za prethodnu i Informacija o rezultatima sprovedenog Javnog poziva od 6. februara tekuće godine. Prezentovane su i usluge ZZZCG i Pravilnik o tehničkim zahtjevima za drvene ploče i namještaj.
Sjednicu je vodio Milovan Gojković, predsjednik Odbora, a u radu su, pored članova, učestvovali i Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore, Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu industriju i Nusret Kalač, direktor Uprave za šume.
Informaciju o poslovanju u sektoru šumarstva i drvoprerade obrazložio je sekretar Odbora Goran Popović.
Razmatrajući poslovanje u 2018. godini, na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna proizvodnja bruto drvne mase iznosi 184.774,40 m3.
Prema podacima MONSTAT-a o robnoj razmjeni, uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 153,23 miliona eura. Najviše je uvezeno namještaja, u iznosu od 78,53 miliona eura. U kategoriji hartije i štampe najveći je uvoz novinske, kartona za pisanje i štampanje, sirovine za toaletnu hartiju i to 14,75 miliona eura i štampe za 7,56 miliona eura.
Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosi 36,84 miliona eura. Drveta je ukupno izvezeno 29,10 miliona eura, a uvezeno 32,40 miliona eura. U strukturi izvoza najveći dio odnosi se na rezanu građu u vrijednosti od 20,34 miliona eura i peleta 6,35 miliona eura.
Programima gazdovanja šumama, predmet korišćenja u 2019. godini je 772.086 m3 bruto drvne mase (u državnim šumama 580.888 m3, a u privatnim šumama 191.198 m3).
Projektovana vrijednost prihoda iznosi 8.478.104,55 eura. U šumskim područjima Pljevlja, Rožaje, Berane, Petnjica, Plav, Andrijevica, Bijelo Polje, Podgorica, Kolašin, Danilovgrad, Nikšić, Plužine, Mojkovac, Žabljak i Šavnik, objavljen je Javni poziv o davanju šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju za 2019. godinu, u gazdinskim jedinicama i po odjeljenjima na godinu dana u ukupnoj bruto drvnoj masi od 178.669 m3, od čega 102.492 m3 četinara i 76.177 m3 lišćara.
U cilju poboljšanja stanja u ovim djelatnostima i ostvarivanja većih finansijskih rezultata na svim nivoima potrebno je: raspoloživi dozvoljeni godišnji sječivi etat, predviđen Programom gazdovanja šumama za 2019. godinu, maksimalno iskoristiti, čime se stvaraju uslovi za povećanje obima proizvodnje u repro lancu šumarstva i drvne industrije i optimalno korišćenje proizvodnih kapaciteta, a time i ukupnog prihoda na svim nivoima.
Drvnu industriju karakterišu proizvodi niskog stepena finalizacije uz značajan uvoz u ovoj oblasti, pa je potrebno razmotriti mogućnost da se kroz inovacije, dizajn i unapređenje izrađuju proizvodi koji će na adekvatan način zadovoljiti potrebe crnogorskog tržišta; ponovo pokrenuti proces sertifikacije po FSC standardima, koji potvrđuju da su proizvodi šumarstva proizvedeni odgovornim gazdovanjem i dokazuje da nije bilo nekontrolisane eksploatacije šuma. Sa sertifikacijom šuma pomaže se domaćoj drvnoj industriji da izađe na zapadno tržište, gdje je uslov da drvo potiče iz sertifikovanih šuma.
Proizvođači su podijeljeni u pogledu gazdovanja šumama. Bilo je predloga da se šume daju na korišćenje na dugi rok, dok drugi predlažu da je bolje rješenje prodaja na šumskom putu, što je predviđeno novim konceptom koji je trebalo da bude na snazi u 2019. godini, ali još nije zaživio. Privrednici traže da što prije počne primjena pomenutog koncepta.
Predstavnici Instituta za šumarstvo su ukazali da su cijene izrade i uređivanja osnova šuma veoma niske. Potrebno je zaključivati dugoročnije ugovore kako bi se adekvatno mogla planirati ova djelatnost. U 17 gazdinskih jedinica istekle su osnove gazdovanja, a ove
godine će isteći u još osam. Smatraju da bi se ova pitanja moraju pravovremeno adresirati. Javnim pozivom odnosno uvođenjem preferencijala treba dati prioritet domaćim preduzećima koja obavljaju ovu djelatnost i pri tome vrednovati broj zaposlenih.
Ulogu Zavoda za zapošljavanje na tržištu rada predstavio je Aleksandar Rakočević iz Biroa rada Podgorice. Posebno je potencirao značajnu ulogu Zavoda u posredovanju pri zapošljavanju, odnosno u obezbjeđivanju kadrova kroz procese regrutacije i selekcije. Zavod je zadužen i za oglašavanje slobodnih radnih mjesta, subvencioniranje
poslodavaca za zapošljavanje mladih, starijih i lica sa invaliditetom, podsticanje razvoja preduzetništva i pravne savjete, consulting usluge i anketiranje poslodavaca.
Pozvao je privrednike da istaknu svoje potrebe za kadrovima, kako bi Zavod, na osnovu njih, kreirao programe obuka i aktivne mjere zapošljavanja. Posebno je uputio predstavnike sektora na benefite Programa stručnog osposobljavanja, preko kog mogu dobiti osobe sa Biroa koje obučavaju tokom šest ili devet mjeseci (u zavisnosti od stručne
spreme), dok njihove zarade podmiruje Zavod. Pozvao je privrednike da se uključe u zapošljavanje osoba sa invaliditetom, što je program sa subvencijama države.
U raspravi su, među ostalima, učestvovali Jasmin Bralić, Timber King, Vuskan Radonjić, Trudbenik, Ljubo Lalić, Obzovik Nikšić, Đorđe Živković, Lanser Kolašin, Vukoman Marić, Javor International, Milorad Potpara, Deljevina Pljevlja, Miloš Vojinović, Šik Lim, Fuad Dedeić, Jela Komerc, Mileta Jelić, Nikola Berane, Aleksandar Stijović iz Instituta za šumarstvo.