– Ja motiv ne mogu da razumijem, ali shvatam da je tu ženu prvi put ubio njen muž a drugi put odluka sudije…”, kaže u Drugačijoj radio vezi Tanja Pavićević povodom presude Višeg suda u Podgorici za ubistvo Zumrete Nerde.
Ta presuda sudije Veljka Radovanovića dokaz je kuda idu ljudska prava i prava žena u Crnoj Gori, ocijenila je novinarka i građanska aktivistkinja. Na sceni imamo formiranje svijesti da je žena u jednom smislu svojina supruga, dodaje Pavićević saglašavajući se sa aktivistkinjom Fanom Delija kako je činjenica da je žrtva pripadnica romske populacije možda mogla uticati da Viši sud donese presudu koja je izazvala burnu reakciju u crnogorskoj javnosti. To gošća Antene M smatra potpuno neprihvatljivim i ukazuje na problem nepostojanja nacionalne strategije za borbu protiv nasilja nad ženama.
Crkva je generator mizoginije
– Nema običajnog prava, neke stvari se moraju ispraviti i vratiti dostojanstvo ljudima. Crna Gora ne da se ne trudi da zaštiti dostojanstvo ljudima, nego na ovaj način potvrđuje da je jedna osoba u porodici u vlasništvu nekoga drugog. Kada se radi nacionalna strategija ona se radi apsolutno za sve, s tim što na određene populacije treba obratiti više pažnje i biti mnogo čvršći, radi nepostojanja obrazovanja, osviješćenosti itd… Ovo važi za sve, ovo je samo jedan primjer i ako ova presuda prođe na ovaj način to je svim nasilnicima (znak da su im žene) ‘na izvolte'”.
Činjenica da je nesrećna žena u tom momentu bila u drugom stanju, kao i da se čitav događaj zbio pred troje maloljetne djece ne može biti povod za prekvalifikaciju djela ubistva u porodično nasilje, kako je okarakterisano u presudi Višeg suda, smatra Pavićević i citira Andreja Nikolaidisa koji je ukazao na taj paradoks konstatacijom da bi Nikolić, da je ubio tuđu ženu, dobio dvostruko težu zatvorsku kaznu.
Zlo koje se dešava u društvu i koje je proključalo u protekle tri godine, kao što je nasilje, vrijeđanje poslanica u Skupštini i na društvenim mrežama poteklo je, kako smatra Pavićević, od ogromnog uticaja Srpske pravoslavne crkve i diskursa vjerskih zajednica o mjestu žene u porodici i društvu.
– Jedna je slika sa početka 90-tih kada je patrijarh Pavle rekao da je potpuno u redu ošamariti ženu ako ona nešto zgriješi. Druga slika je jedan imam koji u Bosni nedavno izjavio tj, dao intervju u kojem objašnjava kako tući ženu a da joj ne ostanu modrice. Treća slika je Porfirije pošto se protivio rodno senzitivnom jeziku, pa kada su žene reagovale u Srbiji i on ih je nazvao bedom i jadnicama”, ilustruje Pavićević i konstatuje da vjerskim organizacijama “smetaju žene i bore se za ukidanje prava žena”.
– Zašto je to tako ja nemam odgovor, to je pitanje za njih?”
Zapravo, ima odgovor i ponudila ga je u nastavku: crkva ženu vidi kao mašinu za rađanje i otuda je protiv abortusa, vidi je kao poslušnu domaćicu i svako iskazivanje potrebe žene da se emancipuje biva sankcionisano preko opskurnih mim-stranica koje Crkva drži pod svcojom kontrolom.
BIRN je čedo EU koja im pomaže da sakriju sramotu… ali uzalud
Pavićević se osvrnula i na situaciju sa BIRNOM, organizacijom koja je nju i još osmoro novinara i građanskih aktivista targetirala kao ekstremiste. Kaže da se sudski procesi sporo odvijaju kao i da je BIRN u Sarajevskom sudu tražio spajanje svih slučajeva zbog obeštećenja. Ne krije ogorčenje ponašanjem BIRNA-a, a još više pokrovitelja te organizacije.
– BIRN je očigledno čedo EU i oni ih vrlo paze i čuvaju, od njih očekuju puno. BIRN je u odnosu na nas napravio grešku i to ne malu, nego kriminalnu koja ih košta kredibiliteta po regionu, koliko god oni pokušali da sakriju svoju sramotu. Napravio je kriminalnu grešku kada je u pitanju Crna Gora, jer nijesu birali novinare i urednike vrijednosno. Za Dušicu (Tomović) i Jelenu Jovanović ja jesam eksremistkinja jer sam sve suprotno od onoga što one misle, mi smo dva pola”, izričita je Pavićević
Da je BIRN čedo Evropske unije, potvrđeno je i organizovanjem panela medijske pismenosti u organizaciji Delegacije EK u Podgorici, krajem novembra, gdje su upravo urednici BIRNA pozvani da učestvuju u raspravi. Pavićević je tada sa Kaćušom Krsmanović, Tijanom Lopičić, Majom Miličković i Draškom Martinovićem protestovala ispred ulaza u salu sa transparentima na kojima je pisalo da BIRN laže i da je BIRN je targetirao nevine ljude…
Pojedinci su, dodaje gošća Antene M, napuštali panel na kojem su imali učešće urednici BIRNA i to ističe kao dokaz da “u Crnoj Gori ima dobrih ljudi koji na pravi način promovišu crnogorski identitet”.
– Živimo u glibu za koji nijesmo krivi. Ozdravljenje mora početi, otpor mora početi i ovo nije stvar otpora nekom političkom sistemu, ovo je otpor nabacivanju nevrijednosti, konstituisanju novog vrijednosnog sistema i promjene kolektivne hemije. Poznajem previše dobrih ljudi da bih mogla da prihvatim strah da Crne Gore neće biti. Oni su nosioci tog crnogorskog identiteta koji je vrijednosan, na koji moramo da se ponosimo”, poručuje Tanja Pavićević.