Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
Postoje oni intelektualni heroji koji se rode u malim sredinama za velika djela i za dobrobit i čovjeka i čovječanstva. Jedan od takvih intelektualnih bardova i umova bio je Rajko Cerović, čija je misija nadilazila granice njegove rodne Crne Gore i dodirivala univerzalne teme ljudske egzistencije, kulture, slobode izražavanja i borbe. Rođen u skromnosti malene sredine ali velikih pregalaca, Cerović je svojim radom, odvažnošću i intelektualnom radoznalošću postao simbol borbe za očuvanje crnogorske kulture, jezika i identiteta. Njegov životni put odražava putovanje čovjeka koji je, uprkos brojnim preprekama, ostao čvrsto ukorijenjen u sopstvenim uvjerenjima, posvećen istini i pravdi. Cerovićeva ljubav prema jeziku i književnosti nije bila samo akademskog karaktera, već živa praksa koja je preispitivala, kritikovala i kada je bilo potrebno, branila temelje crnogorske kulturne baštine. Kao novinar, pisac, i televizijski urednik, njegova djela i emisije odražavale su duboku posvećenost intelektualnoj i moralnom integritetu. Bio je glas protiv cenzure i represije, zagovornik slobode mišljenja u vremenima kada je to često iziskivalo ličnu i profesionalnu hrabrost. U kontekstu velikih ljudi koji kroz teška vremena vode društva ka boljem sutra, podsjećamo na riječi Vinstona Čerčila koji je rekao: „To je hrabrost koja se suočava sa strahom, stoji nepokolebljivo, i bori se protiv zla protiv neizvjesnosti i opasnosti.“ Ove riječi su odjekivale kroz Cerovićev život i rad; bio je svjetionik u noći, vodeći nas primjerom svoje nepokolebljive posvećenosti pravdi, čak i kada su se oblaci nadvijali nad njegovom i našom voljenom Crnom Gorom.
Zbog neslaganja sa politikom velikosrpskog nacionalizma Slobodana Miloševića podnio je ostavku na mjesto glavnog i odgovornog urednika 1988. godine. U jesen 1991. godine je otpušten sa posla, godinama bio demonizovan u režimskim novinama, prebijen ispred svog stana… Bio je saradnik velikog dijela antiratnih i antišovinističkih glasila tadašnje države („Oslobođenje“, „Naši dani“, „Nedjelja“, „Vjesnik“, „Danas“, „Borba“, „Monitor“ i „Liberal“). Njegova nepokolebljiva posvećenost istini, hrabrost u suočavanju sa represivnim režimom, i odbijanje da ćuti pred nepravdom, postavili su ga u sam vrh borbe za slobodu govora i nezavisno novinarstvo. U tom kontekstu, podsjetimo se riječi Hovarda Zinna, koje odjekuju kao odraz Cerovićevog stava: “Ne možemo biti neutralni u pokretnom vozu istorije. Moramo se smjestiti na jednu ili drugu stranu.“ Ove riječi su odjekivale kroz Cerovićev život i rad, jer je izabrao da stane na stranu istine, pravde i slobode, odbijajući da ostane neutralan u vremenu kada su se sučeljavale sile represije i otpora. Njegova borba protiv nacionalističke propagande i zalaganje za slobodu izražavanja bili su temelji na kojima je izgrađen njegov profesionalni identitet, koji su su mu donijeli poštovanje i divljenje mnogih, ali i neprijateljstvo režimskih struktura koje su ga viđele kao prijetnju. Cerovićeva odlučnost da govori istinu u vremenu kada je istina bila prva žrtva rata služi kao inspiracija i podsjetnik na to da prava vrijednost novinarstva leži u njegovoj sposobnosti da izazove, pita i otkriva, čak i – a možda i posebno – kada je to opasno. Njegov život i rad su dokaz da pojedinac, uprkos svim preprekama, može imati neizbrisiv uticaj na društvo i kulturu, te da hrabrost i integritet ostaju neuništivi čak i pred najvećim izazovima.
Prkosio je vremenima, sistemima, politici, nacional šovinizmu svake vrste, posebno velikosrpskoj konstantnoj društvenom, političkom, istorijskom pritisku na Crnu Goru sa početka devedesetih. Nije želio podleći propagandi već je dizao svoj glas hrabro, jedinstveno i snažno u društvu koje je na početku devedesetih u njemu viđelo istinskog patriotu i borca ne samo za Crnu Goru već i za sve njene narode. Njegova borba nije bila usmjerena samo protiv spoljnih uticaja koji su pokušavali da oblikuju crnogorski identitet u skladu sa tuđim interesima, već i protiv onih unutar zemlje koji su zagovarali ideje koje su ugrožavale temelje crnogorske samobitnosti. Cerović je bio oštar kritičar i intelektualac koji je svojim radom, pisanjem i javnim nastupima neprestano podsjećao na važnost očuvanja crnogorske kulture, jezika i tradicije. Svojim djelima je stajao u odbranu multietničnosti i pluralizma Crne Gore, pokazujući da prava patriotizma leže u razumijevanju i poštovanju različitosti koje zajedno čine tkivo društva. Njegov glas bio je glas razuma u vremenima kada su strasti često prevladavale nad zdravim razumom, a njegova sposobnost da artikuliše složene ideje na pristupačan način omogućila je široj publici da razumije i cijeni dubinu problema sa kojima se Crna Gora suočavala.
Kroz svoje angažovanje, Rajko Cerović je postao simbol otpora protiv pokušaja asimilacije i gubitka identiteta. Njegov rad je utirao put za buduće generacije crnogorskih intelektualaca i aktivista, postavljajući standarde kritičkog mišljenja i nepristajanja na kompromise kada su u pitanju temeljne vrijednosti. Cerovićeva legenda živi kroz njegova djela, ali i kroz inspiraciju koju pruža svima koji se danas bore za slobodno, demokratsko i pluralističko društvo. Cerovićeva neumoljiva borba protiv nacionalizma i šovinizma, kao i njegova predanost ideji crnogorske nezavisnosti i suvereniteta, ostavljaju trajni pečat na crnogorskoj kulturi i istoriji. Njegovo nasleđe služi kao podsjetnik na to da su istinski patriotizam i ljubav prema domovini neodvojivi od borbe za pravdu, jednakost i poštovanje različitosti. Rajko Cerović nas uči da je moguće biti istinski odan svojoj zemlji i istovremeno zagovarati univerzalne vrijednosti koje tranzendiraju granice nacija i kultura.
Duboko svjestan značaja crnogorskog jezika, crkve, kulture, identiteta i institucija koje čuvaju samobitnost Crnogoraca, Rajko Cerović postao je jedan od osnivača časopisa „Ovdje“ i institucija Matice crnogorske, Crnogorskog PEN-a i Crnogorskog društva nezavisnih književnika. U njima je prepoznao snagu koja može značajno uticati na indipendistički stav i shvatanja suštine bića Crne Gore. U kontekstu identiteta države i njene kulture, inspirativan fragment koji oslikava dubinu i složenost odnosa između jezika, kulture i nacionalnog identiteta a koji možemo vezati za Cerovića može se naći u djelu „Jezik i nacionalizam“ autora Snježane Kordić. Kordićeva piše: „Jezik nije samo sredstvo komunikacije već i ključni element identiteta pojedinca i zajednice.“ Ovaj citat naglašava neodvojivu vezu između jezika i identiteta i kako jezik služi kao temelj za očuvanje kulturnog nasleđa i izražavanje kolektivnog identiteta. Cerovićeva posvećenost crnogorskom jeziku i kulturi odražava se kroz njegov rad u osnivanju i podršci institucija koje promovišu crnogorsku kulturu i književnost. Ove institucije, kao što su Matica crnogorska i Crnogorski PEN centar, igraju ključnu ulogu u očuvanju i promociji crnogorskog jezika, kulture, i identiteta i pružaju snažne temelje za intelektualnu razmjenu i kritičko promišljanje o pitanjima važnim za crnogorsko društvo. Rajko Cerović, kroz svoje djelovanje, nije samo podržavao ideju nezavisnosti i samobitnosti Crne Gore, već je aktivno radio na afirmaciji crnogorske kulture i identiteta u najširem smislu. Njegov doprinos nije bio ograničen samo na literaturu i javno izražavanje, već je obuhvatao i praktično angažovanje u osnivanju i radu institucija koje su danas postale bastioni crnogorske kulture i identiteta. Kroz svoje životno djelo, Cerović je ostavio neizbrisiv trag na crnogorsku kulturu, promovišući ideje koje su i danas relevantne u diskursima o nacionalnom identitetu, samoodređenju i kulturnoj autonomiji. Njegova vizija, hrabrost i nepokolebljiva vjera u vrijednosti crnogorskog jezika i kulture ostaju trajna inspiracija generacijama koje dolaze, podsjećajući nas na važnost očuvanja i promocije našeg kulturnog nasleđa.
VIŠEDECENIJSKA KULTURNA PRIZMA I BOGATO NASLJEĐE
Rajko Cerović, sa dubokom intelektualnom znanjem i širokim obrazovanjem, ostavio je neizbrisiv trag na crnogorsku i evropsku kulturu kroz svoje književne i publicističke radove. Njegovo djelo obuhvata niz knjiga koje su istraživale dubine crnogorske kulture, jezika, i identiteta, doprinoseći time razumijevanju i vrednovanju crnogorske samobitnosti na globalnoj sceni. Knjiga “Svjetlost i sjenke jedne tradicije“ (1986) predstavlja zbirku književnih kritičkih eseja kroz koje Cerović analizira crnogorsku književnost, naglašavajući njenu složenost, raznovrsnot i dubinu. Ova knjiga ne samo da osvjetljava crnogorsku književnu tradiciju, već takođe istražuje kako ta tradicija odražava i oblikuje nacionalni identitet. “Crnogorsko književno iskustvo“ (2003) nastavlja tu misiju, pružajući još dublje uvide u crnogorsku književnu scenu. Kroz pažljivo odabrane kritike i eseje, Cerović izlaže čitaocima bogatstvo i dinamiku crnogorske književne produkcije, ističući ključne autore i djela koja su oblikovala crnogorsku kulturnu baštinu. U knjizi “Riječ protiv i Crnogorski stereotipi“, Cerović se okreće publicističkim raspravama, kulturološko-političkim esejima i polemikama. Ovo djelo je važno zbog svog kritičkog pristupa društvenim i političkim temama, razbijanja stereotipa i zagovaranja pluralizma i tolerancije u crnogorskom društvu. Knjiga ne samo da osvjetljava borbu za očuvanje crnogorske kulture i identiteta, već i podstiče na razmišljanje o važnosti dijaloga i razumijevanja u multietničkim zajednicama. Njegovo posljednje djelo, “Otimanje države“ koje obuhvata tekstove nastale tokom tri decenije, pruža temeljitu analizu crnogorskih političkih, društvenih i kulturnih pitanja. Kroz ovo djelo, Cerovićeva sposobnost da prodre u suštinu složenih tema dolazi do punog izražaja, pokazući njegovu posvećenost i ljubav prema Crnoj Gori. Cerovićeva nasleđa, koja uključuju bogat opus knjiga, eseja i publicističkih radova, istražuju esenciju crnogorske književnosti, politike i društvenih tema, dok njegove analize i posvećenost crnogorskim pitanjima odjekuju daleko izvan granica Evrope, pružajući vrijedan doprinos globalnom diskursu o kulturi, identitetu i slobodi izražavanja.
Rajko Cerović, istaknuti intelektualac, književnik, i medijski profesionalac, ostavio je neizbrisiv trag na kulturnoj sceni Crne Gore, svojim radom obogatio je i oblikovao medijski i kulturni prostor svoje zemlje. Njegova karijera, koja obuhvata rad u obrazovanju, štampi i na televiziji, odraz je duboke posvećenosti promociji crnogorske kulture, jezika, i identiteta. Kao profesor u gimnaziji, Cerović je mladim generacijama prenosio znanje i ljubav prema književnosti i umjetnosti, utirući put za razvoj novih talenata i intelektualaca. Njegov rad u “Pobjedi“, najstarijem i najtiražnijem crnogorskom dnevnom listu, obilježile su brojne kritike, eseji i prilozi koji su se isticali dubokim analizama i promišljanjima o književnosti, kulturi i društvenim fenomenima. Cerovićev angažman u “Pobjedi“ doprinio je razvoju kritičkog diskursa i podizanju svijesti o važnosti kulture i umjetnosti u crnogorskom društvu. Na Televiziji Crne Gore, tadašnjoj Televizija Titograd, Cerović je ostavio neizbrisiv trag kao autor i urednik brojnih kulturnih i umjetničkih programa. Njegov rad na televiziji bio je usmjeren na promociju crnogorske kulture, umjetnosti i istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u bogatstvo crnogorske kulturne baštine. Kao osnivač i glavni urednik Kulturno-umjetničkog programa, takođe kasnije i kao glavni i odgovorni urednik Televizije, Cerović je bio pionir u stvaranju sadržaja koji su edukovali, informisali, bilježili istovremeno promovišući crnogorski identitet i naslijeđe. Njegov doprinos medijskom i kulturnom pejzažu Crne Gore prepoznat je kroz brojne nagrade, uključujući pet najvažnijih priznanja na TV festivalima na Bledu i Portorožu u oblasti dokumentarnog TV programa. Cerovićeva sposobnost da kroz medije artikuliše i promoviše duboke kulturne vrijednosti, donijela mu je i prestižnu Trinaestojulsku nagradu za TV stvaralaštvo, potvrđujući njegovu centralnu ulogu u razvoju crnogorskog medijskog i kulturnog prostora. Kroz svoj rad, Rajko Cerović nije samo dokumentovao crnogorsku kulturu i istoriju, već je aktivno učestvovao u njihovom oblikovanju, ostavljajući trajni pečat na kulturni identitet Crne Gore. Njegova naslijeđa, koja se protežu od obrazovanja preko štampe do televizije, predstavljaju temelj na kojem se i danas grade kulturne i medijske inicijative u Crnoj Gori, dok njegove emisije, kritike i eseji ostaju dragocjeni resursi za razumijevanje crnogorske kulturne i intelektualne baštine.
Otišao je Rajko Cerović, patriota, intelektualac, beskompromisni borac čije ime i djelo daje trajnu snagu jačanju i očuvanju crnogorske kulture, multikulture i identiteta. Njegov život i rad predstavljaju svetionik svima koji teže da svoje društvo učine pravednijim, bogatijim i raznovrsnjim. Cerovićev doprinos crnogorskoj kulturi i identitetu ne može se mjeriti samo brojem publikacija ili priznanja; njegova nasleđa su tkiva u samu srž crnogorske duše, podstičući buduće generacije da cijene i njeguju svoje naslijeđe. Uspoređujući ga sa drugim velikim borcima za svoj narod, poput Mahatme Gandija, Nelsona Mandele, ili Edvarda Saida, vidimo sličnu ljubav i posvećenost ideji slobode, pravde i samoidentifikacije. Iako su njihovi konteksti i borbe specifični za vremena i mjesta u kojima su živjeli, njihova univerzalna poruka o značaju očuvanja kulture, identiteta i ljudskih prava odjekuje kroz generacije. Cerović, poput ovih velikana, ostavlja iza sebe naslijeđe koje nadilazi granice, pozivajući na borbu protiv represije i zagovaranje za razumijevanje i prihvatanje različitosti. Sjetićemo se riječi koje odjekuju kroz vrijeme i koje su duboko relevantne za razumijevanje Cerovićevog života i rada: „Budite promjena koju želite viđeti u svijetu.“ Ove riječi Mahatme Gandija odzvanjaju kao podsjetnik da pojedinac, vođen principima i posvećenošću, može donijeti promjenu. Rajko Cerović je bio upravo takva osoba – svjetionik nade i inspiracije, čije djelo i nasleđe nastavljaju da inspirišu one koji vjeruju u moć riječi, kulture i identiteta da oblikuju bolji svijet. Njegovim odlaskom, Crna Gora je izgubila ne samo velikog pisca i intelektualca, već i čovjeka čija je ljubav prema domovini i njenoj različitosti bila beskrajna. Cerovićev život i rad ostaju kao trajni podsjetnik na važnost borbe za očuvanje nacionalnog identiteta u svijetu koji se neprestano mijenja. Neka njegova djela i posvećenost budu vječni plamen koji osvjetljava put ka razumijevanju, toleranciji i ljubavi prema različitostima koje nas obogaćuju.
CRNA GORA I RAJKO CEROVIĆ
Za Rajka Cerovića, Crna Gora bila je više od geografskog pojma; bila je simbol nepokolebljive volje, snage i otpora. U njegovom viđenju, Crna Gora nije samo zemlja krša, planina i mora, već bastion gorštaka i boraca, sintagma koja evocira slike nepreglednih borbi i stradanja kroz istoriju. Ona je predstavljala kolijevku slobode, đe se svaki kamen i vrh planine prepliću sa pričama o hrabrosti, otporu i nezavisnosti. Crna Gora, u Cerovićevim djelima, simbolizuj otpor prema svakom obliku potčinjavanja i dominacije, bilo da se radi o balkanskim sukobima ili savremenim političkim izazovima. Njena istorija je priča o kontinuiranoj borbi za očuvanje identiteta, kulture i jezika, u kojoj se prepliću legende o junaštvu s realnošću teških životnih uslova, ali i neiscrpne ljubavi prema slobodi. Cerovićeva Crna Gora je i zemlja duboke duhovnosti, đe se pravoslavne crkve i manastiri uzdižu iznad krševitih pejzaža kao čuvari duhovne baštine i simboli vjekovne povezanosti naroda sa njihovom zemljom. Ona je prostor đe se tradicija i književna baština gorštaka, mislilaca, umjetnika, vzionara ponosno čuvaju kao dio nacionalnog identiteta. U njegovim očima, Crna Gora je bila i prostor neizmjerne prirodne ljepote, od zavojitih obala Jadranskog mora do divljih planinskih masiva, koji nisu samo fizički pejzaži, već metafore za crnogorski duh: divlji, nepokoren i slobodan. Ta prirodna ljepota nije bila samo kulisa za istorijske događaje, već i izvor inspiracije i snage za narod koji je kroz vjekove branio svoju zemlju. Kroz Cerovićevu perspektivu, Crna Gora se otkriva kao mjesto đe se isprepliću ljepota i tragedija, sloboda i žrtva, tradicija i modernost. Ona je za njega predstavljala esenciju crnogorske postojanosti, otpornosti i neuništive težnje za očuvanjem sopstvene posebnosti u svijetu koji se neprestano mijenja. Njegovo djelo i život posvećeni su upravo tome – očuvanju i promociji te jedinstvene crnogorske sintagme koja se temelji na kršu, planinama, moru, borbi i stradanju, ali i neprocjenjivoj ljepoti koja iz toga proizlazi.
Zemljo krša, gorštaka, sapatnika, stradalnika i vječitih Prometeja u borbi za napredak čuvaj uspomenu i sjećanje na Rajka Cerovića. Cerović nije samo pisao istoriju; on ju je oblikovao, upisujući svoje ime među one čija će djela i misli ostati trajni podsjetnik na borbu za očuvanje nacionalnog duha i identiteta. U srcu te borbe leži univerzalna poruka o značaju individualne hrabrosti i intelektualnog integriteta, koja nadilazi granice Crne Gore i postaje dio globalne baštine ljudskih prava i sloboda.