Nakon što je institucija po ko zna koji put reagovala na tenzije koje se u kontinuitetu prozvode u društvu, nalazimo da je opravdano dodatno zatražiti mnogo više odgovornosti, lične i kolektivne, kako bi se spriječila dalja eskalacija nasilja, navodi se u reagovanju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
“Ne sporeći pravo na slobodu javne riječi, uključujući i oštru, polemičku retoriku koja dostiže granice u kojima ni uvrede nijesu isključene, skloni smo zaključiti da to nikako ne može preći u prijetnje nasiljem, uključujući i psihološki rat u koji se uključuju i oni koji to ničim ne traže, niti izazivaju.
To se posebno odnosi na javne ličnosti koje svojim angažovanjem kreiraju slobodu izražavanja, bez obzira koliko se to nekom sviđa ili ne. Posebno treba osloboditi pritiska, oličenog u otvorenim prijetnjama ličnoj sigurnosti, onima koji su eksponirani kao dio naše političke i građanske stvarnosti”, navodi se u saopštenju.
Sa druge strane, kako ističu, odgovornost za javno izgovorenu riječ u uzavreloj crnogorskoj stvarnosti mora biti podignuta na viši nivo, što će pomoći običnom građaninu da shvati političku i društvenu stvarnost kao vrijednost, a ne priliku da se ugrozi najvitalniji interes svakog čovjeka, njegova sigurnost i sloboda.
“Događaj u Andrijevici govori da je kucnuo posljednji čas da se shvati da postojeći politički i javni diskurs otvara prostor, ne samo za podjele, već i za najgoru vrstu mržnje i otpora prema svakoj različitosti. Uz želju za brz oporavak dječaku koji je postao simbol našeg besmisla i današnjice u kojoj živimo, molimo sve građane da dobro razmisle o tome kakav nam je put u budućnost ako se prepustimo najnižim strastima i osjećanjima prema onima sa kojima smo živjeli, živimo i živjećemo.
Ne zaboravljajmo da ne postoji ništa vrednije od života i svetije od mirnog sna svakog djeteta u Crnoj Gori.
Zato apel svima da shvatimo ovaj nemili događaj kao “test razuma” i opomenu da moramo naprijed, prevazilazeći podjele i gradeći svetliju i bolju budućnost”, zaključuje se u saopštenju.