U organizaciji Građanske alijanse danas je u hotelu Podgorica održan okrugli sto na temu “Izazovi profesionalnog novinarstva u Crnoj Gori”. Projekat je podržala američka ambasada u Podgorici. Ovo je ujedno i posljednji panel u sklopu ovog projekta.
Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić kazala je da tamo gdje su mediji profesionalni države su zrele i otvorene.
“Pokrenula sam dijalog sa medijima gdje sa predstavnici medijima govorimo o svim temama. Svjesna sam koliki naor koji ulažete svakog dana, i dans je teško sačuvati kredibilitet. Nakon posljednih napada na novinare u sardnji sa MUP otvorili smo temu da se izmijene i dopune zakoni kako bi se novinari zaštitili“, kazala je ministarka.
Svjesna je, naglašava, da je finansijska situacija u medijima izazovna.
“Vjerujem da kad na pravi način urednmo isplate iz javnih sredstava otvoriće se nove prilike za širok dijapazon za medije. Važno je da razumijemo potrebe medija i da na osnovu toga pokrećemo sve akcije. Želim da se novinari osjećaju slobodni i da rade uz podrški države. Rekla je da će u njenom mandatu svi mediji u njoj imati iskrenog prijatelja”, rekla je ona.
Dodatno se zahvalila se organizatorima i američkoj ambasadi.
Šefica odjeljenja za medije i kulturu ambasade SAD u Crnoj Gori Nicole Gallagher rekla je da Crna Gora želi da bude dio zajednice savremenskih evropskih društava.
Ona je istakla da kroz rad i saradnju sa iskusnim prdedavačima vjerujem da su mladi ljudi učesnici u programu stekli iskustvo koje če im pomoči da grade svojoju budućnost.
“Da bi oni i drugi ljudi bili motivisani neophodno je da dođe do napredaka na dosta polja.Najvažnije je da novinari profesionalno i bez straha obavljaju svoj posao. Veliki broj slučajeva napada na novinare u Crnoj Gori ostao je nerazriješen. Sve to narušava njihov integritet. Bez obzira na ime novinara i ureživačku politiku medija ambasada traži da počinovi budu sankcionisani. Crna Gora mora ozbljno da se posveti poboljšanju medijiskih sloboda i to ne samo zbog pristupa evropskoj uniji nego zbog cjelokupng ambijena U Crnoj Gori“, rekla je ona.
Programski direktor Građankse alijanse Milan Radović rekao je na današnjem okruglom stolu da je ovaj projekat podržan od strane američke ambasade i zahvalio im što su prepoznali važnost tematike kojim se bavi projekat.
„Ovog puta smo u projektu išli na drugačiji način, uključili smo iskusne novinare, novinare koji se radili sa studentima i to je bilo ono što nedostaje, da se znanje prenosi na mlade novinare, da oni uče od starijih kolega, da znaju da biraju sagovornike. Važno je podizati nivo znanja kada su u pitanju novinari i imamo pravo zašto danas pričamo o stannju u kojem novinari rade, kakvi su uslovi u kojima rade“, rekao je on.
Nakon uvodnih riječi počeo je prvi panel na kom su učestvovali Boris Ristović iz kancelarije Savjeta Evrope koji je ujedno i menadžer projekta, Marijana Camović Veliković iz Sindikata medija Crne Gore i Milan Žugić iz novinske agencije Mina.
Camović Veličković iz Sindikata medija Crne Gore rekla je da zaposleni u medijima rade za zarade koje su manje ispod prosječne, kasne, ne plačaju se prekovremeni sati, ne plaća se rad vikendom ni za praznike.
Kazala je da su novinari i u doba pandemije radili punim kapacitetom, od kuće. Kako je pokazalo jedno istraživanje radili su u otežanim uslovima a nekima su i bile zarade smanjene
Rekla je da zna samo jedan medij koji je davao bonuse novinarima, a novca, kaže, ima kada je država u pitanju.
Nada se da država prati gdje se troši novac namijenjen medijima.
„Smatram da novinari nemaju slobodu u redakcijama i treba se prvo krenuti sa tog aspekta. Mislim da o slobodi više treba da govore novinari nego vlasnici medija“, kazala je ona.
Svakom novinaru, smatra, treba da bude dozvoljeno da iznosti mišljenja u javnosti i drušvenim mrežama, ali danas mnogima to pravo nije omogućeno. Izuzetak su, kako je pokazala praksa, samo zaposleni u RTCG.
Žugić iz novinske agencije Mina pričao je na temu etičkog i profesionalnog izvještavanja.
„Nikada nije bilo važnije objektivno i pravovremeno izvještavati u situaciji u kojoj živimo. KADA govorimo o CG da ne psotoji jedinstvvenog samoregulacionog tijela koje bi moglo da kontroliše koliko e pođtuju etički standardi u Crnoj Gori. Danas je svaki čovjek novinar, imaju svoje profile, mogu slobodno sve da kažu pa i da izmisle“, rekao je on.
On ističe da medijskoj pismenosti svi mediji moraju posvetiti više pažnje, i da se razmisli da se taj predmet izučavao u školama, te da je neophodno da djeca nauče da razlikuju prave od lažnih informacija.
“Nekad nam je viđe važno koliko neka visjt ima lajkova i na osnovu toga se rukovodimo ali to ne treba da bude glavna stvar. Nikad a nije bilo važnije da se za neku informaciju pronađu dva ili više izvora”, napominje.
Crnogorska scena, kako kaže, vapi za jedinstvenim samoregulacionim tijelom kako bi se svi mediji ujedinili. Kako je naveo postojanje tog tijela pomoglo bi i građanima na koji mediji funkcionišu, kome bi mogli da se žale itd.
Docent doktor Branko Bošković sa Univerziteta CG govorio je o formalnom obrazovanju mladih novinara.
“Nešto što na prvi pogled nije jasno ljudima je da novinari ulaze u posao kroz vrlo široko polje. Danas je svijet svakako kompleksan i biti novinar znači imati vrlo široko znanje. Novinari moraju puno da se pripremaju da prate događaje koji se odvijaju u kontinutetu”, sugeriše Bošković.
Kako je istakao stvaranje studija novinartsva je samo potvrda brige društva i institucija i dokaz da je ovo oblast koja je važna. Formalno obrazovanje, dodaje, treba da se doprinese da se novinari izdvoje i uzdignu u odnosu na druge.
„Učenje kroz praksu je jednako važno, to je na neki način širenje komunikacije, to približava novinare ono o čemu žele da govore“, rekao je on.
Dodaje da granica tolerancije građana se pomjerila i novinari imaju ulogu da sačuvaju poredak i pojedinca.
“Treba da štite ličnost i privatnost. Poštovanje ličnosti je važno jer doprinoosi stvaranju autonomnog pojedinca. Ovo sve doprinosi povjerenju između građana ali i građana i institucija.Novinari kroz formalno obrazovanje moraju učiti da komuniciraju preko različitih vrsta medija”, opominje.
Vesna Rajković Nenadić iz Instituta za medije zahvalila je ministarki Srzentić što je došla da čuje glas struke.
“Odmah ili nakon studija studenti dobijaju samo teorijsko znanje, ali na i praktično. Sa druge strane ima ljudi koji se bave novinarstvom a nijesu završili školu za to. Tu je ključ u neformalnom obrazovanju. U redakciji manje više se nema sluha da se pomogne mladim novinarima, zbog obimsnosti posla. Ljudi sa Fakulteta treba da shvate da nijesmo konkurencija. Novinari se mijenjaju, mi nemamo ni definiciju štr je to novinar, da li je to neko ko ima svoj blog ili radi u redakciji a ne radi u korist javnog izazova. Izazov je da se u Zakonu o medijima definiše pojam novinara”, opominje.
Novinarstvo je profesija koja se stalno mijenja, dodaje, značajan je uticaj Twitera, novinari moraju da prate te promjene.
“Novinari moraju da uče i da se prilagode današnjici. Novinari treba i da prođu dosta edukacija radi daljeg usavršavanja, novinari moraju da budu tri u jedan”, poručuje.
Nikola Saveljić, student ispričao je svoje iskustvo sa praksi.
„Praksa je neophodna da bismo mogli da primjienimo znanje na više sfera. Mladim studentima se ne daje prava šasa da naule i da se probiju na polju gdje je puno konkurencije. Drugačije je kad učite za ispite i kolokvijum a drugačije je u praksi. Pitanje je koliko novinar ima vremena da bude tačan kad postoji potreba za ekskluzivama i brzom izvještavanju“, rekao je Saveljić.