Sutkinja Suda za ljudska prava u Strazburu Ivana Jelić kazala je da su kaznene politike za vršnjačko nasilje svuda u svijetu različite ali da je u samoj kaznenoj politici manje problema nego što je u odnosu društva i organizacije države prema problemu vršnjačkog nasilja.
Jelić je u emisiji “Stav” na TVCG kazala da sve službe, od pedagoga, psihologa, socijalnih radnika do edukatora, moraju imati odgovorniji odnos.
Istakla je da smatra da treba preispitati modele koje dajemo našoj djeci.
“Pogledajte kako nam nastavnici izgledaju, kao da su filmske zvijezde, a manje se vodi računa o konkretnim sadržajima koji se djeci pružaju. Roditelji u nedostatku vremena djecu sami guraju u te imaginarne svjetove odličnog izgleda, punog nasilja, oružja, rješavanja problema putem sile”, kazala je Jelićka.
Kazala je da u Francuskoj svako dijete zna šta je pravilo i da nema odstupanja od njega.
“U Francuskoj na primjer dijete ne može da dođe sa nalakiranim noktima”, kazala je Jelićka.
Ona je kazala da je problem što smo izgubili sistem vrijednosti.
“Ranije su se djeca drugačije oblačila za školu, nije se oblačila garderoba koja se nosi za noćni izlazak”, istakla je ona.
Istakla je da se naše norme ne primjenjuju dobro u kontekstu nasilja ali i u mnogim drugim oblastima.
“Naše norme su dobre ukoliko se dobro primjenjuju, a one se ne primjenjuju dobro samo u kontekstu nasilja nego i u mnogim drugim, pa Evropski sud za ljudska prava ne bi od recimo 100 odsto prihvaćenih predstavki u 99 procenata našao kršenje”, kazala je Jelićka.
Naglasila je da bi se stanje popravilo ukoliko bi se zakoni primjenjivali kako treba i bili razrađeni podzakonskim aktima kako treba, zatim angažovale sve službe koje su referentne i roditelji imali odgovorniji odnos.
“Ne mogu da vode djecu u streljane, teretane, ne smiju djeci da daju primjer da će neki problem riješiti novcem, silom”, istakla je Jelić.
Upozorila je da su naše institucije slabe, i da one zavise od trenutnih okolnosti.
“Autonomije nekih institucija kao što su akademske univerzitetske zloupotrebljene su u smislu autonomije pojedinaca koji vode neku od tih inistitucija, i tako je oduvijek bilo”, poručila je Jelićka.
Ona je kazala da je mnogo procesa koji ne stignu do Strazbura, a naročito kada nije bio Ustavni sud funkcionalan.
“Imamo više od tri hiljade postupka po Ustavnoj žalbi koji čekaju na presuđivanje. Imali smo puno pritužbi predstavki sa dužinom suđenja, nepristrasnim nezavisnim suđenjem, u vezi sa zaštitom prava na život, zatim imovina je veliki problem, odnosno pravo na mirno uživanje svojoj imovini, to su najčešće presude, imamo i dvije vezane za rodnu ravnopravnost”, rekla je Jelićka.
Istakla je da su zdavstvene institucije ostale najzdraviji dio društva, da su one pokazale da su nezavisne od politike.
“One funkcionišu i rade i poštuju zakletve da se čovjeku pomogne nediskriminatorno. Moram reći da su ostale najzdraviji dio društva, ali i tu naravno treba izmjena”, poručila je Jelićka.
Istakla je da je upliv političkih interesa svuda u svijetu, te da je ona ušla u sve sfere.