LGBT forum „Progres“ je u periodu od 23. decembra 2022. do 23. marta ove godine Upravi policije podnio 24 prijave za govor mržnje usmjeren protiv LGBTI osoba, saopšteno je iz te organizacije.
U brošuri koju su objavili pod nazivom „Pregled slučajeva govora mržnje i zločina iz mržnje usmjerenih protiv LGBTI zajednice“, navodi se da, sudeći po statistici sudova i obradi pravosnažnih presuda, u Crnoj Gori ne postoje govor mržnje i diskriminacija usmjereni protiv LGBTI osoba, ali da to nema uporišta u stvarnosti.
Crnogorski sudovi su tokom 2022. godine imali u radu 76 predmeta kojima je procesuirana diskriminacija ili drugi oblici napada na pripadnike LGBT zajednice. Od njih je riješeno svega 15, a neriješenih je 61. Tako je podgorički sud od 47 predmeta završio osam, pred budvanskim je bilo devet, a riješili su tri, dok je bjelopoljski sud za prekršaje od 20 predmeta ove vrste riješio četiri.
U brošuri se navodi i da je bilo 60 predmeta u kojima su zahtjevi za pokretanje za prekršajnog postupka podnijeti sudovima za prekršaje u 2022. godini (novi predmeti) i 16 predmeta iz ranijih godina (stari predmeti).
– Na kraju godine završeno je 15 ili 19,74 odsto predmeta – zaključak je LGBT foruma „Progres“ koji je iznešen u brošuri.
Od ukupno 76 predmeta u radu, u četiri predmeta su prekršaji procesuirani u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije, dok su u ostalim predmetima prekršaji procesuirani u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru, ali su isti prepoznati kao prekršaji sa elementima diskriminacije i napada na pripadnike LGBT zajednice.
Ukazali su na izuzetno ozbiljan problem govora mržnje usmjerenog prema LGBTI osobama u Crnoj Gori i odsustvo adekvatnih mehanizama sistemske zaštite za LGBTI osobe, koje su svakodnevno na meti mržnje, diskriminacije i nasilja.
Problematizovana je i činjenica da se njhove prijave procesuiraju po Zakonu o javnom redu i miru, te u tom smislu Sud za prekršaje podnosioca prijave smatra oštećenim, a ne cijelu zajednicu.
– Dodatno, postavlja se pitanje zašto podnosioci prijave Uprave policije opis činjeničnog stanja vežu za okolnosti iz bića prekršajnih djela, odnosno za Zakon o javnom redu i miru i Zakon o prekršajima, a ne za Zakon o zabrani diskriminacije i člana koji se veže za govor mržnje, te se otvara pitanje zašto sudovi ne vraćaju na doradu i prekvalifikaciju takve predmete i da li je cilj presuda stvaranje nepouzdane statistike kakvu danas imamo – istakli su iz te NVO.