Mještanima Biševa medvjedi godinama prave velike štete

Žitelji rožajskog sela Biševo godinama muku muče sa medvjedima, koji im ubijaju stoku, uništavaju košnice i lome stabla sa voćem.

Poljoprivrednik Nemanja Bulatović ističe da ima farmu sa nekih 20 grla i da šest mjeseci provode na otvorenom.

“Zadnje tri četiri godine imam problema sa medvjedima, tri grla već su mi stradala od mečke. Zadnji incident se dogodio prije jedan mjesec, životinja je bila ranjena, a poslije 24 sata je uginula”, priča Bulatović.

Porodica Bulatović živi od proizvodnje sira i mesa. Divlja zvijer nanosi im ogromne gubitke koji, kako tvrde, do sada nijesu adekvatno nadoknađeni.

“2019. godine uginulo mi je grlo od napada mečke, za njega nisam dobio nikakvu oštetu. 2020. grlo koje je stradalo ovdje isto, za njega su mi platili nekih 150 eura iz Ministarstva poljoprivrede”, kaže Bulatović.

Hazbo Honsić, mještanin MZ Biševo dodaje da je jedan krava plaćena koliko jedan dobar pijetao.

Za kratko vrijeme na teritoriji jednog sela stradalo je oko desetak grla stoke. Štetu bi mještani Biševa nekako zaboravili, no plaše se za živote svojih porodica, jer, kako svjedoče medvjede viđaju i u blizini svojih domova.

“Ja lično sam imao dva, tri susreta i to baš na ovim potezima kod Bijele crkve, prema Razdolju”, priča mještanin Senad Čolović.

“Ja imam tri učenika koja svaki dan, 700 do 800 metara, idu pješke kroz šumu do prevoza za školu”, kaže Bulatović.

“Ta divljač sretne dijete. Koliko god smo računali, da nije strašno, ispostavi se drugačije. Sad postaje strašno da ne smiješ otići kad komšija na posjedak”, kaže Čolović.

Biševci traže od nadležnih da zaštite njihove živote i imovinu od divljih životinja. Kažu da su im do sada nuđena rješenja koja su nemoguća ostvariti.

“K’o more medvjedu da zagradi? Stvarno mi nije jasno. U nedostatku hrane oni su dužni da nahrane tu životinju. Divljač, a ne stočari, farmeri i mi”, kaže Hosnić.

Vjeruju da postoji način da se stočari zaštite od šumskog neprijatelja.

“Ima stotinu načina da se te mečke lociraju, da se uspavaju, tako reći da se prebacaju na neko stanište prirodno gdje treba da budu”, kaže Čolović.

I Bulatović je mišljenja da divlju životinju treba uspavati i prebaciti na na neko drugo stanište, gdje nema ljudi i domaćih životinja.

U lokalnom lovačkom udruženju Hajla tvrde da populacija mrkog medvjeda u zadnje tri godine značajno raste.

Prema evidenciji na teritoriji rožajske opštine trenutno živi preko 30 jedinki. Osim poljoprivrednika, u strahu su ove godine bili i sakupljači šumskih plodova kojima je ta djelatnost osnovni izvor prihoda.