Epidemiološka situacija u zemlji je ozbiljna, što se ogleda u povećanom lokalnom širenju virusa ali i lošem nadzoru preporučenih mjera. To je alarm za nadležne da sve raspoložive kapacitete aktiviraju kako bi se spriječila veća šteta – kazala je u intervjuu za Pobjedu pomoćnica ministra zdravlja Crne Gore i šefica Operativnog štaba NKT-a prof. dr Vesna Miranović.
Prema njenim riječima, izvjesno je da se nalazimo u epidemijskom piku, te će samo 7-10 dana odgovornog ponašanja i poštovanja propisanih mjera učiniti da se vratimo u normalne životne tokove koje u proteklom periodu, ipak, determiniše kovid-19.
Govoreći o eventualnom „zaključavanju gradova“, Miranović je kazala da ukoliko dođe do masovnijeg obolijevanja i popunjavanja više od 50 odsto postojećih kovid kreveta, moraće se razmotriti i ta mogućnost.
POBJEDA: Kako u ovom trenutku ocjenjujete epidemiološku situaciju u Crnoj Gori?
MIRANOVIĆ: Epidemiološka situacija u Crnoj Gori je veoma ozbiljna, pogotovo u dva grada: Beranama i Nikšiću. Takva epidemiološka kriza zahtijeva ozbiljnu svakodnevnu analizu stanja koju sa velikom posvećenošću vrši Institut za javno zdravlje i na osnovu dobijenih podataka procjenjuje odnos između preduzetih mjera i ostvarenih efekata. Trenutne analize pokazuju disproporciju između preporučenih mjera i ishoda, što se ogleda u progredirajućoj lokalnoj transmisiji i lošem nadzoru nad preporučenim mjerama. To je razlog za alarm svim nadležnim državnim institucijama da podignu sve raspoložive kapacitete stave ih u funkciju sprečavanja veće štete. To je alarm i za pojedince da preispitaju sopstveni odgovor na izazove.
POBJEDA: S obzirom na to da je broj zaraženih prilično alarmantan, da li možemo kazati da je taj pik već u toku?
MIRANOVIĆ: Sasvim je izvjesno da se nalazimo u epidemijskom piku. Svakodnevni izvještaji o velikom broju novooboljelih nesumnjivo govori tome u prilog. To ne znači da se treba prepustiti panici. Naprotiv! Pravi je trenutak da pokažemo sposobnost da se nosimo sa ozbiljnim izazovima. Tajna dobrog kriznog menadžmenta je u sprečavanju da loše postane gore. Samo 7-10 dana odgovornog ponašanja i poštovanja propisanih mjera učiniće da se vratimo u normalne životne tokove koje je kreirao kovid-19.
POBJEDA: Kada se može očekivati drugi talas, odnosno da li se ovo što se sada dešava definiše kao produžetak prvog talasa pandemije? Što stručnjaci očekuju od preklapanja korona virusa i gripa, jesmo li spremni za taj scenario?
MIRANOVIĆ: Sa početkom jesenjih dana, najkasnije do kraja oktobra, slijedi suočavanje sa virusom gripa koji će dodatno doprinijeti usložnjavanju već složene epidemiološke situacije. Bićemo u prilici da se borimo sa dvostrukom epidemijom: sezonskog gripa i kovid-19. Još ne znamo hoće li nam zaraza kovid-19 povećati šanse za zarazu gripom, ali ćemo biti definitivno ranjiviji zbog djelovanja virusne infekcije koja oštećuje tkivo u našem respiratornom traktu, što će odbranu od one druge učiniti težom. Istraživanja pokazuju da je moguće oboljeti od obje respiratorne bolesti u isto vrijeme, što može dovesti do ozbiljnih oštećenja pluća, dužeg trajanja bolesti, pojave složenijih komplikacija, pa čak i smrti. Simptomi gripa i kovid-19 su veoma slični, te je ispravno i pravovremeno dijagnosticiranje još jedan od izazova sa kojima se suočavamo ove godine. I jedan i drugi virus se prenose direktno, sa čovjeka na čovjeka i kapljicama u vazduhu. S druge strane, postoje epidemiološke i kliničke razlike: bolesnici s gripom mogu biti asimptomatski zbog razvijene imunosti, bolest je blaga do umjerena kod većine bolesnika s gripom, dok većina bolesnika s kovidom-19 razvija simptome u roku od 5 do 7 dana od infekcije i ona može imati ozbiljan tok.
Napredne tehnologije omogućile su poboljšano otkrivanje uzročnika respiratornih infekcija, čak i testova koji omogućavaju istovremeno otkrivanje višestrukih respiratornih virusa iz kliničkog uzorka u kratkom vremenu. U međuvremenu, dok opisane dijagnostičke tehnike ne budu dostupnije, vakcina protiv gripa se preporučuje zdravstvenim radnicima i pripadnicima rizičnih grupa, što će makar malo pojednostaviti rad kliničara u periodu preklapanja epidemije gripa i kovida-19.
Niko ne može predvidjeti koliko će ozbiljna biti sezona gripa. Ipak, ima i dobrih vijesti iz južnih zemalja, poput Australije, Novog Zelanda i Čilea, gdje se sezona gripa upravo završava sa iznenađujuće niskom stopom obolijevanja. Razlog je taj što su ove vlade dosljedno primijenile efikasne strategije za kontrolu korona virusa – socijalna distanca, insistiranje na fizičkoj distanci, pranje ruku i nošenje maski. Ponovo se, dakle, vraćamo značaju preventivnih mjera koje nas mogu zaštititi i od jednog i od drugog virusa. Dok ne shvatimo da se sa korona virusom za sada možemo boriti samo korištenjem maske, nećemo biti u stanju da zaštitimo ni sebe, ni druge.
POBJEDA: U prethodnom periodu zatvoreni su bili Rožaje, Tuzi, kao i dio Podgorice, Vrela ribnička… Da li nas, ukoliko se ovakva situacija nastavi, očekuje nešto slično, odnosno koji kriterijumi treba da budu ispunjeni da bi pojedini gradovi ili naselja bili u karantinu?
MIRANOVIĆ: Analize Instituta za javno zdravlje pokazuju da je učešće mladih ljudi u ukupnom broju oboljelih veoma visoko, te je broj hospitalizovanih pacijenata srazmjerno mali u odnosu na broj oboljelih. To je razlog što kao kriterijum za eventualno ,,zaključavanje“ nećemo koristiti broj oboljelih, već stepen opterećenosti zdravstvenog sistema, odnosno popunjenost kovid kreveta u zdravstvenim ustanovama. Novi sastav Kriznog medicinskog štaba je procijenio da unutar zdravstvenog sistema, u samim bolnicama, postoji mogućnost za dodatno proširenje kapaciteta za kovid krevete do brojke od 700, što odlaže potrebu za formiranjem privremenih bolnica i racionalno koristi postojeći dragocjeni zdravstveni kadar. Ukoliko dođe do masovnijeg obolijevanja i popunjavanja više od 50 odsto postojećih kovid kreveta, razmotriće se mogućnost ,,zaključavanja“. Ovo će biti krajnja mjera za koju, nadam se, neće biti potrebe. Pristalice smo pridržavanja preporuka SZO koja zastupa ,,mekši“ pristup koji nudi suživot sa virusom uz pridržavanje propisanih mjera. Tvrdim da, ukoliko poštujemo mjere koje smo donijeli, neće biti potrebe za bilo kakvim dodatnim restrikcijama koje guše posustalu privredu i dovode građane do ruba egzistencije. Rješenje problema je u uzdržanosti koja nije svojstvena ljudskom temperamentu, ali njeno odsustvo može ozbiljno ugroziti život, zdravlje, ekonomiju i, u krajnjem, opstanak u širem smislu.
POBJEDA: Dio javnosti ima pritužbe na rad NKT-a, prvenstveno na način kako se donose mjere ali i kako se prati njihovo sprovođenje. Kako to komentarišete, što je to NKT mogao da učini bolje i u kom dijelu je to tijelo možda moglo da bude efikasnije?
MIRANOVIĆ: NKT je do sada održao 66 sjednica i donio više od 150 naredbi. Posljednjih sedam mjeseci smo u stalnom zasijedanju. Jedan dio tih odluka je proizvodio i značajne ekonomske efekte u smislu slabljenja privrednih aktivnosti, ali je primarni cilj uvijek bio isti: očuvanje zdravlja i života ljudi. Nije bilo lako zatvoriti grad od 15.000 stanovnika na period od tri sedmice i zaustaviti širenje infekcije. Još se svi sjećamo tišine na ulicama Tuzi koja je zavladala uvođenjem mjera.
Međutim, kako je kriza izazvana pandemijom dramatično uticala na svjetsku ekonomiju i druge aspekte življenja, preporuke za ponašanje u odnosu na restriktivne mjere koje nam je revnosno prenosila Svjetska zdravstvena organizacija, a i uporedna praksa u svijetu koju smo u kontinuitetu pratili, ukazivali su na potrebu revizije stavova. Samo stanje krajnje potrebe se smatra opravdanim za „lockdown“. Takav stav je podrazumijevao bezuslovno i bezpogovorno prihvatanje novih obrazaca ponašanja u odsustvu dovoljno dugog perioda za adaptaciju stanovništva na novonastalu situaciju. Tu se desio disbalans između očekivanja stanovništva od NKT i osjećaja stanovnika da ovo tijelo nameće neodržive uslove za život sa virusom. Sa nivoa sociološke fenomenologije, jasno je da svaka novina koja uvodi restrikcije u svakodnevnu rutinu građana, izaziva određeni nivo otpora. Sjetimo se samo uvođenja obaveze vezivanja pojaseva u automobilima, ili zabranu pušenja u zatvorenom prostoru. Novi modeli ponašanja sa kovid-19 epidemijom su mnogostruko složeniji i zahtjevniji i traže duže vrijeme za usvajanje. To je činjenica koja je bila veliki izazov za efikasnije djelovanje NKT-a.
POBJEDA: Kakvu biste poruku građanima poslali, kako da se nose sa epidemijom i svime što je prati?
MIRANOVIĆ: Prolazimo kroz najradikalniju transformaciju koju je svijet ikad vidio. Ljudi su u isto vrijeme prestrašeni, uzbuđeni, depresivni, njihove nade iznevjerene.
Ogromnu nadu polažem u snagu pojedinca i njegovu odlučnost da sačuva sebe i druge od sebe. Lična odgovornost je istinska mudrost. Kada nismo u stanju da mijenjamo okolnosti, preostaje nam jedino da mijenjamo sebe. To je najduži, ali najbezbjedniji put.
POBJEDA: Kada će biti instaliran novi PCR aparat? KCCG uskoro će da otvori laboratoriju, kada se otvaranje očekuje i koliko stručnjaka će tu raditi?
MIRANOVIĆ: Sjetimo se skromnih početaka Instituta za javno zdravlje u sprovođenju PCR dijagnostike na novi korona virus. Bili smo izuzetno ponosni na 40-50 obrađenih testova dnevno. Sada Institut za javno zdravlje obradi i više od 950 uzoraka na novi korona virus, a ukupan broj obrađenih uzoraka od početka epidemije prelazi 70.000, što je 11 odsto od ukupne crnogorske populacije. Sjajan rezultat! Nažalost, kada se javi nagli skok novooboljelih, uz obaveze redovnog servisiranja drugih potreba građana (sportisti, studenti koji se školuju u inostranstvu, pripreme za operativne zahvate, pomorci,..), desi se da u sistemu dođe do zastoja koji se prevazilaze upućivanjem testova na obradu u druge zemlje. Da se takve situacije ne bi ponavljale, Institut za javno zdravlje je uputio Vladi Crne Gore zahtjev za nabavku još jednog PCR aparata. Takođe, Klinički centar Crne Gore je u postupku nabavke aparata za PCR dijagnostiku. Očekuje se da on bude pušten u pogon do kraja oktobra. U radu na novom aparatu će učestvovati dio već postojećeg kadra, a biće angažovan dodatni kadar. U Kliničkom centru će se obrađivati pacijenti iz bolničkih ustanova, te će Institut za javno zdravlje moći sve svoje kapacitete da stavi u funkciju obrade oboljelih i njihovih kontakata po uputu iz domova zdravlja.
POBJEDA: Kad se očekuje vakcina protiv korona virusa? Crna Gora se, kako je ranije saopštio ministar zdravlja Kenan Hrapović prijavila za vakcinu? Na čijoj smo listi čekanja ?
MIRANOVIĆ: Kovid-19 je natjerao svijet da poveća kapacitet proizvodnje vakcina i istraži nove načine izrade vakcina. Postoji više od 150 kompanija koje rade na vakcini. Ako ovakvu infrastrukturu i kulturu kreativnog razmišljanja učinimo održivom, to će biti nasljeđe neprocjenjive vrijednosti za pandemije koje slijede.
Svjetska zdravstvena organizacija je na čelu međunarodne inicijative koju sprovodi sa partnerima – alijansama već uključenim u istraživanje vakcina – GAVI i CEPI. Svjetska zdravstvena organizacija je naš kredibilni, dugogodišnji partner, koja nam nudi ovaj mehanizam podrške kao ujedinjeni odgovor na pandemiju kovid-19, svim državama (i malim i velikim, i bogatim i siromašnim) da imaju istu mogućnost i isti pristup vakcini koja dokaže da je uspješna u borbi protiv ovog virusa. ,,Jednak pristup za sve“ bio bi osnovni moto ovog procesa. Crna Gora je još ranije iskazala zainteresovanost da učestvuje u ovom mehanizmu nabavke buduće vakcine. Trenutno su relevantne institucije Crne Gore u fazi pravnog usaglašavanja akata sa predstavnicima inicijative i nadamo se pronalasku zajedničkog rješenja kako bi sve pravne pretpostavke bile na obostranu korist.
Pronalaženje najefikasnije vakcine je samo jedan dio rješenja problema. Nakon toga slijedi njena proizvodnja i distribucija što je složen i dugotrajan proces. Mi stajemo u red na vrijeme i stvaramo šansu da vakcinu dobijemo kada i drugi u svijetu. Kada god to bilo.