Petak, 26 Aprila, 2024
Rubrika:

Ljubav, ljudi-slogan devetog Montenegro Prajda

''Naš poziv je otvoren za sve koji će šireći ljubav i dobre namjere, šetati sa nama nezastrašeni mržnjom kao nemilosrdnim neprijateljem ljudskosti'', poruka je Ilića

Slogan devetog Montenegro Prajda je „Ljubav, ljudi!“, jer je ona najveći čin otpora, plamen koji budi sve ostalo, a poziv da 16. oktobra budu na Prajdu, otvoren je za sve koji će, šireći ljubav i dobre namjere, šetati Podgoricom nezastrašeni mržnjom kao nemilosrdnim neprijateljem ljudskosti.

To je poruka članova Organizacionog odbora Montenegro Prajda, a jedan od njih Nikola Ilić, kazao je da su se danas, kada su sjenke mržnje u mnogim srcima i domovima, u crnogorskoj zajednici kojom vlada opšte nezadvoljstvo i nasuprot brojnim preprekama u društvu, okrenuli zadacima koje nalaže zdrav razum i suštinska potreba za slobodom.

„U tom prostoru koji bojimo našim bojama, vječita inspiracija nam je LJUBAV, a sada, i tema Devetog Montenegro Prajda. U znaku ljubavi, pozivamo sve one koje nikakav postojeći trenutak ne može poništiti ni uznemiriti, na Prajd, 16. oktobra u Podgorici. Naš poziv je otvoren za sve koji će šireći ljubav i dobre namjere, šetati sa nama nezastrašeni mržnjom kao nemilosrdnim neprijateljem ljudskosti“, poruka je Ilića.

Podstaknuti uspjehom iz prethodne godine – početkom primjene Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, kao i prvim istopolnim vjenčanjima, poručio je da slave svoju neprestanu i nepokolebljivu borbu za ljudska prava.

„U susret jubilarnom, desetom Prajdu, želimo da ohrabrimo one kojima ljubav nije prigodna riječ, već je vuku kao nepodnošljivo breme, one koji izazivaju bol u našim srcima, da nam se pridruže u šetnji za LJUBAV koja će nas sve osloboditi“, rekao je Ilić u PR Centru.

Za njega je ljubav najveći čin otpora i revolucija sama po sebi.

„Dok su nam uporno osporavali seksualnost, zdrav razum, osnovna ljudska prava i slobode, ljubav nam jedino nikada nijesu mogli oduzeti. U naša četiri zida i u našim glavama, ljubav je ostala plamen koji budi sve ostalo. Nekad snažna toliko da razara, nekad nježna i blaga, ali uvijek oslobađajuća. Prkosi svim pravilima, mijenja koncepte ispravnog, ne poznaje okvire, niti mari za norme. Ova, tako važna riječ, nije poziv na revoluciju – ljubav je revolucija sama po sebi“, kazao je Ilić.

Iz ljubavi prema njemu (njoj, njima), prema istom (istoj, istima) kao nama, rodio se, kako je objasnio, bunt- prvo kao iskra, a onda kao divlja vatra, kao strast i kao želja.

„Iz te ljubavi buntovnički se rodila i naša ljubav prema nama samima. Kroz tu ljubav naučili smo koliko vrijedimo i koliko nijesmo sami. Naučili smo da pripadamo sebi i jedni drugima. Ljubav je ono što mi hoćemo zato što su naše odluke proizašle iz naših osjećanja“, poruka je Ilića.

Smatra da je ljubav riječ koja motiviše, stanje koje budi i daje snagu da „zahtjevamo više i bolje, za sebe, i za druge – one tihe, u sijenci i još uvijek neosnažene“.

„Ljubav je pružanje prostora i davanje podrške. Ona prožima iznutra, a isijava spolja. Dok god postoji to što volimo, postojaće u nama i želja da se za taj cilj borimo – kao buntovnici i kao ljubavnici. Promjena podstaknuta ljubavlju, tom vječnom “mašinom” pobune, je istinska i uvjerljiva“, ispričao je Ilić.

Kult ljubavi je, prema njegovim riječima, trajan kao ovaj svijet i svjež kao avangarda.

„Ona korača umjetnčkim i političkim scenama kao bič svemu što navodi na osporavanje slobode i rađa bunt. Zato ustajale norme i okoštala pravila uvijek bivaju srušena i poništena pred beskrajnom snagom ljubavi“, jasan je Ilić.

Članica Organizacionog odbora Montenegro Prajda, Marija Jovanović, kazala je da ovogodišnjim Prajdom zahtjevaju potpunu i dosljednu primjenu Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.

„Zahtijevamo hitno omogućavanje pristupa zdravstvenoj zaštiti svim transrodnim i interpolnim osobama, naročito u odnosu na rješavanje dugogodišnjeg problema nestašice hormonske terapije koja je ključna za naše fizičko i psihičko zdravlje, ali i naše  društveno prihvatanje“, rekla ej Jovanović.

Traže, kako je dodala, snažnije ulaganje napora na suzbijanju diskriminacije i nasilja nad LGBTIQ osobama, a naročito u odnosu na na povećanje govora mržnje i retoriku u javnom prostoru koji mržnju neutemeljeno opravdava.

„Zato pozivamo medije da adekvatno izvještavaju i prenose takve govore te da im svojim objavama ne doprinose. Zahtijevamo omogućavanje promjene oznake roda u ličnim dokumentima za sve transrodne i interpolne osobe, zasnovano na samoodređenju kroz kreiranje i usvajanje Zakona o rodnom identitetu.Shodno analizi o načinu medijskog izvještavanja o LGBTIQ osobama za 2020. godinu koji neosporivo ukazuje na pad i kvaliteta i kvantiteta kad je navedeno izvještavanje u pitanju, zahtjevamo od medija da ubuduće budu što inkluzivniji kada su LGBTIQ teme u pitanju“, poručila je Jovanović.

Zahtijevamo, kako je rekla i da nadležne institucije adresiraju problem ekonomske  neizvjesnosti LGBTIQ osoba i da mi „kao osjetljiva društvena grupa budemo uvršteni u prioritete socijalne politike i politike aktivnog zapošljavanja“.

„Pozivamo na jednakost u sudskoj zaštiti i pravdu u slučajevima nasilja nad LGBTIQ osobama. Suočeni sa jezivim poricanjem odgovornosti i u slučajevima nasilja nad ženama zahtijevamo da nadležne institucije prepoznaju nedostatke sistema zaštite svih žrtava nasilja i da preispitaju neadekvatnu praksu koja je prije samo nekoliko dana još jednu mladu ženu koštala života“, rekla je Jovanović.

Od institucija traže beskompromisno i proaktivno postupanje usmjereno iznad svega ka zaštiti žrtava.

„Dosta je bilo neadekvatnog procesuiranja ovakvih slučajeva, neka pravda bude jednaka za sve“, jasna je Jovanović.

Pozdravila je napore svih koji stoje uz njih odupirući se mržnji, nerazumijevanju, neprihvatanju i nasilju.

„Pozdravljamo sve pripadnike i pripadnice naše zajednice koji ustaju i žive svoj život slobodno i samim tim bivaju i dio borbe za slobodu svih nas.Pozdravljamo sve institucionalne i zakonodavne napore koji su nam omogućili da uživamo neka od prava koja nam pripadaju. Pozdravljamo sve koji nas prihvataju i koji sa nama žive borbu za bolje društvo, za društvo koje uvažava različitosti, za društvo sa ljudskim likom“, zaključila je Jovanović.

Član Organizacionog odbora Montenegro Prajda, Miloš Knežević, rekao je da devetim Montenegro Prajdom žele ljubav, žele da Prajd svi zajedno ispune pozitivnim emocijama, energijom i porukama.

„Želimo proslavu ljubavi koja je konačno i pravno prepoznata. Želimo da adresiramo homofobiju – da identifikujemo problematične tačke zajednice, otkrijemo sebe iznova i pozovemo na ljubav, da zajednica prekine samoizolaciju i boravak u začaranom krugu.Želimo ljubav umjesto mržnje koja nas okružuje u javnom diskursu, medijima i svuda oko nas“, rekao je Knežević.

Žele, kako je rekao, da su važni mimo spoljnopolitičkih ciljeva Crne Gore, Evropske unije i unutrašnjih političkih igara.

„Želimo da Crna Gora istinski adresira probleme na koje ukazujemo. Želimo jednakost svih građana – bez obzira na izgled, seksualnost, rod, vjeru, naciju, boju kože, identitet bilo koje vrste. Ne želimo da bilo ko u ovom društvu živi na mrvicama: prava, mrvicama pravde, mrvicama priznanja. Želimo da širimo poruke ljubavi, zajedništva i slobode i pokažemo da je kvir borba zapravo pokazatelj ljubavi prema cijelom društvu“, riječi su Kneževića.

Poručio je da hoće da rade na dobrobiti svih– radi poboljšanja društva „ZA SVE NAS“ uz Prajd kao simbol otpora svemu što jedno društvo čini neslobodnim.

„Želimo da Prajd dožive SVI, a ne samo kvir zajednica. Želimo da poruke podrške ne budu deklarativne. Ne želimo aplauze pukim pozivima na toleranciju i poštovanje ljudskih prava, na tvrdnje da je različitost OK. Mi znamo da smo OK, znamo da je zajednica kojoj pripadamo OK, znamo da su različitosti OK. Ne želimo samo toleranciju, želimo apsolutnu i bezuslovnu jednakost, poštovanje i želimo prihvatanje. Volimo isto. Želimo isto. Zaslužujemo isto. Ujedinimo se“, poruka je Kneževića.

Naveo je da i ove godine Montenegro prajd prati bogat kulturno-umjetnički program Nedjelje ponosa koja počinje u ponedjeljak, 11. oktobra.

„Neđelja ponosa počinje sa otvaranjem Prajd marketa u Drop in centru i otvaranjem izložbe fotografija Ivana Velimirovića u konceptualnom prostoru  “201”. Organizovaće se književno veče na kojem će biti promovisane najnovije kratke priče sa regionalnih konkursa ,,Write Queer”. U saradnji sa Crnogorskom kinotekom, premijerno će biti prikazana dva kratka filma sa kvir tematikom ,,Ječam žela” i “Ja sam simbol otpora”.

Pored kulturnih događaja, predviđene su brojne aktivnosti za LGBTIQ zajednicu, kao što su radionice, speed dating, kuvanje i crtanje, i pub quiz. Ove aktivnosti će se organizuju u Drop-in centru tokom cijele Neđelje ponosa“, rekao je Knežević.

Dolazak na povorku je predviđen 16. oktobra od 15 sati kod spomenika kralju Nikoli u Podgorici.

„Od spomenika, okupljeni će kretati bulevarom Sv. Petra Cetinjskog, proći ulicom Stanka Dragojevića, Bokeškom i ulicom Slobode, nakon čega će se vratiti kod spomenika kralju Nikoli“, naveo je Knežević.

Najavio je i prvu kvir žurku nakon dvije godine, koja će biti organizovana nakon Povorke ponosa.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari