U Crnoj Gori su u posljednjih pet godina dodijeljene desetine uglavnom privremenih dozvola za rad doktorima iz Rusije, a manjim dijelom iz Ukrajine i Turske.
No, iz Stomatološke komore upozoravaju da nije mali broj onih koji liječe “na crno”.
“Veliki je priliv doktora iz drugih zemalja, naročito iz Rusije, Ukrajine i Turske, koji rade bez licence”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Stomatološke komore Vladimir Jovetić.
Upravo se iz ovih država u Crnu Goru posljednjih godina, a pogotovo od početka ruske agresije na Ukrajinu februara 2022., doselio veliki broj građana, među kojima i onih sa medicinskim obrazovanjem.
Kazne do 20.000, inspekcija ne vidi “rad na crno”
Iz Uprave za inspekcijske poslove kažu da njihovi zdravstveni inspektori do sada nisu utvrdili rad “na crno”.
“U prethodnom periodu inspektori nisu konstatovali rad bez licence ruskih, ukrajinskih i turskih državljana u ovim oblastima”, kazali su za RSE iz Uprave.
Predsjednik Stomatološke komore ističe da inspektori imaju ograničenja u radu, jer mogu da kontrolišu samo zvanične ordinacije, ali ne i privatne prostore poput stanova u kojima se one najčešće radi “na crno”.
Doktor koji radi bez dozvole može biti kažnjen do 2.000 eura, a zdravstvena ustanova u kojoj radi i do 20.000 eura.
Šta je potrebno za licencu ?
Zdravstvene komore strancima dodjeljuju stalne ili privremene, jednogodišnje dozvole, odnosno licence za rad. Dodjeljuju se i licence “po pozivu ustanove” za koje nijesu neophodne dozvole za privremeni boravak u Crnoj Gori.
Za licencu je, između ostalog, potrebna fakultetska diploma, dokaz o priznavanju inostrane diplome, specijalizacije ili subspecijalizacije, položen stručni ispit… Za crnogorskog stomatologa ona košta 150, a za stranog, na period od godinu, osam puta više – 1.200 eura.
Ljekarska komora je od avgusta 2021. godine izdala 11 privremenih licenci ruskim i tri ukrajinskim doktorima, dok su dva turska dobila licencu “po pozivu ustanove”.
Farmaceutska komora je u posljednjih pet godina izdala 14 privremenih dozvola ruskim doktorima, dok nije bilo zahtjeva od njihovih ukrajinskih i turskih kolega.
Oni dominantno rade u privatnim zdravstvenim ustanovama.U Podgorici je posljednjih godina otvoreno i nekoliko stomatoloških ambulanti u vlasništvu turskih državljana.
Crna Gora je, inače, po procentu doktora na 1.000 stanovnika ispod svjetskog prosjeka i suočava se sa problemom odliva kadra.
Stranci umjesto nedostajućeg domaćeg kadra ?
Radovan Nikolić, načelnik Direkcije za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, za RSE je kazao da su vrata crnogorskog zdravstva otvorena za sve medicinske radnike:
“I znatno razvijenije zemlje primaju zdravstvene radnike, pa zašto bi izuzetak bila i Crna Gora”. No, kako je kazao inspekcija će bez izuzetka kažnjavati one koji nemaju licencu.
Iz Farmaceutske komore ocjenjuju da “zapošljavanje farmaceuta koji nisu naši državljani doprinosi rješavanju nedostatka tog kadra” u Crnoj Gori.
U Ljekarskoj pak smatraju da se “problem nedostatka kadra u crnogorskom zdravstvu, ne može, ni djelimično, riješiti na ovaj način”.
Kad je u pitanju stomatologija Jovetić kaže da Crnoj Gori “ne nedostaje stručnog kadra u bilo kojoj stomatološkoj oblasti “.
Štaviše, na biru rada, prema podacima Zavoda za zapošljavanje dostavljenim RSE, posao traži pedesetak doktora stomatologije.
Da bi se zaštitili crnogorski stomatolozi, iz komore tražili su i da se Zakonom privremeno obustavi izdavanje licenci za rad strancima.
“Obustava izdavanja privremenih licenci strancima je teško ostvariva. Ministarstvo zdravlja nam za sad nije prihvailo taj prijedlog”, kazali su iz Stomatološke komore za RSE.
Problem licenci po pozivu
Predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore (SDMCG) Milena Popović Samardžić ukazuje na problem izdavanja “licence po pozivu ustanove” jer su Zakonom propisana samo dva uslova, što ograničava kontrolnu funkciju komore.
Prvi, da je zdravstvenom radniku od strane matične države izdata licenca za određenu oblast i drugi da ima poziv neke zdravstvene ustanove u Crnoj Gori registrovanoj za tu oblast.
Kao primjer navodi da je komora tako dužna da izda licencu kako kardiologu koji je nakon fakulteta završio četvorogodišnju specijalizaciju iz interne medicine i dvogodišnju užu specijalizaciju iz kardiologije:
“Ali i zdravstvenom radniku iz Rusije koje je, nakon fakulteta prošao šestomjesečnu obuku iz oblasti kardiologije, na osnovu koje mu je nadležno tijelo u matičnoj državi izdalo dozvolu za rad iz ove oblasti”.
Ona poručuje da bi ovaj problem trebalo riješiti kroz izmjene Zakona.
I poznavanje jezika jedan od problema
Jedan od uslova za dodjelu licence strancima je i dokaz o poznavanju crnogorskog jezika.
“Veliki problem je i činjenica da je njihovo poznavanje crnogorskog jezika nedovoljno za adekvatnu komunikaciju sa pacijentom”, upozoravaju iz Ljekarske komore.
Kako ističu, nije propisan određeni stepen poznavanja jezika, negoaktuelna formulacija omogućava da se dozvola izda strancima koji donesu sertifikat na kom je naznačeno “poznavanje crnogorskog jezika na osnovnom nivou”.
Ministarstvo zdravlja radi na izmjenama Zakona, koje uključuje i predlog da stepen poznavanja jezika bude na veoma visokom C1 nivou, uz izuzetke za one koji su angažvani na edukaciji i koji rade u privatnoj praksi.