Vlada je utvrdila Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti koji će, kako su kazali, obezbijediti bolju organizaciju, povezanost i efikasnije funkcionisanje sistema zdravstvene zaštite po svim nivoima, kroz informaciono uvezivanje.
Iz Vlade su kazali da je predmet tog zakona organizacija, sprovođenje i pružanje zdravstvene zaštite, prava i dužnosti građana u ostvarivanju zdravstvene zaštite kao i društvena briga za zdravlje građana.
Kako su dodali, predmet zakona su i prava i obaveze zdravstvenih radnika i saradnika, kontrola kvaliteta zdravstvene zaštite, kao i druga pitanja od značaja za funkcionisanje zdravstvene zaštite.
Navodi se da je značajna novina koja se uvodi tim zakonom digitalno zdravstvo.
“Digitalizacijom zdravstvenog sistema, omogućiće se upotreba mobilnih uređaja za prikupljanje opštih i kliničkih podataka o pacijentu, prenos tih podataka zdravstvenim radnicima i pacijentima”, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, digitalizcijom će se omogućiti i praćenje medicinskih parametara pacijenta na daljinu, kao i pružanje zdravstvenih usluga na daljinu u slučajevima kad se zdravstveni radnik i pacijent ili dva zdravstvena radnika ne nalaze na istoj lokaciji.
“Takođe, novina je pružanje zdravstvenih usluga putem telemedicine, i uspostavljanje komunikacione infrastrukture za bezbjednu razmjenu zdravstvenih informacija”, rekli su iz Vlade.
Oni su pojasnili da telemedicina obuhvata praćenje zdravstvenog stanja pacijenta na daljinu, konsultativne zdravstvene usluge, preventivnu djelatnost u zdravstvu, dijagnostičke i terapijske postupke zasnovane na podacima koji se odnose na zdravstveno stanje pacijenta dostupnim putem informaciono-komunikacionih tehnologija.
Iz Vlade su rekli da je značajna novina pružanje stomatoloških zdravstvenih usluga preko školskog stomatologa djeci do 18 godina.
Dodaje se da će se ta usluga ostvarivati preko domova zdravlja, odnosno ambulanti koje će biti locirane u vaspitno obrazovnim ustanovama po teritorijalnoj pripadnosti, pa će na taj način djeci biti dostupnija stomatološka zdravstvena zaštita.
Iz Vlade su rekli da je i novina vraćanje medicine rada u javni sektor.
“Medicina rada je veoma bitna karika u sistemu zdravstvene zaštite. Vraćanjem te grane medicine u javni sektor obezbijediće se adekvatna zdravstvena zaštita zaposlenih, kao i utvrđivanje radne sposobnosti u skladu sa utvrđenim standardima”, kaže se u saopštenju.
Iz Vlade su naveli da su specijalisti medicine rada deficitaran kadar u zdravstvenom sistemu Crne Gore.
Cilj je, kako se dodaje, da se predloženim zakonskim rješenjem stvore uslovi da se planiranom dinamikom dodjeljuju specijalizacije iz te oblasti i tako obezbijedi nedostajući specijalistički kadar za oblast medicine rada i odgovarajuće zdravstvene usluge, posebno kada su u pitanju profesionalna oboljenja.
Iz Vlade su rekli da je predloženo zakonsko rješenje da se dopunski rad zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika ograniči, na način da je dozvoljen u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština i u jednoj zdravstvenoj ustanovi čiji osnivač pravno ili fizičko lice.
Prema njihovim riječima, to zakonsko rješenje ima za cilj da se dopunski rad samo organiči, ali ne i ukine.
“Kod takvog zakonskog rješenja, cijenjeno je iskustvo u razvijenijim zemljama, gdje je taj vid rada restriktivnije uređen”, navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, data je mogućnost da zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik može da bira u kom sektoru će da ostvaruje dodatni prihod dopunskim radom, u skladu sa ovim zakonom.
Iz Vlade su rekli da je jedna od predloženih novina uvođenje u zdravstveni sistem privatne prakse kao oblika pružanja zdravstvenih usluga.
“To znači da zdravstveni radnik koji nije u radnom odnosu, odnosno ne obavlja drugu samostalnu djelatnost ili je korisnik starosne penzije, može samostalno da obavlja zdravstvenu djelatnost, da se registruje kao preduzetnik i pruža zdravstvene usluge pod propisanim uslovima”, kazali su iz Vlade.
Tim zakonom je, kako se navodi, prepoznata potreba da se i svim privrednim subjektima koji se bave uslugama turizma omogući da pružaju usluge zdravstvene zaštite koje obuhvataju dijagnostičke i terapijske postupke, zdravstvenu njegu, postupke medicinske rehabilitacije i usluge medicinskog wellnes turizma.
“Dat je i osnov za donošenje podzakonskog akta kojim će se bliže razraditi ovaj segment”, navodi se u saopštenju.
Iz Vlade su rekli da je cilj tog zakona usklađeno djelovanje javnog i privatnog sektora.
“A to znači da svi subjekti u sistemu obavljaju zdravstvenu djelatnost pod jednakim uslovima, da mogu ako to bude potreba javnog zdravstva, da budu dio zdravstvene mreže u kojoj građani ostvaruju usluge na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja, zaključivanjem ugovora o pružanju zdravstvenih usluga sa Fondom za zdravstveno osiguranje”, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, jedan od glavnih ciljeva je i da se bolje iskoriste postojeći kapaciteti i prošire zdravstvene usluga koje se pružaju pacijentima na primarnom nivou zdravstvene zaštite.
Iz Vlade su rekli da će predložena rješenja donijeti značajne benefite za sve subjekte u zdravstvenom sistemu.
Navodi se da će zdravstvena zaštita biti dostupnija, bolje organizovana, informaciono povezana po svim nivoima, i teritorijalno bolje uvezana, između ostalog i transformacijom opšte bolnice u Beranama u Kliničko-bolnički centar i Opšte bolnice u Kotoru u Kliničko-bolnički centar koji su prepoznati Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova.
“Ministarstvo zdravlja, sa predloženim rješenjima stavlja akcenat na kvalitet pruženih usluga i stvara uslove za sve subjekte u zdravstvenom sistemu da budu informaciono povezani i na taj način imaju pristup zdravstvenim podacima pacijenta u cilju pružanja kvalitetnije zdravstvene zaštite”, rekli su iz Vlade.
Vlada je na sjednici usvojila Informaciju o preusmjeravanju preostalih sredstava Crne Gore iz NATO Povjerilačkog fonda za Nacionalnu vojsku Avganistana.
Navodi se da s obzirom na to da projekti koji su povlačili sredstva iz Fonda nijesu završeni do kraja, ili su planirani a nijesu započeti, dogovoreno je da države samostalno odluče kako će sa njima raspolagati.
Crna Gora, kako se dodaje, na svom računu raspolaže sa 747 hiljade USD.
“Odlučeno je da se 500 hiljada USD preusmjeri za Sveobuhvatni paket pomoći za Ukrajinu, a 247 hiljada USD za Inicijativu za jačanje odbrambenih i bezbjednosnih kapaciteta, čiji projekti se odnose i na razvoj otpornosti i odbrambenih sposobnosti Bosne i Hercegovine”, kaže se u saopštenju.