Nedjelja, 14 Jula, 2024
Rubrika:

KOMEMORACIJA POVODOM SMRTI MILENKA PEROVIĆA: Životom i djelom je potvrđivao svoju privrženost Crnoj Gori, za njega je to bilo etičko pitanje

''Crna je Gora imala vazdašnju nesreću pomanjkanja institucija i osmišljene naučne, kulturne i nacionalne politike. Baš kao što je istovremeno imala i sreću da ima ljude čiji su intelektualni obzori uspijevali nadići skučene granice improvizatorskog bavljenja naukom i kulturom, ljude, dakle, koji su svojom vizijom i predanim radom nadomještali odsustvo ustanova bivajući sami institucije. Jedan od njih bio je i prof. Milenko Perović'', poručio je Radoman

Komemoracija povodom smrti Milenka A. Perovića održana je danas na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju.

Perović je preminuo u utorak u Novom Sadu u 74. godini, nakon kraće i teške bolesti. Bio je istaknuti intelektualac, predśednik Crnogorskog PEN centra, predśednik UO Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i predsjednik Odbora za očuvanje Crnogorske pravoslavne crkve.

Od Perovića danas su se oprostili brojni prijatelji i poštovaoci, a na komemoraciji su govorili dekan FCJK Aleksandar Radoman, književnik Miodrag Popović i profesor FCJK Adnan Čirgić.

Radoman je kazao da je prof. Perović svoje bogato naučno i obrazovno iskustvo, s gotovo očinskom skrbi, dijelio s mlađom generacijom montenegrista, a svoj autoritet nesebično koristio da ustanovu zaštiti od svakovrsnih udara spolja.

”Kad se prije tri godine nanovo otvorila Pandorina kutija, a Crna Gora počela kliziti u otvoreni fašizam, Perović se prihvatio još jednoga važnog zadatka – obnove Crnogorskoga PEN centra, kao ustanove koja je članica najprestižnije međunarodne asocijacije pisaca i esejista. Crnogorski PEN centar je u protekle tri godine, otkako je na njegovu čelu bio prof. Perović, postao važna uporišna tačka otpora klerikalizaciji i fašizaciji društva, ali i važna karika komunikacije sa svijetom zahvaljujući kojoj su svjedočanstva o progonima pisaca, novinara i intelektualaca koji kritikuju režim te atacima na sekularni i multikulturni karakter Crne Gore dospjela na brojne relevantne međunarodne adrese”, rekao je Radoman.

Da umjesto svetosavskih predikaonica na crnogorskome državnome univerzitetu danas imamo valjane katedre društvenih nauka, kako napominje, ”Perovićeve naučne monografije bile bi ključna literatura studijskoga programa za filozofiju a njegovi eseji nezaobilazno štivo na katedrama za istoriju, sociologiju i kulturnu antropologiju”.

”Da umjesto Rektorovog Instituta za napredne studije Crna Gora ima Institut društvenih nauka, čije je osnivanje svojevremeno inicirao upravo prof. Perović, brojni eseji prof. Milenka Perovića mogli bi poslužiti kao sinopsis za izradu serioznih naučnih projekata ili osnova za izradu doktorskih disertacija”, kazao je Radoman.

”Crna je Gora imala vazdašnju nesreću pomanjkanja institucija i osmišljene naučne, kulturne i nacionalne politike. Baš kao što je istovremeno imala i sreću da ima ljude čiji su intelektualni obzori uspijevali nadići skučene granice improvizatorskog bavljenja naukom i kulturom, ljude, dakle, koji su svojom vizijom i predanim radom nadomještali odsustvo ustanova bivajući sami institucije. Jedan od njih bio je i prof. Milenko Perović, čiji su rezultati ostvareni u prostoru društvenih i humanističkih nauka te u domenu društvenoga aktivizma uvjerljiva zaloga da će se, kad prebrodimo ove najnovije Scile i Haribde, crnogorsko društvo moći nanovo izgraditi na valjanim temeljima čije su koordinate iscrtane knjigama prof. Perovića”, rekao je Radoman.

On je poručio da je profesor Milenko Perović bio je vodeća ličnost u domenu društvenih i humanističkih nauka u Crnoj Gori i intelektualna savjest ovoga društva.

”Djelo  Milenka Perovića u temeljima je ove ustanove i služi kao putokaz kako treba hoditi naučnim stazama, ali i kao podśećanje kako časno, mudro i bastašno braniti crnogorski identitet i temeljne vrijednosti crnogorskoga društva”, kazao je Radoman.

Borba neprestana

Miodrag Popović je istakao da je uvijek bio fasciniran željom za ”borbom neprestanom” koja Milenka Perovića nije napuštila ni u poznim godinama.

”Uvijek je govorio da je Crna Gora neuništiva kao i da je makar 50 puta u toku svoje hiljadugodišnje istorije bila u ozbiljnom opasnostima nestajanja, koja su bila mnogo ozbiljnija nego ono što se desilo 30. avgusta. Perović nije bio samo mislilac već i čovjek praktične mudrosti i odličan organizator, o čemu govore brojni poduhvati koje je inicirao. Životom i djelom je potvrđivao svoju privrženost Crnoj Gori i to je za njega bilo prije svega etičko pitanje”, kazao je Popović.

Naveo je da Milenko Perović nije uzmicao ni nakon okupacije Crne Gore 30. avgusta, pa je, kako je poručio, ”njegova smrt veliki gubitak za Crnu Goru i njenu naciju koja je izgubila čvrstog intelektualca evropskih svjetonazora”.

Čirgić je podsjetio da je Perović bio ”britki polemičar i neumoljivi kritičar svih onih koji su svoj rad podređivali beogradskim interesima”.

”Nema sumnje da su na vijest o njegovoj smrti odahnuli oni koji su bili na meti njegovih kritika. Milenko je bio kolumnista sa najdužim stažom u Crnoj Gori i teško bi se mogao naći aspekt koji nije obrađen u njegovim kolumnama. Posljednjih godina smo ga čitali na Portalu Aktuelno svake subote, a kad su počele da izostaju njegove kolumne, krili smo od dušmana da je bolestan, da mu se ne naslade. Iza sebe je Milenko Perović ostavio veliko djelo, porodicu, obnovljeni PEN centar i FCJK koji će ga se sa ponosom sjećati”, rekao je Čirgić.

Jedan od najvećih crnogorskih intelektualaca

Perović je bio doktor filozofije, osnivač i prvi šef Katedre za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Većinu svojih knjiga i radova posvetio je problematici istorije filozofije, etike i praktičke filozofije. Hegelova filozofija je bila njegova stalna filozofska preokupacija.

Perović je bio višegodišnji kolumnista Portala Aktuelno, a upravo je naša medijska kuća bila izdavač njegove posljednje knjige ”Filozofija panađura”.

Perović je bio ne samo jedan od najvećih crnogorskih intelektualaca, već se dubina njegove filozofske misli isticala u čitavom regionu i šire. Pamtiće se njegov neumorni pregalački duh i neizmjerna posvećenost Crnoj Gori. Iza Perovića ostaju brojna djela čiji ćemo značaj za crnogorsko intelektualno-istorijsko utemeljenje tek spoznati u godinama koje dolaze.

Bio je predsjednik Crnogorsko PEN centra, predsjednik UO fakulteta za crnogorski jezik i književnost, redovni član DANU, Predśednik Odbora za očuvanje CPC, istaknuti publicista koji je iza sebe ostavio preko 700 kolumnističkih članaka i 23 knjige.

Rodio se u Vrbasu 14. novembra 1950. godine, u kome je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Studije filozofije završava u Beogradu 1974. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Vrijednosni sistem i moralna svijest malograđanstva”, pod mentorstvom Milana Kangrge, odbranio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1984. godine.

Od 1987. godine, kada je izabran za docenta filozofije, do odlaska u penziju 2016. godine radio je kao profesor filozofskih predmeta (etika, filozofija njemačkog idealizma, praktička filozofija, antička filozofija, filozofija prava, filozofija ekonomije) na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

Osnovao je Studijsku grupu za filozofiju i Katedru, a potom i Odsjek za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 1988. godine.

Utemeljio je magistarske i doktorske studije filozofije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Suosnivač je filozofskog časopisa „Arhe” koji izlazi na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu od 2004. godine.

Suosnivač je Bioetičkog društva Srbije koje djeluje od 2008. godine.

Bio je predsjednik Komisije za standardizaciju crnogorskog jezika koja je 2010. godine objavila Pravopis crnogorskoga jezika i Gramatiku crnogorskoga jezika.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

2 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Teksviler
28.12.2023-16:36 16:36

Na dostojanstven nacin oprostismo se od velikana.Njegove rijeci o neunistivosti nase zemlje ostace urezane u dusu svih koji je iskreno vole

Tihana
28.12.2023-19:00 19:00

Veliki veliki gubitak za CG.