Odluka ruske vlade da napravi listu takozvanih neprijateljskih država nije iznenađenje, ali je svakako apsurdno pribjegavati takvom činu u nedostatku argumenata kojima se može braniti agresija na Ukrajinu, kojoj svjedočimo – kazao je za Pobjedu ambasador Nebojša Kaluđerović, nekadašnji šef crnogorske diplomatije.
Ističe da je teško razumjeti da se države koje su stale u odbranu teritorijalnog integriteta i suvereniteta jedne nezavisne države i članice Ujedinjenih nacija proglašavaju neprijateljskim i upozorava da postoji opravdana, „sve izraženija bojazan da ovakvim potezom Rusija šalje poruku da front koji je otvorila neće biti usmjeren samo na Ukrajinu“.
Kaluđerović smatra da je od značaja za Crnu Goru i njenu evropsku budućnost što je na listi Rusije, ali i dodaje da djeluje cinično stavljanje naše zemlje na listu ,,neprijateljskih država prema Rusiji“, kada je poznato koje je poteze povlačila zvanična Moskva prema vlasti u Podgorici.
– To što smo na spisku Kremlja zvuči malo cinično, pogotovo u svjetlu činjenica što je sa te strane rađeno izravno protiv Crne Gore, pogotovo od 2016. godine do danas – dodaje Kaluđerović.
POSLJEDICE MOGU BITI OZBILJNE
Vlada Ruske Federacije odobrila je spisak stranih država i teritorija koje vrše „neprijateljske akcije protiv Rusije“, a među tim zemljama je i Crna Gora.
Kako su javile agencije, premijer Mihail Mišustin potpisao je dekret u kome se na listi nalaze države Evropske unije, Australija, Andora, Ujedinjeno Kraljevstvo, Angvila, Britanska Djevičanska Ostrva, Gibraltar.
Na listi su i Island, Kanada, Monako, Mikronezija, Novi Zeland, Norveška, Južna Koreja, San Marino, Singapur, SAD, Tajvan, Ukrajina, Švajcarska i Japan.
Od balkanskih država na spisku su Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Spisak zemalja
Crna Gora se nakon agresije Rusije na Ukrajinu pridružila svim restriktivnim mjerama, među kojima je osam paketa individualnih i ekonomskih sankcija koje je Evropska unija usvojila protiv ove zemlje.
– Teško je razumjeti da proglašavate ogromnu većinu zemalja neprijateljskim zbog toga što su vas osudile za kršenje međunarodnog prava, kršenje Povelje Ujedinjenih nacija, kršenje svih međunarodnih dokumenata, jer ste izvršili agresiju na jednu zemlju. I sad to što su sve te države stale principijelno protiv agresije vi uzimate kao povod da te zemlje proglašavate neprijateljskim. To nema logike – kategoričan je Kaluđerović.
Upozorava i da, kada ovoliki broj država neka zemlja kvalifikuje kao neprijateljske, to nosi mnogo ozbiljnih opasnosti.
– Uključuje i određeni opseg mjera koje se mogu usmjeriti prema takozvanim neprijateljskim državama – dodaje naš sagovornik.
Naglašava da ga raduje jasna opredijeljenost crnogorskog društva da stane uz zemlje Evropske unije i NATO saveza.
– Mi dobro znamo cijenu slobode i zato me raduje da je bar dio odlazeće vlasti ostao vjeran zaštiti međunarodnog prava i u punoj mjeri iskazao solidarnost sa EU i NATO, odnosno sa davno uspostavljenom politikom prethodne vlasti na međunarodnom planu – rekao je Kaluđerović.
PONOSNI NA SVOJ IZBOR
Ni za poslanika Demokratske partije socijalista, ranijeg ministra odbrane Predraga Boškovića potez Rusije nije neočekivan.
– Prisustvujemo novoj preraspodjeli odnosa u aktuelnom svjetskom poretku i svaka država nalazi se pred izborom. Taj izbor prije svega odnosi se na sistem vrijednosti kojem želimo da pripadamo i na koji želimo da se ugledamo – rekao je on za Pobjedu.
Crna Gora je, poručio je Bošković, napravila izbor i izabrala multietničku demokratiju, vladavinu prava, građanski koncept, antifašističke tekovine i evropski put razvoja.
– Takve vrijednosti u potpunoj su suprotnosti sa politikom zvanične Moskve trenutno i zato je prirodno da se Crna Gora našla na listi neprijatelja autokratskog režima – ocijenio je on, uz poruku da će vrijeme pokazati da možemo biti ponosni na izbor koji je naša država napravila.
Upozorio je i da Balkan za predsjednika Rusije Vladimira Putina sada postaje najbolja zona za destrukciju u Evropi i da ovom regionu prijeti opasnost od otvaranja sukoba.
– Milorad Dodik jedan je od glavnih igrača Kremlja na Balkanu. Nesporno je i da je Demokratski front u Crnoj Gori njihov odani sljedbenik. Veliki problem je što oni nijesu samo simpatizeri politike Rusije, nego su dobro instruisani kako da se ostvare ruski interesi u ovom regionu – rekao je Bošković za N1.
Direktorica Socijaldemokrata Irma Nišić kaže da iako u partiji odluku Rusije smatraju neprikladnom, nijesu iznenađeni da se Crna Gora našla na njihovom spisku neprijateljskih država.
– Crna Gora je prepoznata u regiji i šire kao država koja ima dugu tradiciju dobrih i kvalitetnih međudržavnih odnosa, a takav je bio i sa Rusijom, s kojom osim tradicionalnih prijateljskih imamo i ekonomske odnose. Nezavisno od toga, Crna Gora kao članica NATO-a i zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, nije imala apsolutno nikakvu dilemu da li da osudi neprimjerenu brutalnu agresiju i povredu teritorijalnog integriteta Ukrajine, jer ne možemo podržavati rješavanje bilo kojeg sukoba ratom, uz jasno kršenje međunarodnog prava – poručila je Nišić.
Krajem februara, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, kako je 1. marta saopštilo Ministarstvo vanjskih poslova, Crna Gora se pridružila svim restriktivnim mjerama, među kojima je osam paketa individualnih i ekonomskih sankcija koje je Evropska unija usvojila protiv Rusije.
Uvedenim mjerama pogođeni su politički, ekonomski i lični interesi aktivnih učesnika u kršenju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, a na listi sankcija kojima se pridružila Crna Gora su, pored ostalih, i predsjednik Rusije Vladimir Putin i šef diplomatije Sergej Lavrov.
– Navedenim odlukama, Crna Gora nastavlja svoju politiku stoprocentne usaglašenosti sa politikom EU. Još važnije, njima na djelu pokazujemo svoju solidarnost sa Ukrajinom, kao i riješenost da, sa ostalim partnerima i širokim spektrom država međunarodne zajednice, damo svoj doprinos ponovnom uspostavljanju mira u Evropi – saopšteno je tada.
Picula: Bezbjednosne službe da osujete pokušaj destabilizacije Crne Gore
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula kazao je da se naša zemlja odlukom da podrži zapadne partnere u sankcijama protiv Rusije našla u časnom društvu onih koji drže do poštovanja načela međunarodnog poretka temeljenog na miru i međunarodnim sporazumima.
Putin, istakao je on u izjavi za CdM, vjerovatno nije očekivao tako širok blok zemalja koje se protive njegovoj agresiji.
Na pitanje da li ovo može da znači pojačane aktivnosti Rusije na destabilizaciji Crne Gore i regiona, Picula je kazao da je nezahvalno prognozirati daljnji razvoj događaja.
Ipak, naglasio je, da se nada da će crnogorske bezbjednosne službe i politički akteri učiniti sve u svojoj moći da pokušaje takvih aktivnosti osujete, kao što su učinile prošle sedmice uručenjem note o proglašenju jednog diplomate Ambasade Ruske Federacije personom non grata u Crnoj Gori.
– Smatram da će za stabilnost Crne Gore biti važno da se proces formiranja nove vlade provede transparentno i u adekvatnom, skorom roku – poručio je on.
Odgovarajući na pitanje koliko je u ovim okolnostima važno što je Crna Gora članica NATO, Picula je parafrazirao član 5 NATO sporazuma, koji kaže da ukoliko jedna od članica postane žrtva oružanog napada, druge članice to mogu smatrati napadom na sebe i pomoći napadnutoj članici u samoodbrani.
– U ovoj situaciji globalne nestabilnosti, nezabilježene od vrhunca Hladnog rata iznimno važno je da zemlje s ograničenim odbrambenim kapacitetima koji proizilaze iz njihove veličine imaju ovakvu vrstu jemstva odbrane – zaključio je Picula.