Biznismen Duško Knežević pokušao je u poslu izgradnje Atlas kapital centra da prevari kraljevsku porodicu Al Nahijan iz Abu Dabia tražeći, između ostalog, da se 5.000 kvadrata poslovnog prostora i 120 garažnih mjesta ostavi za njegovog “tihog poslovnog partnera”, tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića, piše današnja Pobjeda.
Kada je njegova prevara otkrivena, kao i dodatne mahinacije sa napumpavanjem troškova gradnje, Kneževićeva poslovna imperija je uzdrmana unutar vrha crnogorske vlasti, a trajno srušen njegov kredibilitet kod većih inostranih investitora.
Osim unosnog profita od partnerstva sa Arapima, Duško Knežević je očito tragao i za ekstraprofitom od poznanstva sa Đukanovićem, ali i od velikih građevinskih radova čije je troškove lažirao.
Prema informacijama Pobjede, šeiku Zaid bin Sultan Al Nahjanu, vlasniku Capital Investmenta i njegovom timu učinili su se naduvani troškovi za izgradnju tadašnjeg Atlas kapital centra, sadašnje Kapital plaze, pa su angažovali revizorsku kući PricewaterhouseCoopers da uradi ekspertizu troškova.
Nakon njihovog izvještaja, počeli su pregovori koji su završeni oduzimanjem udjela Kneževiću. Prema informacijama tog lista, za uvođenje slabe struje, na primjer, podizvođač je tražio oko pola miliona, a Knežević je Capital Investmentu fakturisao milion i po. Finansijska istraga trajala je godinu i zaključena je tako što je Knežević dobio otpremninu i zakupio tri parking mjesta i prostor za poslovnicu banke.
Atlas grupa ostala je bez udjela od 23 odsto u Atlas kapital centru, jer nije poštovan dogovor iz partnerskog odnosa, a osim na kašnjenje u gradnji Arapi su se žalili da je bez njihovog znanja neadekvatno potrošeno više miliona eura, javile su Vijesti početkom aprila 2014. godine i navele da su se Arapi zbog ovoga obraćali i tadašnjem premijeru Milu Đukanoviću.
Stvari su bile još gore od ove šture informacije. Knežević je pokušao prevaru uz lukavo poturanje navodne “provizije” za tadašnjeg crnogorskog premijera, a Đukanović je bio šokiran “povjerljivim” informacijama da Knežević, koristeći njegovo ime, pokušava da praktično reketira porodicu Al Nahijan.
Da bi dobio potvrdu informacija o prevari, Đukanović se, prema više domaćih izvora, direktno interesovao kod tadašnje ambasadorke UAE u Podgorici Hafse Al Ulame da li je tačno da je Knežević tražio pet hiljada kvadrata prostora i 120 garažnih mjesta u sadašnjoj Kapital plazi u njegovo ime. U novčanom iznosu, Knežević je trebalo da bude “dobar” oko 26.000.000 eura, samo na osnovu lažnog pozivanja na ime Đukanovića.
Kad je ambasadorka to, nakon konsultacija sa Abu Dabijem potvrdila, Đukanović se suočio sa Kneževićem u njegovoj kancelariji. Od tada su se, tvrde izvori Pobjede, zaledili Đukanovićevi i Kneževićevi odnosi.
Pobjeda je iz kabineta Đukanovića pokušala da dobije zvaničnu potvrdu, ali do zaključenja ovog broja nije stigla potvrda informacije koja je prethodno došla iz tri nezavisna izvora.
Kasnije će se, u drugom projektu, bjelodano vidjeti kako je Knežević poslovao i sa drugim potencijalno velikim stranim investitorom iz Azerbejdžana. Naime, vlasnici kompanije Kaspia property bili su zainteresovani za projekat “Punto Mimoza” i za njegov razvoj su pozajmili Kneževiću 12,5 miliona eura pod garancijom Atlas banke, saznaje Pobjeda. Novac je pozajmljen sredinom januara 2014. godine.
Knežević je kazao da mu novac treba da isplati dotadašnje vlasnike dijela zemljišta na rtu Kobila i da podmiri neke administrativne troškove sa državom. No, zloupotrijebio je povjerenje investitora i pozajmicu iskoristio za druge potrebe, rečeno je Pobjedi.
Kad su shvatili da ih budući poslovni partner zavlači i kad je do njih stigla vijest o problemima koje sa Kneževićem ima kraljevska porodica iz Abu Dabija Al Nahijan, vlasnici Kaspie registrovane u Dubaiju su odustali od projekta.
Problem je izbio kad je Knežević odbio da im vrati pozajmljeni novac, tvrdeći da je garancija Atlas banke fiktivna. Banka je, međutim, morala da na osnovu pravosnažne sudske presude krajem prošle godine isplati vlasnicima Kaspie 15,2 miliona eura. Kako Knežević nije vratio taj novac, banka se našla u problemima i u njoj su uvedene privremene mjere.
Advokat Kaspie Kirjakos Skordis rekao je Pobjedi prošle sedmice da Knežević nikad nije sporio da je uzeo novac, ali je neprekidno pokušavao da im proda hotel koji njih nije zanimao.
Knežević je kupio 85 odsto akcijskog kapitala firme “Kobila corporation” od Milivoja Zečevića, osnivača firmi Cyvas u Beogradu, na Kipru i u Moskvi. Ova posljednja bila je angažovana za izvođenje radova na terminalu aerodroma Domadedovo u Moskvi. Predstavništvo Cyvasa sa Kipra u Podgorici sada je u blokadi 3.388 dana za 1,3 miliona eura.
Knežević je preko Atlas investa, svoje ključne firme, osnovao kćerku firmu Rt Mimoza. Sada je Atlas invest 63 dana u blokadi za 13 hiljada eura i duguje 87 hiljada eura poreza. I Rt Mimoza je blokirana, jer 177 dana nije platila 11 hiljada eura, dok je Mimoza invest, koja se u panamskim papirima vodi kao osnivač Mimoza complex ltd, u blokadi 59 dana za šest I hiljada eura. Osnivač Mimoza complexa ltd je Petar Knežević, rođak Duška Kneževića, a našao se u aferi Panamski papiri, kad je mreža novinara otkrila zloupotrebe preko of šor kompanija.
Mimoza complex je ubirala profit od of šor firme Mimoza complex ltd sa Djevičanskih ostrva. Dakle, projekat još nije ni startovao, a Duško Knežević je razvio mrežu of šor firmi za prikrivanje tokova novca. Morao je, međutim, da plati opštini četiri miliona duga za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i tada je najavio investiciju od 190 miliona eura, u šta ni opštinari nijesu vjerovali.
Oni nemaju partnera za projekat, ni riješena svojinska prava. Uz to, koliko je meni poznato, sve iz postojećih ugovora je prekršeno, pa i kad bi našli partnera moralo bi sve nanovo da prođe kroz Skupštinu Crne Gore kazao je tadašnji potpredsjednik za komunalna pitanja Herceg Novog Mladen Rostović Monitoru sredinom avgusta 2015. godine.
Maja Velimirović-Petrović, potpredsjednica Atlas grupe za razvoj, najavila je da treba uraditi novu plansku dokumentaciju i novi projekat u skladu sa savremenim tendencijama, odnosno da će se fazno graditi tri turistička naselja. Nakon prvih kontakata sa Azerbejdžancima, Knežević je povećao vrijednost projekta na pola milijarde, ali Punto Mimoza nikad nije stigao do parlamenta.
Kad je u julu 2017. Knežević najavio da su u toku pregovori sa partnerima iz Azije, mislio je na Husaina Sajvanija, vlasnika kompanije Damac iz Abu Dabija. On je u avgustu 2017. posjetio Crnu Goru i obišao lokacije u Dubovici, Buljarici, Luštici i Punto Mimozu, koja mu se najviše dopala, jer je u blizini Kupara, gdje je htio da kupi bivše vojne hotele.
Sajvani je u Crnu Goru došao i krajem januara prošle godine, ali na kraju ništa nije bilo od posla. Prema informacijama Pobjede, trebalo je da Knežević zakup na 15 godina nad parcelom produži na 90, kao i da se aneksom ugovora omogući da kupci stanova dobiju vlasničko pravo, kao što se radi u Porto Montenegru, Luštica Beju i Portonovom.
Najvažniji, međutim, razlog za odustajanje od projekta za Sajvanija je bila reputacija Kneževića u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Pročulo se da se Kaspia tuži sa Kneževićem za 12,5 miliona eura, koje su mu dali najvećim dijelom na ruke, uz potvrdu i garanciju Atlas banke, kao i kako su u poslu s njim prošli Al Nahijani. Finale ove priče za sada je krivična prijava koju je protiv Duška Kneževića i bivšeg direktora Atlas banke Đorđa Đurđića podnijelo Specijalno tužilaštvo, jer su banku oštetili za 15 miliona eura.