Pet osoba privedeno je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog porodičnog nasilja od 14. marta do 3. aprila – od kada je Nacionalno koordinaciono tijelo Vlade Crne Gore uvelo mjere zbog epidemije korona virusa. Prema podacima Sigurne ženske kuće u posljednih 20 dana javilo se 11 žena koje su trpjele neki oblik nasilja.
Ljiljana Raičević, izvršna direktorica NVO Sigurna ženska kuća, govoreći o nasilju u vrijeme izolacije, kazala je da je od prijavljenih slučajeva, samo u tri kontaktirana policija.
– U nekoliko slučajeva žene su se predomislile, i povukle prijave, svjesne da nemaju gdje nego da se ponovo vrate i žive sa nasilnikom. Ali dobile su uputstva i brojeve telefona na koje mogu da se jave ako se nasilje ponovi. Veoma je važno da policija brzo izađe na teren i razgovara sa nasilnikom, predoči mu mogućnost kazne, a i žrtvama da krajnje precizna uputstva – kazala je Raičević.
Posljedice
Raičević objašnjava da posljedice nasilja u vrijeme izolacije mogu biti trajne.
– Ako su djeca dovoljno velika da mogu da shvate da je poziv policiji od izuzetne važnosti, treba sa njima razgovarati i reći im da 122 može brzo da prekine lanac nasilja. Djeca su u ovim slučajevima najvećie žrtve, a na njih nasilnici ne misle. Znamo da u vrijeme kada svi treba da ostanemo u kućama, često dom nije sigurno mjesto za žene koje žive u nasilju. Pozivi na samoizolaciju i pojačane mjere izolacije, uključujući i potpunu zabranu kretanja, mogu imati direktan negativni učinak na žene, djecu i starije osobe koje su izložene nasilju u porodičnom kontekstu i drugim oblicima rodno zasnovanog nasilja – navela je ona
Raičević navodi da su mjere usmjerene na očuvanje bezbjednosti od virusa, usporavanje njegovog širenja i omogućavanje da se naši zdravstveni sistemi mogu sa tim nositi.
– Moramo, ipak, biti svjesni da ograničavanje kretanja daje počiniocima nasilja dodatnu moć i kontrolu. Nema jednog, jedinstvenog rješenja za sve žene koje doživljavaju ili bi mogle da dožive nasilje u porodici u ovim okolnostima (koje se iz dana u dan mijenjaju). Svakako, žene treba da zovu policiju u svakom slučaju nasilja, posebno kada je situacija ozbiljna. Treba da sačuvaju kontakte ili da naprave dogovore sa susjedima, rođacima, prijateljima – osobama od povjerenja – u slučaju hitne potrebe – navodi sagovornica.
Prema njenim riječima, Sigurna ženska kuća stoji im na raspolaganju za sve informacije.
– Dobijamo dosta poziva od žena koje su nam se i prije javljale koje kažu da svađe počinju iznenada i bez vidljivog razloga. Preovladava psihičko nasilje za koje one znaju da se može prijaviti, a one žene koje trpe fizičko nasilje odlučuju da ne traže medicinsku pomoć zbog straha od zaraze… Sigurne kuće za žrtve nasilja u porodici u nekim regijama su već prestale sa prijemom novih korisnica, jer osoblje nije sigurno kako da se nosi sa rizicima od infekcije – istakla je Raičević.
Sklonište Sigurne ženske kuće, navodi Raičević, otvoreno je i još ima praznih kreveta.
– Za sada nije bilo potrebe za sklanjanje žena i djece i možemo još uvijek da preko telefona, mejla ili Fejsbuka dajemo korisne savjete i brojeve telefona koji su im potrebni. Sada dajemo prednost ovoj vrsti podrške, ali to još nosi mnoge rizike za žene koje se nalaze u neposrednoj blizini počinilaca nasilja. Ne smijemo zaboraviti da će ekonomske posljedice pandemije, kao što je gubitak posla ili prihoda snažno pogoditi žene na način da će ih učiniti finansijski ovisnim ili će pogoršati njihovu finansijsku ovisnost, i smanjiti im mogućnosti da se odvoje od počinilaca nasilja – priča ona.
Iako su režimi izolacije i zabrana u vrijeme epidemije strogi, ona je dodala da nije zabranjeno bježati i poručila žrtvama nasilja da u situaciji ozbiljne opasnosti od nasilja pozovu policiju, jave se Sigurnoj ženskoj kući ili Centru za socijalni rad.
Eskalacija
Da je porodično nasilje eskaliralo od kad su uvedene mjere za sprečavanje virusa, potvrdila je psihološkinja Branka Nikočević. Glavni uzročnici su, smatra ona, strah, bijes i nervoza.
– Upoznata sam sa podatkom da je od trenutka kada su uvedene nacionalne mjere i broj poziva žena koje su žrtve nasilja porastao. Ovakav podatak možemo očekivati, uzimajući u obzir da sada i nasilnici provode mnogo više vremena kod kuće sa svojom porodicom. Uz to možemo očekivati i da ga bude u onim porodicama u kojima do sada nije zabilježeno. Svjedoci smo da je u proteklom periodu veliki broj ljudi i ostao bez posla, te da će u ovim porodicama biti prisutan i strah i stres mnogo većeg inteziteta. Ukoliko ranije nijesmo razvili strategije za uspješno prevazilaženje stresa, a još uz to smo sada u izolaciji, vrlo je vjerovatno da će neki pojedinci reagovati burno i nasilno na novonastale okolnosti – kazala je Nikočević.
Naša sagovornica objašnjava da je trenutno ključna komunikacija među partnerima i prevencija eskaliranja konflikta.
– Neophodno je kvalitetno zajedničko vrijeme, razgovor o aktuelnim poteškoćama, mapiranje ključnih potreba kao i mehanizmi i strategije za njihovo zadovoljenje. Bijes kao disfunkcionalnu emociju neophodno je odmah prepoznati i raditi na njenoj redukciji, nikako ne treba produbljivati komunikaciju dok je jedan od sagovornika u ovom stanju. Postoje razne tehnike za kontrolu bijesa – duboko disanje, redovno fizičko vježbanje, zapisivanje na papiru svih misli koje u trenutku bijesa prolaze kroz glavu, identifikovanje situacija koje nas dovode do bijesa. Pomognite nekom-napravite spisak starijih komšija, pa bar jednoj osobi pomognite da ostane kod kuće. Ukoliko se postigne obostrano razumijevanje i izražavanje osjećanja i potreba na asertivan način uz uvažavanje i poštovanje ličnosti sagovornika, konflikt može biti riješen na nenasilan način – objašnjava Nikočević.
Strah
U onim porodicama u kojima je nasilje i ranije bilo prisutno, kako navodi, strah i bespomoćnost koje žrtva sada osjeća su mnogo jači jer je mala mogućnost da će žrtva moći odmah da se obrati za pomoć.
– Vjerujem da žrtvi prolaze kroz glavu misli ,,sada će svi na nas zaboraviti; institucije su zatvorene, ne može mi niko pružiti pomoć; svi su okupirani sprečavanjem širenja virusa, nema niko rješenje za moj problem i mnoge druge“. Sve ove misli, uz često ponavljanje pojačavaju strah, tugu i bespomoćnost, i smanjuju mogućnost za funkcionalno ponašanje i traženje pomoći. Neophodno je prekinuti začarani krug misli koje nas sprečavaju da racionalno djelujemo, i da znamo da i dalje možemo dobiti pomoć na adresama koje su i ranije bile aktivne – kazala je ona.
Nikočević se osvrnula i na novonastalnu situaciju i mjere koje su uvedene kako bi se spriječilo širenje korona virusa.
– Usljed novonastale situacije, neophodno je prije svega biti usmjeren na naše ponašanje koje podrazumijeva držati socijalnu distancu i poštovati preporuke i smjernice Vlade CG. Ako znamo da virus može ugroziti naše zdravlje, a kod nekih rizičnih grupa i izazvati smrt, normalno je i prirodno da osjećamo strah zbog čega ćemo se pridržavati preporučenih mjera. Anksioznost se može javiti u različitim oblicima i različitom intezitetu. Od blage neprijatnosti, može doći i do intenzivnih paničnih napada (lupanje srca, drhtavica, vrtoglavica, znojenje, osjećaj gušenja, strah od umiranja) zbog čega je neophodno na vrijeme prepoznati simptome i preduzeti mjere da ih spriječimo. Ono što najćešće u ovim situacijama preporučujemo jesu vježbe relaksacije, najčešće su to vježbe abdominalnog disanja u periodu do 30 minuta svakog dana, vježbe opustanja mišića, tjelesne vježbe ili pak naučite da prepoznate kada će nastupiti panična scena i nagradite sebe afirmativnim izjavama: „Ja mogu da naučim da se nosim sa ovim“ – navela je Nikočević.
Preporuke
Naša sagovornica dala je i preporuke kako provoditi vrijeme u izolaciji.
– U zavisnosti od toga sa kim živite i gdje (kuća, stan, selo, grad) treba i organizovati vrijeme. S obzirom na to da je ovo novo stanje za sve nas, jako je važno unutar porodice ili ukoliko živite sami putem telefonskog/video-poziva sa drugima verbalizovati svoja osjećanja i govoriti o tome šta vas brine, zbog čega ste uplašeni, šta vam ovo stanje donosi, a šta ste izgubili, dakle održavati kontakte socijalne i razgovarati. Na taj način pokazujemo da upravljamo svojim ponašanjem i emocijama i da ih adekvatno prepoznajemo nasuprot potiskivanju koje nije produktivno, a koje se u krajnjem može negativno odraziti na naš imuni sistem. Veoma je važna i struktura dana, raspored aktivnosti i i njihovo sprovođenje – kaže ona.
U vremenu izolacije, kako je kazala, treba izbjegavati rutinu, a uvesti neke nove sadržaje kao što su razne vještine i jezici.
– Mislim da je lijepo i nekako zabilježiti ovaj period na kreativan način, u znak sjećanja na borbe koje smo dobili, naše snage i jačanje samopouzdanja (zajedničke fotografije, pisani planovi aktivnosti, dnevnici, proizvodi koje su rezultat novih vještina. Veoma je važno strpljenje, i znanje da će i ovo proći. Kao što sam i rekla neophodna je ogromna energija, strpljenje, kreativnost i struktura. Veoma je važno napraviti plan aktivnosti, potruditi se da djeca isprate školsko gradivo kao i vannastavne aktivnosti, i provođenje kvalitetnog vremena sa djecom – ističe sagovornica.
Na kraju dana, njena preporuka je da sa djetetom porazgovaraju o tome kako se osjeća, o čemu razmišlja, kako je provelo dan, i da li postoji nešto što ga brine.
– Savjetovala bih roditeljima da isključe djecu kada su razgovori za odrasle – novčana primanja, strah i briga zbog posljedica, ekonomska kriza, statistički podaci ili eventualna hronična bolest u porodici, a da ih uključe kada se planiraju dnevne zajedničke aktivnosti, da se uvaže i njihovi predlozi i da svi imaju zadatak smisliti neku novu igru. Naravno, mislim da je od velikog značaja i da roditelji imaju bar sat vremena samo za sebe, kako bi bili zadovoljniji i redukovali stres, a samim tim i porodični odnosi biće mnogo više relaksirani – kazala je ona.
Držati se instrukcija
Nikočević je poručila građanima da slušaju preporuke Instituta za javno zdravlje i Vlade Crne Gore, da ih poštuju i budu disciplinovani.
– Uz to trenutno u Crnoj Gori postoji nekoliko sjajnih servisa za pružanje psihosocijalne podrške građanima, na kojima rade stručna lica (psiholozi, psihoterapeuti, psihijatri) i koje ukoliko imate poteškoća da se sami izborite sa aktuelnom situacijom možete pozvati. Ne postoje promašena pitanja i manje važna ili manje adekvatna, svi se sa ovim suočavamo prvi put i podrška stručnih lica je i te kako važna. Brojevi na koje se možete obratiti je 1555 u periodu od 10-19 h – Klinički centar, 069 19 44 76 – Crveni krst Crne Gore, 020/ 481-929 i 067/074 – 135 -Dom zdravlja Podgorica svakog dana od 7-21 h. Svi pozivi su besplatni – saopštila je ona.
U Baru povećano nasilje u porodici
Policajci u Baru ovih dana bilježe i povećanje broja krivičnih djela u oblasti nasilje u porodici.
– Izdvojio bih dva slučaja. Jedan događaj zabilježen je u Crmnici u selu Trnovo, gdje je došlo do upotrebe hladnog oruža, pri čemu je jedno lice zadobilo povrede. Drugi slučaj vezan je za naselje Šušanj, gdje je počinilac upotrijebio vatreno oružje. U oba slučaja, brzom intervencijom policijskih službenika, počinioci su lišeni slobode i procesuirani nadležnim tužiocima – kaže zamjenik komandira stanice policije u Baru Vladimir Baković.