Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
Boban Batrićević, crnogorski istoričar suočava se sa sudskim procesom u Crnoj Gori zbog izražavanja svojih stavova u kolumni objavljenoj na portalu Antena M. U svojoj kolumni, Batrićević je kritički pisao o ponašanju sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, optužujući ih za propovijedanje srpskog nacionalizma umjesto vjere Hristove. Između ostalog, kritikovao je i slavljenje ratnih zločinaca Draže Mihailovića i Pavla Đurišića i poruke visokih predstavnika militantne SPC-a. Situacija oko suđenja Batrićeviću je izazvala pažnju javnosti i medija. Više medija i nevladinih organizacija zatražilo je da se suđenje održi u sudnici dovoljno velikoj da primi sve zainteresirane. Ako objektivno pogledamo suđenje Batrićeviću predstavlja primjer cenzure i pokušaja gušenja slobode izražavanja ali i zastrašivanje u Crnoj Gori. Ova situacija takođe oslikava tenzije i podjele unutar crnogorskog društva, posebno u kontekstu odnosa između Crne Gore i Srbije, kao i uloge Srpske pravoslavne crkve u crnogorskoj politici i društvu. Batrićevićev slučaj privukao je pažnju i međunarodne zajednice, uključujući organizaciju PEN International, koja je uputila protestno pismo crnogorskim vlastima tražeći obustavu optužbi protiv Batrićevića.
Batrićevićev slučaj nije izolovan fenomen. Tokom istorije, mnogi disidenti i intelektualci su se suočavali sa sličnim izazovima. Na primjer, Aleksandar Solženjicin, ruski pisac i disident, bio je poznat po svojoj kritici Sovjetskog režima, što je dovelo do njegovog progona i izgnanstva. U svojoj knjizi “Arhipelag Gulag“, Solženjicin piše: “Mi znamo da smo slobodni da mislimo samo unutar strogo postavljenih granica. “ Takođe, Vaclav Havel, češki pisac i kasniji predsednik, često je govorio o važnosti slobode izražavanja u totalitarnim režimima. U jednom od svojih eseja, Havel piše: “Živjeti u istini znači odbaciti laž. “
Ove riječi odjekuju u borbi Bobana Batrićevića, ukazujući na univerzalnu borbu za slobodu izražavanja protiv represivnih sistema. Slučaj Batrićevića, zajedno sa pozivima međunarodne zajednice za njegovu odbranu, pokazuje koliko je važno očuvati ovo osnovno ljudsko pravo, ne samo u Crnoj Gori već i širom svijeta. Slučajevi poput Batrićevićevog, koji izazivaju pažnju i međunarodne zajednice, podsjećaju nas na važnost neprestane borbe za slobodu izražavanja kao temelj demokratskog društva.
Analizirajući političko i društveno stanje u Crnoj Gori, može se primijetiti da postoji niz kontroverznih pitanja i izazova, uključujući uticaj Srpske pravoslavne crkve (SPC), djelovanje prosrpskih političara, kao i drugih destruktivnih elemenata koji bi, prema mišljenju mnogih, mogli biti razlog za pravno preispitivanje. SPC, na primjer, često se smatra značajnim faktorom u crnogorskom društveno-političkom pejzažu, sa uticajem koji se proteže na vjerske, kulturne, i političke aspekte društva. Njeni odnosi sa crnogorskom državom i njenim institucijama, kao i njen uticaj na nacionalni identitet i međuetničke odnose, predstavljaju predmet čestih rasprava i kritika. Slično, aktivnosti nekih prosrpskih političara i grupa često su predmet kontroverzi, posebno u kontekstu nacionalnih pitanja, odnosa Crne Gore sa Srbijom, kao i pitanja vezanih za NATO i EU integracije. Ove grupe su kritikovane zbog promovisanja politike koja, može potkopavati crnogorsku nezavisnost i suverenitet. Moje je pitanje ali i odgovor: Da li se oni nalaze pred sudovima odgovor je NE. Ovakva stanja i postupci mogu podstaći pitanja o pravdi i zakonitosti, posebno kada se radi o potencijalnom širenju govora mržnje, etničkih tenzija ili politički motivisanog nasilja. U demokratskim društvima, važno je da se svi segmenti, uključujući vjerske institucije, političke stranke i pojedince, drže principa zakonitosti i poštovanja ljudskih prava.
Boban Batrićević se ističe kao intelektualac i patriota, posvećen istinskoj borbi za slobodnu i pravednu Crnu Goru. Njegov slučaj i otpor aktuelnom političkom kontekstu u Crnoj Gori odražavaju duboku zabrinutost za stanje ljudskih prava i sloboda u zemlji. Njegova situacija, đe se suočava sa pravnim izazovima zbog izražavanja svojih mišljenja, izaziva poređenje sa represivnim sistemima koji guše slobodu mišljenja i govora, poput onih opisanih u Solženjicinovom “Arhipelagu Gulag“ i Havelovim esejima. Kao što Aleksandar Solženjicin u “Arhipelagu Gulag“ naglašava: “Sloboda je uslov, borbe za slobodu. “ Ove riječi odjekuju u aktuelnom trenutku Bobana Batrićevića, simbolizujući kontinuiranu borbu za slobodu izražavanja i pravdu. Vaclav Havel, u jednom od svojih eseja, takođe naglašava važnost slobode i istine: “Nada nije uvjerenje da će nešto ispasti dobro, već sigurnost da je nešto smisleno, bez obzira na to kako će ispasti. “ Ovi citati odražavaju trenutno stanje u Crnoj Gori, kao i šire, ukazujući na univerzalnu i neprekidnu borbu za očuvanje slobode i pravde u društvu. Batrićevićev otpor i njegovo zalaganje za slobodu i pravdu u Crnoj Gori stavlja ga u red intelektualaca koji su, uprkos izazovima, ostali posvećeni očuvanju temeljnih vrijednosti demokratije i ljudskih prava koja su nama u Crnoj Gori potrebnija više nego ikada danas.
Oskar Huter, istaknuti crnogorski patriota i poslanik, koji sa dostojanstvom reprezentuje grad Cetinje i Crnu Goru, našao se na udaru političkih protivnika u jednom izuzetno morbidnom i neprincipijelnom napadu. Pokušaji diskreditacije Huter-a fokusirali su se na njegovo porodično porijeklo, pokušavajući da ga prikažu kao neautentičnog Crnogorca. Ovakvi napadi, koji ciljaju na ličnu istoriju i porodično nasljeđe pojedinca, ne samo da su nepravedni, već i odražavaju duboko ukorijenjene probleme u političkom diskursu, đe se argumenti zamjenjuju ličnim napadima. Ova taktika služi ne samo za diskreditaciju Huter-a kao pojedinca, već i kao pokušaj potkopavanja njegovog političkog integriteta i posvećenosti Crnoj Gori. Korišćenje ovakvih taktika može se posmatrati kao odraz šireg problema u političkom životu, đe se razlike u mišljenju i političkim stavovima često izjednačavaju sa nacionalnom pripadnošću i lojalnošću. Ovakvi postupci ne samo da su štetni za političku klimu, već i produbljuju postojeće društvene podjele i jačaju netoleranciju.
Huter je osoba čiji su rad i djelovanje u politici primjer posvećenosti, transparentnosti i odanosti demokratskim principima i vrijednostima. Njegova sposobnost da artikuliše i brani interese građana Cetinja, kao i čitave Crne Gore, ukazuje na njegovo duboko razumijevanje društvenih i političkih izazova sa kojima se zemlja suočava. Huterov pristup politici karakteriše se jasnim vizijama i ciljevima, osnaženim njegovim sposobnostima da komunicira i angažuje se sa građanima na razumljiv i efikasan način. Njegova harizma nije samo u njegovoj sposobnosti da inspiriše i motiviše ljude oko sebe, već i u njegovoj sposobnosti da sluša i razumije potrebe i brige običnih ljudi. Takav pristup omogućava mu da gradi mostove razumijevanja i saradnje između različitih društvenih grupa. Njegova politička djelatnost i javni nastupi često su usmjereni na promovisanje pravičnosti, jednakosti i zaštite ljudskih prava, čime se suprotstavlja onim elementima u crnogorskoj politici koji su prepoznati u Evropi i svijetu kao destruktivni. Ovi elementi, koji često koriste nacionalističku retoriku i šovinizam, suprotstavljeni su Huterovoj viziji inkluzivnog, multietničkog i demokratskog društva. Uprkos izazovima sa kojima se suočava, Huter ostaje čvrst u svojim principima, demonstrirajući borbu i posvećenost koje su mu omogućile da se izdigne iznad političkih manipulacija i neosnovanih kritika. Njegove vrijednosti i posvećenost Crnoj Gori čine ga respektabilnim političarem i liderom kojem je teško parirati, čime postavlja visoke standarde u političkom životu zemlje.
U romanu književnice Harper Li “Ubiti pticu rugalicu“ Skot, jedan od glavnih likova, iznosi misao koja naglašava zajedničku ljudsku prirodu bez obzira na razlike u porijeklu ili identitetu. U romanu citat glasi: “Mislim da postoji samo jedna vrsta ljudi. Ljudi. “ ukazujući na ideju da su svi ljudi, u svojoj suštini, isti. Ova perspektiva može se primijeniti na odnos prema Oskar Huteru.
Huter stoji kao primjer principijelnog vođe koji iznad svega stavlja interes svoje zemlje i njenih građana. Nasuprot tome, njegovi politički protivnici, koji se služe napadima na lični identitet i porodično porijeklo, otkrivaju svoje slabosti kao političke figure. Umjesto da doprinose konstruktivnom dijalogu i jačanju demokratije, oni se oslanjaju na zastarjele taktike koje su u očima javnosti i međunarodne zajednice prepoznate kao destruktivne i marionetske. Ovakvim postupanjem, ne samo da umanjuju sopstveni kredibilitet, već i propuštaju priliku da doprinesu boljoj i pravednijoj Crnoj Gori. Huterova postojanost i posvećenost pravim vrijednostima ostaje sjajan primjer u ovom izazovnom političkim vremenima.
Crna Gora danas stoji uz dva svoja savremena intelektualna heroja – Bobana Batrićevića i Oskara Hutera. Njihova borba nije samo njihova, već odjekuje kao borba za sve građane Crne Gore. Oni su simboli otpora protiv sužavanja prostora slobode mišljenja i govora, kao i borbe protiv političkih manipulacija i pritisaka. Podrška njima je više od simboličkog akta; to je aktivno učestvovanje u odbrani temeljnih demokratskih vrijednosti. Stajati uz njih perom i srcem znači braniti pravo na slobodno izražavanje, pravednost i transparentnost – temelje na kojima se gradi snažno i zrelo društvo. Na taj način, podrška Batrićeviću i Huteru postaje borba svih nas za bolju i pravedniju Crnu Goru, đe svaki glas ima pravo da se čuje i poštuje.