Institucija Zaštitnika predstavila diplomatskom koru godišnji izvještaj o radu

Odgovorniji odnos državnih organa prema preporukama Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore doprinijeće unaprjeđenju pristupa pravima za sve građane, a ujedno ojačati i sami sistem javne uprave, ocijenjeno je na sastanku zaštitnika i predstavnika diplomatskog kora.

Institucija Zaštitnika organizovala je radni doručak za ambasadore zemalja koje u kontinuitetu prate rad institucije, uključujući i diplomatske predstavnike zemalja regiona, kao i predstavnike međunarodnih organizacija u Crnoj Gori, s ciljem predstavljanja godišnjeg izvještaja o radu za 2022. godinu i upoznavanja sa kontekstom rada i planovima za naredni period.

“Skupu su prisustvovali amabasadori Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Hrvatske, kao i šefovi/ce misija Savjeta Evrope, OEBS-a, sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori i UNICEF-a. Učesnici su bili i predstavnici diplomatskih misija Delegacije Evropske unije, Republike Sjeverne Makedonije, Republike Srbije, UNHCR-a i UNDP-ja”, navodi se u saopštenju Institucije Zaštitnika.

Ombudsman Bjeković se zahvalio je međunarodnim partnerima na saradnji i podršci iskazanoj kroz učešće u projektima, izradi izvješataja, posjetama kao i pozitivnim ocjenama o radu institucije u dužem periodu.

“Takođe, sa stanovišta potrebe građana/ki regiona, smatrali smo važnim da svoj rad predstavimo i ovim diplomatskim misijama, tim prije što Zaštitnik ima izuzetno kvalitetnu saradnju sa ombudsmanskim institucijama iz regiona”, kazao je Bjeković.

Kako je dodao, saradanja i članstvo u međunarodnim tijelima i organizacijama doprinosi većoj vidljivosti i boljoj primjeni evropskih standarda i praksi u radu po pritužbama.

“Podsjećajući na zadržan trend visokog procenta okončanih predmeta (88,3 odsto), podsjetio je da je i dalje najveći broj pritužbi podnešen u oblasti javne uprave, ali i da je zabilježen najeći priliv predmeta u vezi sa zaštitom od diskriminacije, od uspostavljanja nadležnosti u toj oblasti”, navodi Bjeković.

On je, između ostalog, ukazao da odugovlačenje postupaka i višestruka vraćanja na ponovno odlučivanje o zahtjevima za zaštitu prava građana/ki stvaraju pravnu nesigurnost i usporavaju profesionalizaciju sistema javne uprave.

“Nismo u potpunosti zadovoljni odnosom pojedinih državnih organa ni prema instituciji Zaštitnika, jer i dalje imamo primjere potpunog ignorisanja zahtjeva za izjašnjenje ili nepostupanja po preporukama. U godišnjem izvještaju detaljno upoznajemo zainteresovanu javnost o takvim slučajevima, koji zasigurno ne mogu predstavljati dobar i odgovoran odnos”, kazao je on.

Istakao je da se kao društvo suočavamo sa političkom krizom u produženom trajanju, radikalizacijom i podjelama po više osnova, što se ogleda i u strukturi pritužni pred Ombudsmanom, koji bilježi sve veći broj obraćanja u vezi sa govorom mržnje, nasiljem i diskriminacijom.

Prema riječima zaštitnika, uspostavljanje društvene kohezije, zbližavanje građana kao i jačanje povjerenja u institucije, treba da bude prioritet svih odgovornih u sistemu javne vlasti.

“Mi moramo da se mirimo, da naučimo lekcije iz prošlosti i primijenimo ih kako bi ubrzali neophodne reforme za nastavak našeg evropskog puta. S tim u vezi, potrebno je više pažnje da usmjerimo na djecu i mlade, da pokušamo smanjiti želju za napuštanjem zemlje, ali i naći održiva rješenja za ravnomjerniji regionalni razvoj Crne Gore”, smatra Bjeković.

Predstavnici UN sistema ukazali su na široku nadležnost Zaštitnika, ističući podršku za dobijanje “A” statusa u procesu akreditacije kod Globalne alijanse nacionalnih institucija za ljudska prava. Iz Delegacije EU podsjetili su na pozitivne ocjene o radu institucije u izvještajima o napretku, koje Evropska komisija daje u odnosu na Crnu Goru, najavljujući nastavak tog trenda. Sa ovim ocjenama saglasili su se i drugi učesnici sastanka.

“Na sastanku je ocijenjeno i da treba nastaviti kadrovsko, materijalno i prostorno jačanje institucije, imajući u vidu nedostatak sopstvenih prostorija, procedure zapošljavanja preko Uprave za kadrove, kao i potrebu izmjene Zakona o Zaštitniku”, zaključuje se u saopštenju.