Danas se obilježava Svjetski dan socijalne pravde, koji je Generalna skupština Ujedinjenih Nacija (UN) ustanovila 2007. godine da bi ujedinila napore država u suzbijanju siromaštva, postizanju pune zaposlenosti i stvaranju svijeta u kome bi svi imali jednake šanse. Ovogodišnji moto usmjeren je ka uklanjanju barijera u dostizanju socijalne pravde, prije svega u oblasti nejednakosti i siromaštva među zemljama, pogođenim ekonomskim i socijalnim krizama, dodatno opterećeni posljedicama pandemije COVID-19, prirodnim katastrofama, geopolitičkim tenzijama i oružanim sukobima, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava HRA.
Kako su istakli, prihvatanjem Agende za održivi razvoj do 2030. godine, Crna Gora se obavezala da, između ostalog, unaprije stanje ljudskih prava, stimuliše zapošljivost i ojača socijalnu inkluziju, u cilju smanjenja nejednakosti i dodatne ranjivosti najugroženijih kategorija stanovništva. Nažalost, do danas ovi ciljevi nisu ispunjeni.
“Svjetski dan socijalne pravde dočekan je i ove godine bez preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje ni osnovne egzistencijalne potrebe, kao i bez podataka o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje ni pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao i bez broja onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima. Država do danas nije usvojila ni Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njeno sačinjavanje planirano, sudeći prema Srednjoročnom programu rada Vlade 2022-2024”, navodi se u saopštenju.
Takođe ističu, ekonomske i socijalne nejednakosti u državi su sve izraženije.
“Uvećanje socijalnih davanja od februara 2023. nije ni približno dovoljno, jer je materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice (MOP) još uvijek skoro šest puta manje (136,52 eura) od cijene minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori (800,02 eura, decembar 2022, MONSTAT). Ovakva socijalna pomoć ne obezbjeđuje preživljavanje već podstiče razvoj sive ekonomije i ekonomsko izrabljivanje najsiromašnijih”, navode iz HRA.
Upozoravaju da je Crnoj Gori još 2014. godine Komitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava preporučio da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom, kao i da uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o sprovođenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, a da te preporuke do danas nijesu primjenjene.
Državna delegacija će ove godine poručuju, tom Komitetu, morati da objasni zašto država suzbijanje siromaštva nije bila u stanju da primjeni već osam godina.
“Komitet je dao zaključak i preporuke ocenjujući stanje iz 2013. godine za vrijeme vlade premijera Mila Đukanovića (2012 – 2016, ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, Zorica Kovačević i Boris Marić). Od tada do danas, smijenile su se vlade premijera Duška Markovića (2016 – 2020, ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić), Zdravka Krivokapića (2020 – 2022, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić) i Dritana Abazovića (2022 – x, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović)”, zaključuju iz HRA.