U posljednje dvije decenije Podgorica ulaže velika sredstva u saobraćaj-samo u posljednih pet godina oko 31 milion eura. Međutim, raste i nezadovoljstvo stanjem u saobraćaju. Između ostalog, to je uslovljeno i velikim porastom broja vozila – u posljednih pet godina za oko 25 odsto.
To je istaknuto na današnjoj konferenciji prilikom predstavljanja rezultata analize stanja u saobraćaju za potrebe pripreme Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) za Podgoricu i analize stanja u biciklizmu i parking sistemu.
“Svjedoci smo da je Podgorica grad koji se naglo razvio u proteklih petnaestak godina, broj ljudi koji žive u glavnom gradu je gotovo udvostručen. Sa jedne strane, to nas raduje jer pokazuje da je Podgorica prepoznata kao lijepo mjesto za život, sa druge strane to predstavlja veliki izazov za gradsku upravu jer toliki broj ljudi svakako znači i veći pritisak na komunalnu infrastrukturu. Ova vrsta izazova nije ni u jednoj oblasti tako nije vidljiva, kao u oblasti saobraćaja”, kazao je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.
U više navrata je govorio da kao gradska uprava nijesu zadovoljni tim stanjem.
“Zato smo odlučili da pristupimo rješavanju tog problema na jedan sistemski i sveobuhvatan način, a osnov za to je usvajanje ovog dokumenta koji će ponuditi odgovore na brojna pitanja koja nas trenutno opterećuju, kako u dijelu koji se tiče organizacije javnog prevoza, čijim se kvalitetom takođe ne možemo pohvaliti, tako i na planu unaprjeđenja biciklističke infrastrukture u dijelu koji se tiče motivisanja ljudi da se okrenu alternativnim vidovima prevoza“, istakao je Vuković.
Ističe da sveukupna slika trenutno nije dobra, ali u Glavnom gradu su sigurni da se usvajanjem ovog dokumenta do kraja godine stvaraju neophodne pretpostavke da se na mnogo bolji način uhvate u koštac sa navedenim problemima.
“U tom smislu dugujemo zahvalnost našim partnerima iz Njemačke razvojne agencije GIZ koji su ponudili ekspertizu u ovoj oblasti koja je nama nedostajala i jako nam je dragocjena, kao i našim saradnicima iz Slovenije i Velike Britanije koji zajedno za zamjenicom Vujačić i sekretarkom Kalezić, predano rade na tome da Podgorica dobije formalno pravni okvir za rješavanje problema saobraćaja, odnosno kreiranja pretpostavki za ono što znamo kao održiva urbana mobilnosti”, kazao je Vuković.
Jasna Sekulović, GIZ ORF-EE regionalni projekt menadžer iznijela je očekivanje da će Radna grupa za izradu Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) za Podgoricu vrlo brzo svoj posao privesti kraju, te da će plan do kraja godine biti usvojen.
“Nastojaćemo da kroz participativan proces pripreme dođemo do dokumenta koji je privatljiv za sve kategorije stanovništva“, istakla je Sekulović.
Prof. dr Radoje Vujadinović prezentovao je rezultate višemjesečnog rada Radne grupe.
“Statusna analiza je drugi korak izrade SUMP-a, to je analiza stanja kroz praćenje niza parametara“, objasnio je Vujadinović.
On je, osvrćući se na rezultate istraživanja, istakao da je broj stanovnika u Crnoj Gori u posljednjih 18 godina porastao za 2,8 odsto, dok se glavnom gradu za ¼ uvećao.
“Gotovo je 39.000 stanovnika više po zvaničnim podacima Monstata”, istakao je Vujadinović.
On je dodao i da u posljednje dvije decenije Podgorica ulaže velika stredstva u saobraćaj, samo u posljednih pet godina oko 31 milion eura.
“Međutim, raste i nezadovoljstvo stanjem u saobraćaju. Između ostalog, to je uslovljeno i velikim porastom broja vozila – u posljedjih pet godina za oko 25 odsto. Tome treba dodati i veliki broj automobilskih nesreća, buku, emisiju ugljen dioksida”, istakao je on.
Tom Raj, GIZ ekspert iz Velike Britanije govorio je o oblasti parkinga za Podgoricu, ističući da je analiza stanja u Podgorici dio evropskog programa PARKPAD.
“Juče smo testirali PARKPAD da bismo došli do rezultata šta je to dobro, šta loše i šta treba poboljšati kada je parking u Podgorici u pitanju. Podgorica je četvrti grad u Evropi i prvi grad na Zapadnom Balkanu koji je testirao PARKPAD. Kao ekspert za parkiranje rekao bih da se parking zonama dobro upravlja, da su cijene dostupne, lako je platiti, sprovođenje parking propisa u zonama je dobro, dostupne su informacije i koristi se inovativna tehonologija. Šta bi moglo da se poboljša – sprovođenje propisa u ovoj oblasti van parking zona, smatram da to stvara veliike probleme ljudima koji pokušavaju da se kreću pješice, biciklistima i ljudima koji pokušavaju da nađu parking mjesto“, istakao je Raj.
Aljaž Plevnik, GIZ ekspert iz Slovenije objasnio je da se slična metodologija koristila i za analiziranje biciklizma i gradske politike u ovoj oblasti.
“Organizovana su dva događaja – BYPAD radionica i zajedničko bicikliranje sa grupom eksperata i lokalnim NVO biciklo.me. Prvi dio je podrazumijevao upitnik koji su ispunjavali korisnici, političari i gradska administracija i na osovu njega procijenjeno je na kojem stepenu su elementi biciklističke politike u Podgorici. Planiranje je odlično, implementacija nešto lošija, a najviše treba raditi na praćenju stanja biciklizma u gradu. U posljednjim godinama se biciklizam dosta dobro ravija. Postoji dijalog između gradske uprave i korisnika i Podgorica je jedan od rijetkih gradova gdje je NVO za ovu oblast vrlo aktivna, a s druge strane učestvuje kao relevantan partner u donošenju odluka, što je vrlo rijetko u ovom dijelu Evrope”, kazao je on.
Navodi da je veliki problem nedostatak sredstava i kadra.
“Urađena je početna infrastruktura koju treba unapređivati, svakodnevno se postavljaju parkinzi za bicikle i odnos je generalno pozitivan i sa strane politike i sa strane građana“, zaključio je Plevnik.