Na Međunarodni dan borbe protiv policijske brutalnosti podsjećamo da, ako uporedimo sa istim periodom prethodne godine, nije razvijen efikasan sistem u oblasti borbe protiv policijske torture. Nažalost, naši građani su još uvijek u riziku da dožive neki oblik torture od strane policijskih službenika, na čemu se mora mnogo intenzivnije raditi sa zakonskog i institucionalnog nivoa, poručili su iz Građanske alijanse (GA).
Iz GA navode da o nedjelotvornosti istraga slučajeva navodne policijske torture tokom prethodnih godina su u svojim odlukama govorili Ustavni sud Crne Gore i Evropski sud za ljudska prava, kao što su one vezane za slučajeve Baranin i Vukčević (2015).
“Za ove slučajeve je prvi put utvrđeno kršenje ustavne zabrane torture zbog nedjelotvorno vođene istrage policijskog zlostavljanja. Pored nedjelotvornosti istraga, problem predstavlja i postojanje policijske solidarnosti kao što je bio slučaj u posljednjem slučaju torture na graničnom prelazu Sukobin – Murićani. U ovom slučaju, nijedan od policijskih službenika nije odreagovao na ponašanje kolege koji je vidno napadao albanske državljane, a čak su se kasnije pojavili ispred tužilaštva u znak podrške kolegi policajcu. Konačno, i dalje je prisutno iznuđivanje iskaza od građana, ali i blaga kaznena politika koju često prate uslovne osude i koja kao takva nikako ne doprinosi smanjenju pojavnih oblika zlostavljanja”, naveli su u saopštenju.
O navedenim problemima u GA su govorili i pred članovima Komiteta UN protiv torture (CAT) na redovnoj sjednici u Ženevi 2022. godine.
“Ukazali smo na postupanja granične policije prema licima koja ulaze u Crnu Goru korišćenjem neregularnih ulaznih mjesta, zatim o pojavi policijske solidarnosti, postupanju policijskih službenika tokom ustoličenja vjerskog poglavara na Cetinju, ali i o stanju u prostorijama za zadržavanje u policijskim stanicama”, dodaju iz GA.
Podsjećaju javnost na slučajeve “policijske torture” u kojima je izostala efikasna istraga, a koji su bili veoma medijski propaćeni od strane domaće i međunarodne javnosti.
“Među njima su slučaj ubistva bokserskog reprezentativca Saše Pejanovića (2011), prebijanje predsjednika bokserske organizacije Milorada Martinovića (2015), tadašnjeg odbornika SO u Podgorici Nikole Bajčetića (2015), postupak protiv medicinskog tehničara u specijalnoj bolnici u Dobroti (2016), postupak protiv policijskog službenika zbog nasilničkog ponašanja prema V.L. u Podgorici (2017), slučajevi Baranin i Vukčević i drugi…”, dodaju iz GA.
Učestalost i sličnosti u navedenim predmetima, navode oni, ukazuju da država nije stvorila “efikasnu sudsku praksu kad je u pitanju borba protiv policijske torture, zlostavljanja i nekazonita upotreba sredstava prinude”.
“Zato je neophodno raditi na identifikaciji svih odgovornih lica i suočiti ih sa individualnom odgovornošću, kako bi država poslala poruku da se policijska tortura neće tolerisati. Da bi se istraga smatrala djelotvornom, nju treba da vode osobe de jure i de facto nezavisne od onih čije postupke istražuju, i mora biti pokrenuta odmah po saznanju nadležnih organa, te temeljno i bez odlaganja vođena. Međutim, u praksi je zadovoljenje kriterijuma nezavisnosti i nepristrasnosti često problem kad se istrage vode protiv policijskih službenika, imajući u vidu da tužioci moraju sarađivati sa policijom u datom predmetu”, naglasili su iz GA.
Zato je, po njihovim riječima, neophodno pooštravanje kaznene politike za slučajeve torture, a ova krivična djela se, kako su istakli, “moraju naći među onim krivičnim djelima koja ne zastarijevaju, što je jedna od preporuka i Komiteta protiv mučenja UN iz 2014. godine u pogledu izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore”.
“Izmjene Krivičnog zakonika su neophodne i u dijelu onemogućavanja povratka policijskih službenika na radna mjesta koja podrazumijevaju kontakt sa građanina nakon pravosnažne presude za vršenje torture. Potrebne su i izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na način da se propiše da ovu vrstu pomoći moraju imati i osobe koje su zlostavljane od strane policijskih službenika”, istakli su iz GA.
Građanska alijansa, navode oni, upravo aktivno prati slučajeve torture u okviru projekta “Bez nekažnjivosti za povredu i kršenje ljudskih prava u Crnoj Gori”, finansiranog od strane Evropske delegacije u Crnoj Gori kroz IPA and Civil Society Facility (CSF) program, koji se implementira u trajanju od 20 mjeseci.
“U tom cilju, imamo otvorenu SOS liniju za prijavu slučajeva torture, povrede ljudskih prava i kršenja Kodeksa policijske etike. Pozivamo sve građane koji su pretrpjeli torturu od strane službenika Uprave policije da nam se obrate putem telefona 020/513-687 kako bismo im pomogli u postupcima pred nadležnim institucijama”, zaključuju iz GA.