Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) izrazio je nadu da će se Srbija pridružiti ostalim državama Zapadnog Balkana i uvesti sankcije Rusiji nakon formiranja nove Vlade. On očekuje i da Crna Gora bude naredna članica Evropske unije.
“Skoro sve države Zapadnog Balkana su se usaglasile na način da učine da Rusija plati cijenu za to (invaziju) kroz sankcije, kroz podršku Ukrajini i njenom narodu. Nadam se da će se Srbija pridružiti toj grupi i da će se uskladiti sa sankcijama kada formira Vladu”, rekao je Eskobar u svom onlajn obraćanju 30. maja na Samitu demokratije Jugoistočne Evrope, koji se održava u Crnoj Gori na temu “Rat u Evropi: Uticaj na Balkanu”.
Srbija je jedina država u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji iako se saglasila sa rezolucijama Ujedinjenih nacija (UN) i deklaracijama Evropske unije kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu.
Zvanični Beograd takav stav pravda “zaštitom vitalnih interesa zemlje”. Eskobar je pozdravio to što su i EU i NATO ponovo potvrdili “politiku otvorenih vrata”
“Mislim da je važno što je EU ponovo potvrdila svoju politiku otvorenih vrata. I ta politika se ne odnosi samo na Ukrajinu i druge države pod rizikom, već nas takođe podsjeća da je još šest zemalja u redu prije Ukrajine”, istakao je Eskobar.
On je ukazao da su države Zapadnog Balkana ostvarile “ogroman napredak” i “impresivne reforme” izrazivši nadu da će Evropa realizovati u praksi ono što govori danas kada su u pitanju evroaintegracije Zapadnog Balkana.
‘Crna Gora najvjerovatnije naredna članica EU’
Eskobar je u svom obraćanju na Samitu izjavio da je kao narednu članicu EU najvjerovatnije vidi Crnu Goru.
“Prilično sam siguran da će Crna Gora najvjerovatnije biti naredna članica EU”, rekao je Eskobar.
On je istakao da je “veoma optimističan u vezi sa perspektivama država Zapadnog Balkana da postanu punopravne članice EU” i da će SAD nastaviti svoju podršku u tom smjeru.
“Veoma sam uzbuđen u pogledu budućnosti Zapadnog Balkana, jer nam ova kriza zaista pokazuje da politika koju su SAD odabrale i predvode – podrška, angažovanje i promocija Zapadnog Balkana daje rezultate”, rekao je Eskobar.
On je ukazao da najveći izazov Zapadnog Balkana ka evroatlantskim integracijama predstavlja korupcija, koja je duboko okorenjena u državama regiona od devedesetih godina prošlog vijeka.
“To je borba i ovim državama je neophodna podrška i Sjedinjenih Država i Evrope i mi ćemo nastaviti da podržavamo Crnu Goru i ostatak regiona”, istakao je Eskobar.
‘Mogućnost ponovnog sukoba u BiH realna’
Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) pri NATO-u i specijalni izaslanik za Ukrajinu Kurt Volker (Walker) izjavio je tokom panela na Samitu demokratije Jugoistočne Evrope u Crnoj Gori da ruska invazija na Ukrajinu donijela trenutak jasnoće i priliku koja se ne smije propustiti.
Volker je tokom karijere takođe bio pomoćnik nekadašnjeg specijalnog izaslanika SAD za Bosnu Ričarda Holbruka.
Na pitanje novinara kakve su šanse da ponovo dođe do sukoba u Bosni i Hercegovini u svjetlu rata u Ukrajini, Volker je rekao da je ono što se desilo u Ukrajini primjer da je mogućnost rata realna.
“Ne možemo potcijeniti ili misliti da ako se nešto desilo prije trideset godina ne može da se desi ponovo. Kao što smo vidjeli u Ukrajini, može se desiti. A kada se desi, može biti brutalno i iznenađujuće”, rekao je Volker.
On je ukazao da godinama unazad nije vidio napredak u političkoj situaciji u Bosni otkada je bio aktivan u toj državi kao diplomata.
“Ne, nisam vidio nikakav napredak u upravljanju Bosnom godinama i godinama. I tužno je i mislim da je dijelom to slučaj zbog toga što politički lideri u Bosni i Hercegovini nisu uspjeli da se slože i izgrade jaču, jedinstvenu zemlju”, rekao je Volker.
Dodao je kako smatra da za trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini djelimično snose odgovornost i SAD i EU.
“(One) su ostavile Bosnu i Hercegovinu sa nefunkcionalnom vladom i onda prestale da joj posvećuju energičnu pažnju”, pojasnio je Volker.
Velika Britanija poziva na mobilnost
Tokom susreta sa novinarima koji je prethodi diskusiji u Budvi, specijalni izaslanik premijera Velike Britanije za Zapadni Balkan Stjuart Pič (Stuart Peach) je ocijenio između ostalog da ruska invazija na Ukrajinu predstavlja neisprovociran varvarski čin, te saopštio da Ujedinjeno Kraljevstvo stoji uz region Zapadnog Balkana spremno za reakciju u slučaju posljedica ruske agresije na Ukrajinu.
“Moramo biti mobilni i spremni za reakciju. Niko ne može biti miran u regionu (Zapadnog Balkana) kada su u pitanju posljedice ruske agresije na Ukrajinu, niti ih ignorisati. Osjetljivi smo na činjenicu da su ratu u Ukrajini prethodili drugi ratovi u Evropi”, rekao je Pič te saopštio da je ključna kolektivna bezbjednost.
“Kao NATO saveznici smo svjesni značaja kolektivne bezbjednosti. Moramo nastaviti da izgrađujemo kapacitete zemalja regiona, kroz vladavinu prava i snažnu politiku i na taj način izgraditi otpornost u sučavanju sa situacijom u kojoj smo se našli.”
Lajčak o razgovoru Putin – Vučić
Odgovarajući na pitanje da li je realno očekivanje da nakon jučerašnjegrazgovorai dogovora predsjednika Rusije i Srbije Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, Srbija uskladi svoju spoljnu politiku sa EU – specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak, izvjestilac EU za dijalog Kosova i Srbije, je izjavio:
“Evropska unija gleda na region kroz prihvatanje i usklađivanje sa evropskim normama i vrijednostima uključujući vanjsku politiku i sankcije. To je ono što očekujemo od svih država članica. Svaka država regiona zna šta su očekivanja u tom dijelu. I konkretne aktivnosti ćemo uzeti u obzir kada budemo donosili odluku o budućnosti ovog regiona i svake od zemalja regiona.”
Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u nedelju 29. maja, rekao da će Srbija imati veoma povoljnu cijenu gasa, a da će ugovor biti potpisan na tri godine.
Lajčak i Maričić o početku pregovora Sjeverne Makedonije
Rat u Ukrajini je generisao novi momenat za evrointegracije Zapadnog Balkana, rekao je tokom svog obraćanja na Samitu specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak, izvjestilac EU za dijalog Kosova i Srbije.
“Postalo je očigledno da proces pristupanja mora dobiti novu dinamiku”, ukazao je Lajčak i dodao da taj novi momenat neće trajati zauvijek.
“Lično mislim da neće trajati dalje od juna. Ili ćemo ga pretvoriti u nešto opipljivo i pozitivno, primjera radi, da otpočnemo pregovore o pristupanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom ili ćemo se naći u drugoj situaciji o kojoj ne želim da spekulišem”, kazao je Lajčak.
On je istakao da bi kod država Zapadnog Balkana u evrointegracijskom procesu “voleo da vidi novi pristup starom procesu”.
Na ovu Lajčakovu izjavu nadovezao se zamjenik premijera Sjeverne Makedonije i ministar za evropske poslove Bojan Maričić.
“Gospodin Lajčak je rekao da treba da donesemo novu energiju i novi pristup na Zapadnom Balkanu, u Bosni i Hercegovini, dijalogu Beograda i Prištine. Ja imam jednostavno pitanje. Zašto bismo? Kakvu razliku će to napraviti? Nije napravilo razliku za Sjevernu Makedoniju”, upitao je Maričić rekavši da je ironičan kada to kaže.
Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU od 2005. godine, a 2009. je prvi put dobila preporuku za početak pregovora, ali pregovori još nisu otpočeli. Bugarski veto iz 2020. ponovo je stavio Sjevernu Makedoniju u status quo.
Prije toga je Grčka 2008. spriječila početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom zbog spora oko imena.
Pitanje je riješeno 2018. Prespanskim sporazumom, ali Sjeverna Makedonija nije dobila datum početka pregovora sa EU. Isto je uslijedilo 2019 a od 2020. Bugarska blokira evrointegracije Sjeverne Makedonije s obrazloženjem da ne poštuje Sporazum o susjedstvu.
EU traži početak pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije
Lajčak je u odgovoru na komentar Maričića rekao da mu je žao zbog toga što još nisu otpočeti pregovori sa Sjevernom Makedonijom o pristupanju. Ukazao je da postoji “manjak entuzijazma” u EU kada je riječ o proširenju.
“Postoji manjak entuzijazma i čak bih rekao da smo možda izgubili konsenzus oko proširenja iz brojnih razloga, ali rat u Ukrajini, ruska agresija protiv Ukrajine je bio poziv buđenja”, naveo je Lajčak.
Komesar EU za proširenje Oliver Varhelji (Oliver Varhelyi) krajem aprila je tokom posjete Sjevernoj Makedoniji izjavio da je blok zainteresovan da prekine dvogodišnju blokadu procesa.