Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
NP-Prokletije, dragulj koji krasi planinske vrhove Crne Gore ne ostavlja nikoga ravnodušnim. U toj ljepoti đe se rasipaju srebrne kapi planinskih izvora a brojne vile borave na obodima jezera dok miris bukovih i jelovih šuma vas mami i poziva da ostanete nalazi se NP-Prokletije. Brojne karavanske i i planinarske staze povezuju tri države Crnu Goru, Kosovo i Albaniju. Dok sam boravio u Plavu od 28. 09-01. 10. 2023. imao sam priliku da se sretnem sa jednim od vizionara i neumornih neimara čijom su zaslugom Prokletije postale NP 2009. godine.
Priča o Enesu Dreškoviću je priča o čovjeku gorostasu-gorštaku čija robusna konstitucija i građa ali stav i harizmatičnost ne ostavljaju nikoga ravnodušnim. Odrastao na padinama Prokletija ostao im je vjeran do dana danas. Često prelazeći mnoge životne i profesionalne prepreke ali i lična stremljenja nikada nije odustajao od svojih vizija, ideja i ideala u borbi za očuvanju, zaštiti i promovisanju Prokletija. Što je najvažnije on je i ostvario i svoj cilj ali i svoj san. Enesa Dreškovića najbolje bih definisao riječima, Zig Zaglara američkog pisca i govornika koji je to ovako zapisao: ,,Uspjeh znači činiti najbolje što možemo s onim što imamo. Uspjeh je činiti a ne postići; u pokušajima a ne u trijunmfu; Uspjeh je lični standrad, posezanje za najvišim što je u nama postajući sve što možemo biti.“ On pripada onim neumornim neimarima zbog koje planina postane vaš drugi dom i da nema ljudi poput njega Plav ali i Crna Gora kao država bila bi mnogo siromašnija. Vjerujem da su ovakvi pojedinci najveće bogastvo JPNPCG, sredina kojima pripadaju jer daju sebe svim bićem u poslu kojeg rade profesionalno i svim srcem vole.
Enes Drešković, rođen je 1973. godine u Plavu. Završio je osnovnu i srednju školu u Plavu. Poljoprivredni fakultet u Prištini ima zvanje inžinjera agronomije. U JPNPCG je zapošljen od 2012. godine. na mjestu; Stručni saradnik za rad sa lokalnom zajednicom. Ljubav prema rodnom kraju i Prokletijama ga je vratila čak iz Njemačke. Bio je prvi direktor NP-Prokletije u periodu 2012-2016. godine. Kada je kako kaže smijenjen voljom političkih moćnika u sprezi sa onima kojima NP i njegova zaštita nikada nije bila u srcu već samo besomučno korišćenje i uništenje svih prirodnih resura a najviše šuma.
VRHOVI BALKANA-„PEAKS OF THE BALKANS“
Volja, želja, jak stav i javni angažman doprinio je tome da Enes Drešković još 2003. godine započne razgovore o prekograničnoj saradnji sa Kosovom i Albanijom. Pored Dreškovića glavni inicijator ove priče sa strana Albanaca bio je Fatos Ljajći. O svemu tome Drešković govori: ,,To su bili sami počeci razgovora o prekograniučnoj saradnji da se planiski vijenac Prokletija poveže sa Kosovom i Albanijom jedinstvenim planinarskim ali i karavanskim stazama kojima su vjekovima išli ne samo naši preci već i brojni trgovački karavani od Dalmacije do Grčke. Na tim samim počecima i u mnogo po čemu specifičnim vremenima bilo je teško jer su još uvijek bile postavljenje mine na granice sa Kosovom. Bilo je teško započeti saradnju. Ipak smo uspjeli od 2004. godine da aktivno prekogranično sarđujemo. Nakon ličnih susreta upozvanja na Kosovu i radionice u Peći u Rugovskoj klisuri smo napravili prve značajne i korake i pomake. Tada je predočena vizija razvoja prekogranične saradnji. Odmah je poslata jedna grupa stručnih saradnika-planinara da planinarskim stazama u to vrijeme mogu reći hrabrih ljudi, jer su oni imali više prepreka na putu od Peći preko Hajle, Lokve, rijeke Marsenića i napokon su stigli u Palv i iz Plava preko Trokuza u Albaniju. Odmah nakon toga sam shvatio viziju ideju i namjere naših kolega i sam u tome učestvovao i dao nemjerljiv doprinos.“
Nakon kraće pauze dok pokazuje brojne lijepe fotografije, bogatu ličnu arhivu i dokumenta Drešković nastavlja: „Već 2005. godine krećemo u zajednički projekat Mladi ambasadori Prokletija: Đe su mnoge države EU poslale svoje studente da pomognu nama u ideji i realizaciji iste. Imali su zadatak da popišu stvarno stanje na terenu koji su zajednički i obostrani problemi i na koji način naći prava rješenja, ali i dijagnostifikovati sve probleme koje smo morali otkloniti radi uspješnosti i obostrane dobre saradnja. Univerzitetski profesori iz Engleske koji su bili upoznati sa našim radom i našim idejama a koji su kontaktirali Fatosa doprinijeli su tome da preko njih aktivno bude uključena i Albanija. Prvi naš partner u Albaniji bio Pavlin Polija. Onda smo se mi maksimalno umrežili i ozbiljno shvatili tu ideju i uz pomoć univerziztetskih profesora pokrenuli smo projekat ,,Balkanski park mira-Balkan peace park“ sa jednim jedinim ciljem saradnje sa ruralnim stanovništvom. Nakon čega je krenuto u konkretne aktivnosti među prvima i danas najznačajnima lberalizacija prelazaka iz jedne u drugu državu odnosno treću van zvaničnih državnih prelaza. U dotadašnjem radu najveći uspjeh je potpisivanje Memaorandum razumijevanja šest opština iz tri držve koji je potpisam 16. oktobra. 2006 godine u Prištini u hotelu Grand. Sve aktivnosti su započete prije proglašenja NP-Prokletije. Nakon toga nailazimo na veliko razumijevanje graničnih policija tri države i u neposrednoj komunikaciji svaki put uspijevamo bez problema naše grupe studenata, naučnih istraživača, planinara, eko kampova, profesora da prolaze van graničnih prelaza uz pravovremenu kontrolu njihovih službenika. Odmah nakon toga uspostavljamo saradnju sa nekoliko univerziteta iz SAD-a tada grupe profesora i studenata dolaze istražujemo i u djelo sprovodimo našu ideju. Iz godine u godinu raste broj učesnika kao i više vrsta aktivnosti đe smo i mi i oni preko domaćih pisanih i štampanih medija promovisali našu ideju. U periodu naše saradnje koja je trajala sve do korone posjetilo na sje više televizijskih kuća iz SAD-a i izlazili su mnogi naučno-popupalrni tekstovi i članci u brojnmim časopisima. Neki od inostranih studeneta su uzimali teme za svoje magistarskle i doktorske radove sa temama o bespravnim sječama, flori, fauni Prokletija čemu je dat poseban i svojevrstan doprinos.“
PROJEKAT -PROKLETIJE BEZ GRANICA
Pun elana i entuzijazma sa bogatim iskustvom i posvećenošću rijetku svojstvenu Drešković nastavlja: ,,Uporedo sa svim ovim aktivnostima da bi ideja dobila na popularnosti i značaju i promovisanju tri države organizujemo projekat ,,Prokletije bez granica“ koji je započet 2008. godine u kojem želimo promovisati najvisočije vrhove i tri države pa tako za najšire mase planinara i nas direktnih učesnika projekta organizujemo svake godine tri planinarske ture: ,, Prva druga vikend marta Maja jezerce (2694 mnv) Albanija (zimski uspon). Drugi uspon drugi vikend jula Đeravica-Kosovo (2656 mnv) i drugi vikend septembra Kolate-Crna Gora (2534 mnv). U međuvremenu naš projekat i naša vizija i ideja dobija mnogo više prostora u medijima i javnosti i već možemo reći da tada ideja zaživljava i traži od nas nove i značajnije korake u unapređenju brojnih aktivnosti. U tom pravcu mi unosimo novi korak naučno-istraživačkog karaktera da terenski rad prenesemo naučno, stručno i publicistički i da ga prezentujemo. Uspijevamo da ostvarimo saradnju sa Univerzitetima u tri države i to: (Ctrna Gora prof Saša Popović sa svojim saradnicima sa Ekonomskog fakulteta) (Kosovo-Priština Ćenan Madžuni PMF Priština) i (Akademska elita i profesori u Tirani).“
Drešković dalje nastavlja: ,,U tom periodu veliki doprinos našoj ideji i projektu dali su profesori i studenti iz SAD-a i naše tri države. Smatram da je naš zajednički veliki uticaj i značaj naše ideje, vizije i projekta oko svega urađenog u dobroj mjeri itekako doprinio u procesu proglašenja dva parka i to: NP-Prokletije u Crnoj Gori kao i Bjeshkët e Nemuna na Kosovu. Naše aktivnosti naši radovi kao i stručnost doprinijeli su da NP-Prokletije i pored puno instrukicija nakon proglašenja napokon i zaživi u punom i pravnom smislu riječi. Prateći našu ideju i sve ono što je proisteklo iz nje novi korak u toj saradnji našli smo u istorijskim činjenicima i vrmenima kada su naše tri države spajali prije svega ekonomski intresi. Pa smo u prvom redu ja i Ahmed Reković a tada već formirani planinarski klub ,,Hrid“ i planinarsko društvo ,,Prokletije“ pokušali da oživimo stare tradicionalne putače-staze koje su preko dijela Čakora-Ravnogh brda-Jelenak koriostili naši preci da iz trgovačkoig centra Peći donose životne namirnic u naš kraj i tako omoguće opstanak našim porodicama. Tu stazu smo nazvali ,,Stazama naših đedova.“ Proglašenjem NP-Prokletije 2009. godine ova staza je posebno dobila na popularnosti i značaju.
Zatim, smo dali poseban fokus na staroj karavskoj stazi-putu koja je od velikog istorijskog značaja u kojoj se Gusinje spominje još u XIV vijeku kao karavanska stanica na putu: Dubrovnik – Kotor – Skadar – Peć – Carigrad . Kroz naselje je tada prolazio veliki broj trgovaca i pratilaca karavana, te je ono bilo veoma živo. U Osmansko doba, Gusinje je bilo je centar Gusinjske nahije i imalo razvijene upravne, zanatske i trgovačke funkcije. Tako da smo našli još jednu kopču našeg kraja sa susjedima. Nakon te priče i populariuzacije pojavilo se intresovanje njemačke tehničke organizacije GIZ koja je bila zaintresovana za tu našu priču. Ali oni su navodno u svim tim našim aktivnostima samo gledali svoj ekonomski karakter i intres na navedenim stazama. U našim detaljnim analizama i projekcijama a i njihova mogućnost da istovremeno djeluju kroz sjedišta u Podgorici, Prištini i Tirani nastala je ideja da se objedini ta priča kroz jedniu planinarsku stazu koja nebi bila puno zahtjevna a pri tom bi u više dana hajking ture mogla da poveže sve tri države i tako je naša ideja Stazama naših đedova navela GIZ da daju stazi naziv ,,Peaks of the Balkans“. Normalno da smo mi u sve tri države ozbiljno shvatili i prihvatili tu priču. Dali smo svoj maksimum da staza zaživi u tom periodu iako nismo imali puno pomoći od lolaknih i državnih institucija ali nijesmo imali ni opstrukcija.“
NP-PROKLETIJE TURISTIČKA I EKONOMSKA VALORIZACIJA
O počecima ekonomske i turističke valorizacije Drešković nastavlja: ,,Od MUPa- smo imali puno razumojevanje i oni su dali veliki doprinos da staza zaživi u ovim okvirima i šire. Nakon svih tih aktivnosti i terenskog rada imali smo otvaranje ove staze i prvi krug 2011. godine. Prvu zajedničku turu koju su prošli planinari iz tri države i tu počinje svijetla priča naše vizije i ideje NP-Prokletije postaje kruna naših dotadašnjih aktivnosti i danas slobodno mogu reći da je ta staza u sve tri države bila glavni pokretač razvoja planinskog turizma. Staza ,,Peaks of the Balkans“ iz godine u godine posjećuju planinari iz čitavog svijeta. Poslije punih deset godina funkcionisanja staze odgovorno tvrdim da je planinski turizam na Prokletijama pogorvo u crnogorskom dijelu dovela do jedne vrste turističkog buma. Zadnjih nekoliko godina brojka posjetilaca Raste od 20 do 30%. Sada možemo reći da gotovo i ne postoji značajnija zemlja u svijetu a da bar neki od planinara ili planinarskih grupa nije došla u Crnu Goru i NP-Prokletije da obiđe ovu stazu.“
,,U samom startu planinari su kao polazno mjesto koristili Rugovsku klisuru odnosno početak je bio iz Peći jer je areodrom u Prištini omogućavao najlakši pristup za početak i završetak staze. Kasnije je to počelo u znatnoj mjeri biti Tirana i još uvijek je. A od prošle i ove godine to polako počinje da bude i Podgorica i početak staze iz Plava i Gusinja. Kako je vrijeme prolazilo tako su ljudi u ruralnom dijelu tri države u NP-Prokletije pa i u gradskim jezgrima pronašli svoj intres i korist od ove staze. Pa je na svim katunima na ovoj stazi nastalo puno katunskih koliba takozvanih gostinskih kuća, eko katuna i drugih turističkih ponuda. Ljudi danas svoj biznis i svoja višemilionska ulaganja direktno vezuju za ovu stazu. Pa na osnovu svega do sada što smo uradili na zaštiti prirode u međuvremenu su proglašena dva Nacionalna parka. Zahvaljujući unapređenju i kvalitetnoj promociji i prezentaciji uspjeli smo da u sve tri države ujedinimo odnosno umrežimo jedan proizvod od kojeg danas svi imaju benefite i u dobroj mjeri lokalno stanovništvo živi od tog proizvoda. Konkretno što se tiče našeg dijela NP- Prokletije mogu iznijeti mjerljive reziltate na osnovu kojih možemo zaključiti da je ova staza oživjela turističku ponudu našeg kraja ali i Crne Gore.“
,,U samom procesu proglašenja NP-Prokletije se unaprijedio i uspostavnljanjem ove staze do tada na tom prostoru nije postojalo nijedno etno selo ili eko katun ili bilo koji turistički kompleks a i ono što je postojalo bilo je napušteno i ruinirano. Danas deset godina nakon proglašenja NP-Prokletije i funkcionisanja staze ,,Peaks of the Balkans“ neznamo tačan broj obnovljenih katuna, etno sela, eko katuna pa sve do višemilionskih tursitičkijh kompleksa. Trenutno se u Plavu i Gusinu gradi više od deset turističkih komplekda vrijednosti od 1 do 12 miliona eura to govori da je naša vizija i naši konkretni rezulati doveli do toga da narod vjeruje u budućnost planinskog turiznma ali i NP-Prokletije, takođe mještani ovih opština prepoznali su u ova dva projekta kao nešto što je za njih profitabilno. Sa najvećim zadovoljstvom ti rezultati nam daju podsterk da nastavimo do završnog cilja koji smo od početka imali a to je da sve ove naše dosadašnej aktivnosti sprovedemo u jedan veliki zajednički projekat ,,Prokletije međunarodni nacionalni park“ u kojem bi objedinili tri NP u tri države a djelove između stavili pod zaštitom manjeg ili višeg režima. Ova naša ideja i krajnji cilj u mnogome će zavisiti od nivoa lokalne i državne hijerarhije kao i svijesti razumijevanja JPNPCG koja rukovode parkovima u tri države. Očekujem punu podršku našeg JPNPCG i administracije NP-Prokletije da zajendo u narendom peirodu ponesemo teret ideje i možda za našeg život doživiomo da se ta ideja finalizuje. Iako ne realizujermo ostavičemo dobru osnovu za one koji nas naslijede. U pravcu djelovanja i sprovođenja aktivnosti krajnjeg cilja i ove vizije imamo u planu organizovanje jedne velike regionalne međunarodne manifestacija u pitanju je zimska manifestacija koja nosi naziv: ,,Jedan dan jedan vrh skijaš tru džave.“
Na kraju ću sve podsjetiti sljedeće ističe Drešković: ,,Da je u mjesecu aprilu 2013. godine dok sam bio na čelu NP-Prokletije: Naš zajednički projekat Crne Gore, Albanije i Kosova, „Vrhovi Balkana“, nagrađen prvom nagradom na globalnom samitu Svjetskog savjeta za turizam i putovanja u Abu Dabiju. Projektom „Vrhovi Balkana“ označeno je 192. kilometra planinarskih staza u sve tri države, a mapirane rute povezuju sela Crne Gore, Albanije i Kosova. Planinarske staze prolaze pored glacijalnih jezera, autentičnih katuna, kroz nacionalni park. Postavljena je signalizacija, urađen vodič i mapa staza, ali i dogovorena procedura prelaska granice za turiste, van zvaničnih graničnih prelaza.“ Je li moglo više nije da budem iskren je li moglo bolje jeste. Vjerujem da su budućnost JPNPCG oni vrijedni službenici koji svoj posao rade sa ljubavlju i entuzijazmom a koliko njih danas imamo to je veliko pitanje zaključuje na kraju Enes Drešković.
Rastadoh se dragim prijateljem čiji je telefon neprestano zvonio a brojni planinari, mještani i lokalna zajednica sa nestrpljenjem očekivali njegov povratak na vrhove Prokletija čiji je on sin. Zato ova priča o njemu je priča o onima zbog kojih je vrijedno posjetiti NP-Prokletije i doživjeti ovog planinskog gorostasa koji je svojim radom i djelima ušao u istoriju.