„Građansko vaspitanje i obrazovanje od 2017. više nije obavezan nego izborni predmet, kao da je život u građanskom društvu pitanje izbora, a ne ustavne obaveze svih nas“, istakla je direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević na skupu „Dječje pravo na obrazovanje o ljudskim pravima u Crnoj Gori“ održanom danas u KIC-u „Budo Tomović“. Na skupu je promovisan i dokumentarni film „Za građansku budućnost“ autora Nemanje Živaljevića u produkciji HRA.
„Juče sam bila uz roditelje koji su izgubili djecu u ratnom zločinu, gledala sam ih kako miluju njihova imena na spomeniku. Onda sam otvorila vijesti i čitala izjave roditelja djece ubijene u masakru u osnovnoj školi u Beogradu, a sad gledam pregled slučajeva teškog vršnjačkog nasilja samo u posljednjih mjesec dana u Podgorici. Nijesmo dovoljno uradili na sprečavanju nasilja i nije bilo vrijeme za srozavanje Građanskog obrazovanja na nivo izbornog predmeta“, poručila je direktorka HRA.
Dodala je da svi imaju pravo da od najranijeg uzrasta uče i vježbaju toleranciju, empatiju, poštovanje različitosti i da sukobe rješavaju bez nasilja, i da u tome može pomoći inicijativa da se građansko vaspitanje i obrazovanje opet uvede kao obavezan predmet.
HRA, ANIMA i Centar za građansko obrazovanje su u novembru prošle godine predale inicijativu ministarki prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđeli Jakšić Stojanović (PES) za vraćanje Građanskog obrazovanja i vaspitanja u status obaveznog predmeta u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori. Građansko vaspitanje i obrazovanje je sad izborni predmet u osnovnim školama i gimnaziji.
„Građansko vaspitanje je 13 godina bilo obavezan predmet u osnovnim, a Građansko obrazovanje 10 godina u srednjim školama, dok nije degradiran na nivo izbornog predmeta 2017. godine, reformom tadašnjeg ministra Damira Šehovića“, podsjetila je Gorjanc Prelević.
Ministarka Jakšić Stojanović je na skupu HRA istakla da podržava inicijativu za uvođenje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta. „Pokrenuli smo inicijativu za analizu i reformu plana programa. Vodimo računa o uporednim praksama, ali i o kontekstu u kome se realizuje naš obrazovni proces“. Pomenula je primjer Estonije kao dobar primjer za Crnu Goru.
„Razmotrićemo i uvođenje drugih predmeta kao što su medijska pismenost, retorika, programiranje, preduzetništvo, logika, etika…“, navela je ministarka.
Zamjenik šefa misije Ambasade Kanade u Beogradu Dejvid Morgan je istakao da učenje djece o ljudskim pravima ohrabruje djecu da ustanu protiv nepravde, da budu odgovorni i empatični ljudi i da spriječe nasilje: „Naša je dužnost da djeci to obezbijedimo“.
Autor filma i novinar Nemanja Živaljević je naglasio da je snimajući dokumentarac uvidio sa kakvim se iskušenjima suočavaju djeca, ali i gdje smo zakazali kao društvo.
„Moramo mijenjati sistem, temelj je u obrazovnom sistemu. Uvođenje građanskog obrazovanja u škole bi dovelo do toga da imamo samostalnu, tolerantnu i kritički nastrojenu djecu“, istakao je Živaljević.
Film „Za građansku budućnost“, koji je prikazan u Kulturno informativnom centru „Budo Tomović“ govori, između ostalog, o potrebi da se građansko obrazovanje vrati kao obavezan predmet u škole, a djeca i odrasli u filmu govore koliko nam nedostaje takva vrsta obrazovanja u Crnoj Gori.
Gotovo svi učesnici skupa su se saglasili da građansko obrazovanje treba da bude obavezni dio redovnog obrazovanja, ali su dodali i još ponešto.
Zamjenica Ombudsmana Snežana Mijušković je dodala da nam puno toga nedostaje u obrazovanju, da imamo nedovoljne pedagoško-psihološke službe u školama, te da nema institucionalne memorije. „Tragično je što o svim tim pitanjima pričamo već godinama, prebacujemo odgovornost jedni na druge, a pomaka nema“, istakla je ona. “Često od djece pravimo dekor jer nemamo vremena da ih saslušamo.“
Psihološkinja Ana Ćalov Prelević, sa dugogodišnjim iskustvom rada u osnovnoj školi, ističe da je u posljednje vrijeme pozitivna promjena to što djeca i sama dolaze da traže pomoć, te dodaje da je često i njima i njihovim roditeljima potrebna i terapijska podrška van škole. „Istraživanja su pokazala da našoj djeci nedostaje tolerancija i da je njihova zainteresovanost za školu i manja nego što mi mislimo“.
Kristina Mihailović iz udruženja “Roditelji“ je naglasila da imamo krizu unutar porodica, a nemamo sisteme podrške za porodice. Istakla je i da smo u velikoj zabludi kad govorimo da je problem što djeca imaju previše prava, „jer kad to kažemo, mislimo na to da mi nemamo pravo da ih fizički kažnjavamo kad naprave grešku“.
„Djeca u Crnoj Gori nemaju previše prava, onih na koja se misli u međunarodnim dokumentima – na obrazovanje, zdravlje, bezbjednost … Nigdje ne piše da djeca mogu da rade šta hoće“, navela je Mihailović.
Marija Gošović iz Ministarstva prosvjete je dodala da su ključni partneri u reformi obrazovanja upravo roditelji, te da je „škola idealan poligon za primjenu prava djece“. Ona je istakla i da djeca „vrlo lijepo znaju da detektuju probleme i daju predlog na koji način da se riješe“.
Nađa Durković iz Zavoda za udžbenike i Olivera Nikolić iz Instituta za medije su istakle da je, osim građanskog obrazovanja, jednako važna medijska pismenost koja je nedavno uvedena kao izborni predmet. „Medijska pismenost i građansko obrazovanje su dobar način da se u obrazovni sistem uvede pristup koji podstiče na kritičko promišljanje, saradnju, komunikaciju, kreativnost. Te predmete treba dati najkreativnijim nastavnicima, koji žive građanske vrijednosti, vjeruju u promjene i spremni su i da uče od mladih“, kazala je Nikolić.
Ocijenila je da bi sistem morao da prepozna, ohrabri i odnjeguje takav pristup nastavnika, umjesto „da njihov entuzijazam poliva hladnom vodom“.
Durković je rekla da djeci nedostaje duhovne širine koju pruža čitanje odgovarajuće literature. Ona je navela publikaciju Euđenia Karmija i Umberta Eka „Tri priče“ kao primjer pristupačne knjige za djecu, za razliku od nekih lektira koje do njih ne dopiru.
Anita Marić iz Zavoda za školstvo je dodala da je važno da strateški promišljamo, kako bismo izbjegli površnost: „Kada smo nemoćni obično tada optužujemo druge. Da ima sistema i da nijesu obeshrabreni, roditelji bi se ponašali drugačije“, poručila je Marić.
Demir Ličina inspektor za maloljetničku delikvenciju i Anđela Ivanović iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su istakli i ulogu medija, koji moraju voditi računa na koji način pišu o ovim temama, da ne ugrožavaju prava maloljetnika i ne otežavaju rješavanje problema.
Direktori škola Tatjana Damjanović i Ljubo Ćeranić su podržali ponovno uvođenje Građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta, ali i upozorili da za to nema dovoljno edukovanog kadra.
„Ako se uvede kao obavezan predmet mora se ići s novim obukama za nastavni kadar, i da to budu nastavnici kojima je to blisko, a ne da idu na te kurseve samo da bi ispunili normu“, zaključila je Damjanović.