O okviru projekta “Da inkluzija ne bude iluzija” realizovano je jedno u nizu predavanja kojim se ušlo se u probleme nasilja, diskriminacije i predrasuda koje postoje u našem društvu.
Koordinatoka projekta i izvršna direktorica NVO Sistema, Neda Radović je naglašavajući hitnu potrebu da se pitanja problema nasilja, diskriminacije i predrasuda izazovu i prevaziđu kako bi se zaista postiglo inkluzivno društvo. Glavna fokusna tačka predavanja je bilo nasilje, koje je tragična stvarnost koja pogađa brojne pojedince i zajednice širom svijeta.
“Analitičar kriminalistike Momčilo Šćekić je istakao da nasilje često proizilazi iz duboko ukorijenjenih predrasuda i diskriminacije, koje održavaju sistemi koji marginalizuju i određene grupe. Njihovi primjeri koji izazivaju razmišljanje naterali su nas da se suočimo sa mračnom realnošću da nasilje nastavlja da oduzima ljudima dostojanstvo, bezbjednost i mogućnosti”, navodi se u saopštenju.
Šćekić je istakao da današnja omladina zbog velikog protoka informacija dosta ubrzano živi, “da su djeca dostigla zavidan nivo digitalne pismenosti dok je određeni broj roditelja ostao u zaostatku sa edukacijom i na taj način praktično izgubio ulogu lidera u porodici. Zbog ovog problema imamo sve učestalije situacije da djeca prihvataju i traže pomoć od svojih vršnjaka dok je sve manja komunikacija sa roditeljima.”
Ovaj generacijski sukob i nepoznavanje savremenih izazova može se riješiti promovisanjem boljeg digitalnog obrazovanja za roditelje i podsticanjem otvorene komunikacije sa djecom. Učešće i razumijevanje roditelja igraju suštinsku ulogu u oblikovanju dječijeg razumijevanja svjeta i podsticanju razvoja empatije i vještina kritičkog mišljenja.
Diskriminacija, još jedan ključni aspekt, detaljno je istražen sa profesoricom Jasminom Ličinom tokom predavanja. Ispitali smo različite oblike diskriminacije, uključujući rasnu, rodnu, vjersku i socioekonomsku diskriminaciju koja i dalje postoji uprkos napretku u našem razumijevanju jednakosti.
Master psiholog Petar Marković je istakao da diskriminacija “ne samo da koči individualne živote već i podriva napredak društva u cijelini”.
“On lišava pojedince jednakog pristupa obrazovanju, zapošljavanju i drugim osnovnim pravima neophodnim za lični i kolektivni rast. Predrasude su se pojavile kao ključna prepreka na putu ka inkluziji. Udubili smo se u psihologiju koja stoji iza predrasuda i kako se razvijaju pristrasni stavovi”, kazao je Marković.
Predavanje je pružilo uvid u uticaj socijalizacije, stereotipa, kulturološke uslovljenosti i neznanja na njegovanje predrasuda. Predavanje je dosledno naglašavalo hitnu potrebu za smislenim djelovanjem i promjenom. Osporavanjem diskriminatornih praksi, zalaganjem za jednake mogućnosti i njegovanjem kulture poštovanja i prihvatanja, možemo pomoći u stvaranju društva koje istinski prihvata inkluziju. Štaviše, predavanje je pružilo vrijedne strategije za promovisanje uključivanja u naš svakodnevni život. U njemu je naglašen značaj obrazovanja, kampanja za podizanje svijesti i inkluzivnih politika u borbi protiv nasilja, diskriminacije i predrasuda.
“Aktivnim nastojanjem da razumijemo različite perspektive, uključimo se u otvoreni dijalog i gradimo različite mreže, možemo da njegujemo inkluzivno okruženje koje slavi našu zajedničku humanost. U zaključku, realizacija ovog projekta bi bilo snažan podsjetnik da inkluzija nije iluzija; to je ostvariva realnost. Suočavajući se sa pitanjima nasilja, diskriminacije i predrasuda, možemo utrti put ka inkluzivnijem društvu. Kroz naše kolektivne napore i posvećenosti pozitivnim promjenama, možemo ukloniti barijere koje ometaju napredak i stvoriti svijet u kome je svaki pojedinac prihvaćen, cijenjen i poštovan”, zaključuju u saopštenju.