Institucije u Crnoj Gori u toku 2022. godine bile su pogođene nestabilnošću i tenzijama unutar vlasti, pa je to uticalo da se zaustavi proces sprovođenja reformi u državi, piše u godišnjem izvještaju EU o ljudskim pravima i demokratiji i svijetu. Navedeno je da je Crna Gora samo djelimično ispunila preporuke komiteta UN za torturu, koje se odnose na sprovođenje brzih, nepristrasnih i efikasnih istraga i krivičnog gonjenja osumnjičenih i sankcionisanje počinilaca torture ili zlostavljanja.
Vlasti su, kako se navodi u dokumentu, isticale da im je prioritet posvećenost integraciji u EU ali su godinu obilježile kontinuirane političke tenzije, polarizacija i neuspjeh da se postigne konsenzus o ključnim pitanjima od državnog interesa.
“To je dovelo do toga da dvije podijeljene vlade padnu nakon izglasanog nepovjerenja. Na pravilno funkcionisanje crnogorskih institucija uticala je politička nestabilnost, nestabilnost vlade i tenzije unutar vladajuće većine, te odugovlačenje procesa donošenja odluka i sprovođenja reformi. Glavni pravosudni organi, uključujući i Ustavni sud, nastavili su da rade u nepotpunom sastavu zbog nesposobnosti Parlamenta da izabere nove članove, što je narušilo njihovo pravilno funkcionisanje”, piše u izvještaju.
U dijelu koji se odnosi na Crnu Goru navode da su godinu obilježile stalne političke napetosti, polarizacija, izostanak konstruktivnog angažmana između političkih partija i neuspjeh u postizanju konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa, što je uzrokovalo pad dviju podijeljenih vlada na osnovu izglasavanja nepovjerenja.
Kada su u pitanju ljudska prava piše da EU nastavila pažljivo prati poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori u okviru pregovora o pristupanju, posebno u okviru Poglavlja 23.
“Postoji redovni politički dijalog na tehničkom i političkom nivou, uključujući i u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Takav dijalog proizilazi iz praćenja sprovođenja akcionog plana za Poglavlje 23, kao i privremenih mjerila, redovnih međusobnih pregleda, projekata finansiranih od strane EU i angažovanja s međunarodnim organizacijama i civilnim društvom”, precizirano je u dokumentu.
Institucionalni okvir u tom smislu je usaglašen sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima.
“Međutim, potrebni su dodatni napori kako bi se ostvarila njegova puna primjena”, poručuju iz EU.
Kako navode, povećana politička i društvena polarizacija i podjele posebno su uticale na najugroženije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBT), koje su više bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.
“Povećan broj femicida s nedovoljnim postupanjem vlasti, javno iskazana mizoginija, nasilje zasnovano na rodu i nasilje nad djecom ostaju ozbiljna briga. Crnoj Gori je potrebno unapređenje njenog pravnog i institucionalnog okvira kako bi se povećala zaštita od porodičnog nasilja, diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje”, poručuju iz EU.
Što se tiče slobode izražavanja, Crna Gora je, sudeći po izvještaju, unaprijedila svoj pravni okvir za zaštitu novinara i drugih medijskih radnika, usvajanjem seta amandmana na Krivični zakonik koji predviđaju strože kazne u slučajevima nasilja nad njima.
Sloboda medija i sloboda govora bile su, kako se dodaje, ključni pravci djelovanja EU u 2022. godini, uključujući zaštitu novinara i drugih medijskih radnika.
“Zaštita manjina i kontinuirano unapređenje pravnog okvira za zaštitu prava LGBTI osoba ostali su u fokusu.Izgradnja demokratskijeg društva ostala je u fokusu kroz podršku reformama izbornog sistema u zemlji i transparentnijem trošenju javnih sredstava tokom izbornih kampanja”, kazali su iz EU.
Podsjeća se da je djelovanje EU i dalje fokusirano na ključne oblasti opisane u privremenim mjerilima Poglavlja 23 – pravosuđe i osnovna prava, u pristupnim pregovorima.
“Privremena mjerila za osnovna prava odnose se na usklađivanje sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim standardima o jačanju efikasne primjene ljudskih prava, proceduralnih garancija, zaštite manjina i kulturnih prava, zaštite od rasizma i ksenofobije i zaštite podataka”, navodi se u Izvještaju.
Sagledavajući finansijski angažman EU, podsjećaju da je 2022. godine pružena finansijska podrška prioritetima EU u u pogledu ljudskih prava, i da je EU opredijelila kroz IPA projekte 1,5 miliona eura za Crnu Goru, ali da 700.000 nije ugovoreno.
“Bilateralno finansiranje u sektoru putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) za 2018. godinu imalo je fokusirani budžet od 1,5 miliona eura (700.000 eura nije ugovoreno) u okviru šireg programa vladavine prava vrijednog 13,5 miliona eura”, precizirano je u dokumentu.
Komitet UN protiv torture zaključio je, kako piše, da je Crna Gora samo djelimično primijenila preporuke iz 2014. o obezbjeđivanju ili jačanju pravnih garancija za pritvorenike, sprovođenju brzih, nepristrasnih i efikasnih istraga i krivičnom gonjenju osumnjičenih i sankcionisanju počinilaca torture ili zlostavljanja.