Broj oboljelih od melanoma u stalnom porastu, zabrinjavajuća stopa umiranja

Broj oboljelih od melanoma u stalnom je porastu i povećava se znatno brže od bilo koje druge maligne bolesti, a zabrinjava i stopa umiranja od melanoma kože kod starijih od 50 godina, upozorili su iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i Instituta za javno zdravlje (IJZ).

I pored toga, kako su u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka (CDPR) primijetili, svijest o zaštiti od štetnih posljedica sunca i dalje nije dovoljno razvijena, pa kog građana postoji mnogo zabluda kada je u pitanju izlaganje suncu.

Popović i Bakić: Broj novooboljelih raste znatno brže od bilo koje druge maligne bolesti

Dermatovenerolog-onkolog Ana Popović i dermatovenerolog Mirjana Bakić u KCCG-u kazale su u zajedničkoj izkavi da, prema posljednjim rezultatima Globocana iz 2020 godine, u Crnoj Gori godišnje od malignih oboljenja oboli oko 3,2 hiljade ljudi, dok umre godišnje blizu 1,8 hiljada.

“Na osnovu poslednjih objavljenih rezultata Registra malignih neoplazmi Instituta za javno zdravlje Crne Gore godišnje se sa melanomom registruje 58 bolesnika”, navele su Popović i Bakić.

One su agenciji MINA kazale da povećanje svijesti među ljekarima o obaveznom prijavljivanju melanoma, koordinacija i jedinstveni registar predstavljaju ključne komponente u poboljšanju izvještavanja melanoma u državi.

“Melanom se nekad smatrao rijetkom bolesti, ali praćenjem broja oboljelih danas sa sigurnošću navodimo činjenicu da je od sredine prošlog vijeka broj oboljelih u stalnom porastu i da broj novooboljelih raste znatno brže od bilo koje druge maligne bolesti”, rekle su Popović i Bakić.

One su ukazale da se svake godine broj oboljelih povećava za šest odsto, a godišnja stopa incidencije melanoma u Crnoj Gori se kreće od 4,6 do 7,3 odsto.

Kako su Popović i Bakić navele, povećana učestalost melanoma se može pripisati i sve češćom identifikacijom tumora zahvaljujući javnozdravstvenim kampanjama podizanja svijesti javnosti o potrebi dermatološkog i dermoskopskog pregleda i kontinuiranog praćenja pigmentnih promjena na koži, ali se može pripisati i trendu tamnjenja kože i rekreativnoj izloženosti prirodnim ili vještačkim izvorima ultravioletnog zračenja.

Strahinja: Od melanoma kože najviše obolijevaju osobe starije od 50 godina

Rukovodilac registra malignih neopnazmi u Institutu za javno zdravlja (IJZ) Rajko Strahinja pojasnio je da postoje dvije osnovne grupe malignih neoplazmi kože koje se registruju: melanom kože i nemelanomske maligne neopazme kože (NMMNK), kao i karcinomi kože – planocelularni i bazocelularni.

On je naveo da kod NMMNK postoji izvjesna podregistracija, to jest registruje se manji broj od stvarno oboljelih ali da je NMMNK, i pored podregistracije, na drugom mjestu po učestalosti obolijevanja kod osoba oba pola u Crnoj Gori.

Strahinja je podsjetio da je godišnji broj novoregistrovanih 2013. bio 195 slučajeva kod muškaraca, a 130 kod žena. Iste godine, kako je kazao, umrlo je šest osoba od ovih tumora, po tri muškarca i žene.

“Procjenjuje se da je broj novooboljelih od NMMNK u Crnoj gori 2020. godini bio 373, na osnovu podataka IARC-Međunarodne agencije za istraživanje raka)”, kazao je Strahinja agenciji MINA.

“Može se pretpostaviti da broj novih slučajeva raste, imajući na umu da najviše obolijevaju starije osobe čiji je udio u stanovništvu sve veći. Jedan od razloga za takvu pretpostavku je i nizak stepen zaštite od zračenja Sunca (glavnog uzroka nastanka ovih tumora)”, kazao je Strahinja.

On je naveo da je od melanoma kože 2013. registrovano 29 slučajeva kod muškaraca i 20 kod žena, dok je iste godine od melanoma kože umrlo 16 muškaraca i deset žena.

Strahinja je kazao da od melanoma kože najviše obolijevaju osobe starije od 50 godina kod oba pola, dodajući da ne postoji izražena regionalna razlika u obolijevanju od melanoma kože u Crnoj Gori.

“Teško je i čekivati da se vidi takva razlika iz malog broja oboljelih po opštinama. Ipak, stope obolijevanja iznad prosjeka za Crnu Goru za muškarce su više u Baru, Tivtu, Cetinju, Podgorici, i Bijelom Polju. Stope za žene su iznad prosjeka u Baru, Kotoru, Budvi, Bijelom Polju, Danilovgradu, Nikšiću i Pljevljima”, naveo je Strahinja.

On je naveo da je projekcija obolijevanja i umiranja od malignih neoplazmi za 2020. (IARC) na osnovu podataka Registra malignih neoplazmi Crne Gore) pokazuje da se Crna Gora u Evropi prema stopi incidencije NMMNK za osobe starije od 50 godina (standardizovano prema svjetskoj populaciji, ASIR(W) nalazi na petom mjestu za muškarce i sedom mjestu za žene.

Kako je dodao, prema istoj stopi za umiranje od NMMNK za starije od 50 godina (ASMR-W) Crna Gora je na trećem mjestu za žene.

“Zabrinjavajući su podaci stope umiranja od melanoma kože kod starijih od 50 godina (ASMR-W): za oba pola Crna Gora je na 3. Mjestu, za muškarce na 1. mjestu, dok je za žene na 13. mjestu”, upozorio je Strahinja.

CDPR: Građani često zaboravljaju na štetne posljedice sunca

U Crnogorskom društvu za borbu protiv raka (CDPR) smatraju da crnogorski građani nemaju razvijenu svijest o zaštiti od štetnih posljedica sunca.

“Podneblje smo koje ima sunca u izobilju tokom cijele godine, a ljeto je vrijeme za odmor i opuštanje na moru, jezerima, rijekama ili bazenu i nekako se često zaboravi koliko sunce u prekomjernim količinama može biti štetno”, rekli su iz CDPR.

Oni su podsjetili da je jedna od komponenti sunčevog zračenja štetno, ultravioletno zračenje (UVZ), koje može izazvati opekotine, prijevremeno starenje i rak kože.

Kako su pojasnili, podatak o jačini UVZ se može saznati kao element vremenske prognoze, pa građani trebaju biti svjesni da se u periodima visokog UV indeksa nikako ne smiju izlagati suncu.

Prema njihovim riječima, postoji mnogo zabluda kada je u pitanju izlaganje suncu, pa je na primjer najčešća zabluda da je taman ten ili preplanuo ten neka vrsta zaštite od sunca.

“Istina je da je zacrnjenje kože ili preplanuo ten rezultat odbrane kože nakon prvih opekotina. Dakle i osobe sa preplanulim tenom moraju koristiti zaštitnu kremu i izbjegavati boravak na suncu u periodima kada je UVZ najjače”, pojasnili su iz CDPR.

Oni su naveli da je druga zabluda je da oblačno vrijeme predstavlja potpunu zaštitu od sunca, dok je istina je da oblaci predstavljaju djelimičnu ali ne potpunu zaštitu od štetnog UVZ.

“Najopasnija od svih je zabluda da biljege na koži ne treba operisati i takva jedna zabluda može da dovede do ozbiljnih posljedica. Svoju kožu treba redovno pregledati i kontrolisati i zato što su maligni tumori kože ako se otkriju na vrijeme izlječivi”, rekli su iz CDPR.

Oni su agenciji MINA kazali da je svaka promjena oblika, veličine ili boje biljega na koži treba da nas odvede na ljekarski pregled.

Kako su iz CDPR dodali, isto se odnosi na svaku novu pigmentaciju i izraslinu na koži koja nije ranije postojala, kao i ranicu na koži koja ne zarasta.

“Stoga je hirurška intervencija zapravo najbolji, a često i jedini siguran način liječenja ovih tumora i ne smije se odlagati”, naveli su iz CDPR.

Melanomi otkriveni u najranijoj fazi se uklanjaju 15-o minutnom hirurškom procedurom

Popović i Bakić su podsjetile da rana klinička dijagnoza melanoma ima najveći uticaj na produženje preživljavanja, budući da doprinosi smanjenu stope smrtnosti uprkos ukupnom povećanju incidencije melanoma.

One su navele da je visoka stopa smrtnosti u Crnoj Gori govori u prilog tome da se melanom i dalje otkriva u kasnom stadijumu bolesti.

“Prema podacima iz bolničkih registara, a koji se odnose ne samo na Crnu Goru već i na zemlje regiona, postoji trend otkrivanja melanoma u ranijoj fazi u odnosu na period prije pet godina (30 odsto), a trebalo bi da ovaj broj smanjimo namanje od deset odsto kao što je slučaj u razvijenim zemljama. Ali za takve rezultate su potrebne javnozdravstvene kampanje koje traju duže od deset godina, jer se jedino na taj način trajnije mogu promijeniti naše navike”, kazale su Popović i Bakić.

One su navele da u Crnoj Gori, stariji pacijenti, od preko 65 godina, često imaju deblje melanome u vrijeme postavljanja dijagnoze.

“To su faktori koji utiču na stopu recidiva i smrtnosti. Poslednji podaci o učestalosti i smrtnosti od melanoma nam sugerišu da postoji potreba za edukacijom starijih osoba kroz javnozdravstvene kampanje”, rekle su Popović i Bakić.

One su navele da prevencija, dijagnostika i liječenje melanoma zahtjeva kompleksan pristup, kako ljekara više specijalnosti, tako i šire društvene zajednice.

“Veoma je važan multidisciplinarni pristup prevenciji, ranoj dijagnozi, inicijalnim dijagnostičkim procedurama, praćenju bolesnika i odgovarajućoj terapiji u odnosu na stadijum bolesti. Ukoliko se melanom otkrije na vriijeme, u najranijoj fazi, on se uklanja jednostavnom hirurškom intervencijom u trajanju od 15 minuta, a pacijent se smatra izliječenim, zbog toga je od neprocjenjivog značaja ići na redovne preglede”, rekle su Popović i Bakić.

One su navele da savremena kombinovana ciljna i imunoterapija, koja je u primjeni i u Crnoj Gori, omogućava polovini pacijenata s metastatskim melanomom da žive duže od pet godina. Ta terapija se, kako su navele, u Crnoj Gori primjenjuje i u trećem stadijumu melanoma, kad je poslednja šansa da se spriječe metastaze u unutrašnje organe.

Popović i Bakić podsjetile su građane da čuvaju svoju kožu, da se nepotrebno ne izlažu suncu u ljetnjem periodu od deset do 17 sati, da nose odjeću šešire i naočare koje ne propuštaju ultravioletne zrake i da na otkrivene djelove tijela nanose fotoprotektivni krem.

“Da mjesečno obave samopregled kože, da ne idu u solarijum i da preventivno posjete dermatologa jednom godišnje”, rekle su Popović i Bakić.