Napisani nacrt zakona o visokom obrazovanju i dalje je skriven od javnosti. Čak ni oni koji su radili na njemu ne znaju što se na kraju desilo sa tim aktom. Niti im je jasno zašto nijesu prihvaćeni ključni prijedlozi radne grupe čiji su članovi. Neki od njih optužuju resorno ministarstvo za samovolju, piše Pobjeda.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, nijesu nam odgovorili na pitanja o ovoj temi. Neće da kažu kako se okončala decembarska javna rasprava o ovom zakonu, jesu li i koje pristigle prijedloge uvrstili, koje su odbili i zašto, i kako, između ostalog, gledaju na to što su se učesnici radne grupe ogradili od predloženih izmjena zakona.
Muk nakon javne rasprave
Članovi radne grupe negoduju što nacrt zakona, koji je tada poslat na javnu raspravu, ne sadrži ono što je dogovoreno u tom tijelu. Univerzitet Crne Gore je zato poslao Ministarstvu listu neophodnih korekcija na predložena rješenja. Nemaju, međutim, zvaničnu informaciju kako se taj resor odredio prema tome.
“Prijedlozi koji su razmatrani na radnoj grupi nijesu adekvatno formulisani u nacrtu zakona”, rekli su Pobjedi iz najstarije ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori.
Njihov tim tražio je i da se produži rok za javnu raspravu kako bi se temeljnije sagledali svi prijedlozi.
“Za sada, nemamo zvaničnih informacija koje se tiču okončanja postupka javne rasprave”, rekli su oni.
I sa Univerziteta Donja Gorica kažu da još nijesu dobili informacije o prijedlozima i sugestijama koje su upućene tokom javne rasprave. Nijesu imali uvid u posljednju verziju zakona. Smatraju da se mora unapređivati u velikom broju segmenata.
“Tokom samog procesa uputili smo sugestije i prijedloge u dijelu modela studija, dužine trajanja akreditacije, osnivanja i obavljanja djelatnosti, autonomije univerziteta, nezavisnosti Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta, pozicija i nezavisnost Savjeta za visoko obrazovanje. Crna Gora je dio prostora visokog obrazovanja Evropske unije, samim tim mora se uraditi zakonsko rješenje koje odgovara toj činjenici”, istakli su oni.
Začuđujući ishod
Sa Univerziteta Mediteran kažu da, što je najgore, većina članova radne grupe koja je radila na ovom aktu saglasna je da nacrt, koji je bio na javnoj raspravi, ne odražava rješenja koja su nastala u tom radnom tijelu.
“Čak ni po pitanju izmjena oko kojih su svi bili saglasni, uključujući predstavnike Ministarstva”, ističu sa ovog privatnog univerziteta.
Smatraju da čelni ljudi Ministarstva nijesu u ovom poslu napravili ono što su najavljivali i što se od njih očekivalo.
Podsjećaju da je Ministarstvo bilo u obavezi da, po okončanju javne rasprave, sačini izvještaj o rezultatima rasprave i javno ga objavi. Navode da je taj resor nastavio da netransparentno radi tako da ne znaju koji su prijedozi sa javne rasprave prihvaćeni, a koji nijesu.
“I zašto Ministarstvo kao da misli da je samo sebi dovoljno i da ustanove visokog obrazovanja postoje da se uklapaju u regule koje se nameću, a ne da se unaprijedi postojeći sistem visokog obrazovanja i uočeni problemi riješe”, rekli su oni.
Univerzitetu Crne Gore je bilo ključno da se riješi problem što imamo jaz između modela studija i potreba tržišta rada, kao i zakona koji regulišu zapošljavanje.
Nakon što je 2017. godine uveden novi model studiranja 3+2 (osnovne, master), ispostavilo se da tržište, zapravo, ne prepoznaje tu osnovnu, Bečelor diplomu. Zato je UCG predložio da se omogući studentima da ne moraju da završavaju dvogodišnji master, već da mogu da dobiju određenu vrstu diplome poslije prve godine mastera kako bi mogli da izađu na tržište rada. To bi se definisalo kao ,,master 1“ koji, kako kažu, postoji u nekim zemljama EU.
“Suštinski, htjeli smo da na jednostavan način dođemo do rješenja problema koji je prethodna reforma modela studija pokrenula. Naime, uočeno je da je 180 ECTS kredita nedovoljno za većinu poslova, dok je 300 ECTS previše. Stoga, išli smo na ovaj ,,stepenik“ od 240 ECTS kredita, koji je najčešći uslov kod poslodavaca”, precizirali su oni.
I ,,Mediteran“ je nezadovoljan postojećim modelom organizacije studija. Kažu da ovu problematiku osim studenata, osjećaju i poslodavci, privreda i državna uprava.
Tražili da se neki programi plaćaju
Sa UCG ističu da su imali još jedan krupan zahtjev da se unese u nacrt zakona. Tiče se mogućnosti da na pojedinim studijskim programima imaju i samofinansirajuće studente. Time bi, kako smatraju, UCG opet dobio značajna, inače nedostajuća sredstva za normalno funkcionisanje, ali i razvoj. Podsjećaju da se finansiraju iz budžeta, ali to, dodaju oni, nažalost, nije dovoljan iznos sredstava na osnovu kog bi pokrenuli ozbiljnije razvojne projekte. Budžetska izdvajanja pokrivaju elementarne troškove, poručuju sa UCG.
“Ukidanje mogućnosti da studenti kofinansiraju studije nas dovodi i do toga da mnogi koji to žele, ali zbog uspjeha u srednjoj školi ili na prijemnom ispitu ne mogu upisati neki od studijskih programa na UCG, ostaju ili neupisani ili se upisuju na konkurentske univerzitete. Stoga, smatramo da je naš prijedlog i racionalan i opravdan”, kažu oni.
Kako obezbijediti nastavni kadar
Univerzitet Mediteran je stava da će ključni kamen spoticanja u radu ustanova visokog obrazovanja biti postavljeni standard po kome ustanova mora da ima obezbjeđeno akademsko osoblje koje je izabrano u akademsko zvanje po propisima Crne Gore. Treba, u tom smislu, da imaju najmanje tri nastavnika za osnovne studije, za svaku godinu studija, odnosno dva nastavnika za master studije, takođe, za svaku godinu studija. Dodatno, treba da su zaposleni sa punim radnim vremenom.
“To je nedostižan uslov i morali bi uvoziti nastavni kadar, a i to ne možemo, jer nastavno osoblje mora da bude izabrano u akademsko zvanje po propisima Crne Gore. Tako je stvoren začarani krug iza kojeg nema izlaza, osim da se ova odredba izmjeni”, smatraju oni.
Rekli su i da ne mogu govoriti o zadovoljstvu novim rješenjima koja su data u nacrtu zakona o visokom obrazovanju, već da više mogu da pričaju o problemima i glavobolji svih ustanova viskog obrazovanja koje mogu izazvati ponuđena zakonska rješenja, naravno, ukoliko kao takva ostanu.
I Centar za građansko obrazovanje koji je, takođe, dio radne grupe kritikovao je ranije resorno ministarstvo. Ne podržavaju verziju nacrta koja je sačinjena prije javne rasprave. Smatraju da ima nepreciznosti i kontradiktornosti u dijelu izbora članova Upravnog odbora, rektora i dekana na Univerzitetu Crne Gore (UCG). Ostao je nejasan i nedorečen model studiranja što će u praksi izazvati konfuziju. I ova NVO je upozoravala da je obaveza resornog ministarstva da obrazloži radnoj grupi zašto neki prijedlog, koji je unutar tog tijela dogovoren, nije usvojen.
“Demonstracija samovolje resornog ministarstva kao predlagača, uz zabrinjavajuće propuste u tom tekstu, na čiji dio ukazujemo, nije kvalitativna promjena koju je ova vlada obećavala”, poručili su iz ove NVO.
Dualno obrazovanje dobro rješenje, ali ugrožena autonomija
Sa Univerziteta Mediteran kažu da zamjerki na nacrt zakona ima dosta, ali ističu i da su zadovoljni preciznijim definisanjem praktične nastave i mogućnošću dualnog obrazovanja po kom modelu se nastava realizuje kroz teorijsku nastavu i vježbe na visokoškolskoj ustanovi. Praktična obuka se obavlja tokom rada kod poslodavca, tako da, smatraju oni, ova novina može doprinijeti i bržem zapošljavanju studenta nakon okončanja studija.
Smatraju da je problem što je Ministarstvo ostavilo sebi u nadležnost da donese propis koji će regulisati odnose između ustanove i poslodavca, umjesto da da slobodu ustanovama da to regulišu.
“I to je samo jedno od zakonskih rješenja koje dovodi u pitanje autonomiju univerziteta”, rekli su oni.
Ministarstvo je i Savjetu za visoko obrazovanje, kako kažu, dodijelilo savjetodavnu ulogu ministra obrazovanja.
“Što potvrđuje naš utisak da je Ministarstvo samo sebi dovoljno i da predstavlja rigidan i zatvoren sistem”, istakli su sa ovog univerziteta.