Izbor vrhovnog državnog tužioca (VDT) u punom mandatu mora biti oslobođen bilo kakvih političkih kalkulacija, jer je to ključni korak za nastavak reformi koje su već dale konkretne rezultate, poručila je vršiteljka dužnosti VDT-a Tatjana Begović.
Begović je na konferenciji “Dokle je stigla reforma tužilaštva”, koju je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), kazala da se o reformi državnog tužilaštva ne može govoriti bez podsjećanja da proces evropskih integracija podrazumijeva upravo jačanje vladavine prava.
Ona je rekla da tužilaštvo predstavlja stub vladavine prava i ključnu instituciju u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Begović je rekla da ne prija konstatacija da je Crna Gora izgubila fokus sa ključnih evropskih reformi, posebno u oblasti vladavine prava.
“Ali vjerujem da će nas upravo ovakve konstatacije ohrabriti, da ne kažem natjerati, da se na svim nivoima preduzmu neophodni koraci koji bi doveli do promjene stanja stvari”, dodala je Begović.
Ona je podsjetila na to da državno-tužilačka organizacija više od četiri godine čeka na izbor VDT-a u punom mandatu.
“Želim da vjerujem da će novi saziv parlamenta razumjeti ozbiljnost situacije i pokazati neophodan stepen odgovornosti koji će dovesti do izbora VDT-a u punom mandatu”, rekla je Begović.
Ona je poručila da su u državno-tužilačkoj organizaciji spremni za nastavak reformi.
“To smo u periodu iza nas i pokazali, ali ne smijemo da zanemarimo sta je propušteno da se uradi na drugim adresama”, rekla je Begović.
Ona je dodala da neće licitirati sa odgovornošću niti da je prebacuje na bilo koga, “već da istaknem neophodnost podizanja stepena svijesti i odgovornosti na svim nivoima”.
Begović je kazala da se od državnog tužilaštva s pravom očekuju konkretni rezultati rada u skladu sa međunarodnim standardima.
“Smatram da, s tim u vezi, i mi imamo puno pravo da tražimo obezbjeđivanje uslova za rad koji se bar mogu približiti međunarodnim, jer su postojeći daleko ispod njih”, rekla je Begović.
Begović je poručila da je ključni korak izbor VDT-a u punom mandatu.
“I to izbor oslobođen bilo kakvih političkih kalkulacija, kako ne bismo napravili korak unazad u odnosu na reforme koje smo već ostvarili, a koje su dale konkretne rezultate”, rekla je Begović.
Kovač: Misija jačanja tužilaštva je proces koji je nepovratno započet
Ministar pravde Marko Kovač rekao je da povjerenje građana u rad državnog tužilaštva zavisi od dostupnosti, objektivnosti i blagovremenosti informacija koje se tiču postupanja državnog tužilaštva.
“Integritet državnog tužilaštva utiče na povjerenje građana u njegov rad i on je uslovljen integritetom tužilaca, njihovim profesionalnim i časnim odnosom prema poslu, ali i dozom hrabrosti koju moraju posjedovati”, rekao je Kovač.
On je kazao da je zadatak Ministarstva pravde da pospješe aktivnosti na preciziranju pravila koja se odnose na tužilačku etiku, disciplinske postupke, komunikaciju s medijima.
Kovač je rekao da su posljednji događaji nametnuli pitanje da li je došlo vrijeme da se na čelu državno-tužilačke organizacije nađe stručna i profesionalna osoba koja nije bila sastavni dio sistema, i koja bi na drugačiji način pristupila izazovima u odnosu na trenutno stanje.
On je kazao da Ministarstvo pravde i radna grupa koja je formirana marljivo rade na poboljšanju teksta postojećeg Zakona o državnom tužilaštvu, u cilju kvalitetnijeg legislativnog osnova.
“Misija jačanja državnog tužilaštva je proces koji je nepovratno započet, na zadovoljstvo i dobrobit svih časnih građana Crne Gore”, poručio je Kovač.
Izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić je, predstavljajući rezultate istraživanja, kazala je da je u periodu od 2016-2022. godine podnijeto 20 predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti tužilaca, a da je od toga procesuirano deset.
“Postavlja se pitanje da li je ovaj model utvrđivanja disciplinske odgovornosti zaista i učinkovit i da li imamo povjerenje u ovaj rad”, rekla je Popović Kalezić.
Ona je navela da je rad Komisije za etički kodeks državnh tužilaca sličan disciplinskom postupku.
“Od 44 podnijeta predloga za tako prilično dug posmatrani period, utvrđeno je samo šest slučajeva povrede načela etičkog kodeksa. To nas opet vraća na suštinsku reformu tužilaštva, a to je reforma u okviru disciplinskog vođenja postupaka i rada Komisije za etički kodeks”, rekla je Popović Kalezić.
Ona je rekla da je odbačaj krivičnih prijava značajno manji nego što je to bilo ranije.
“U 2019. godini je bilo 3.632, 2020. godine 4.266, dok je 2021. taj broj bio najveći – 5.498. U 2022. taj broj je značajno niži – 3.555”, rekla je Popović Kalezić.
Ona je, govoreći o sporazumu o priznanju krivice, kazala da je taj institut zloupotrebljen.
“Neko je zarad ”džointa” išao šest mjeseci u zatvor, a za teška krivična djela, kazna je išla do tri mjeseca zatvorske kazne”, navela je Pejović Kalezić.
Ambasador Holandije Joost Reintjes kazao da su sjednice novoizabranog Sudskog savjeta u smislu transparentnosti dosta ograničene.
“Mehanizme za evalaciju rada tužilaca je moguće unaprijediti kako bi se postigli bolji rezultati”, rekao je Reintjes.
On je poručio da će Holandija i dalje biti posvećena zajedničkim vrijednostima i biti partneri Crne Gore ka Evropskoj uniji.